Hrvatska
Otvoreno pismo-reakcija na rušenje zgrade Zaraušek u Zadru
Gdje i kako započeti…
U ovom pismu neću se baviti pozadinom rušenja zgrade Zaraušek, da li se radi o kojekakvim interesima, pogodovanjima i “pripremanju terena” za danas popularne malverzacije ili samo o genijalnoj viziji razvitka našeg grada po principu “sruši da bi napravio parking”. Nadalje, iako je to dio i moje struke, tema neće biti ni maćehinski odnos zadarskih konzervatora prema graditeljskom nasljeđu ovoga grada i njihovim kriterijima valorizacije na primjerima kojih bi se moglo nabrojiti napretek, pogotovo kad se radi o arhitektonskim ostvarenjima 20. stoljeća.
Ovdje će se govoriti o višedesetljetnom sramotnom odnosu gradskih vlasti prema nezavisnoj kulturnoj sceni i o stanju svijesti o infrastrukturnoj podršci koju bi jedan grad morao osigurati tom društveno-kulturnom “organu” koji bi u svakom gradu morao biti jedan od najvitalnijih. Naime, nezavisna kulturna scena bi trebala biti jedna od glavnih platformi za razvoj kreativne energije, mjesto susreta i razmjenjivanja ideja, konstruktivnih misli i vizija, mjesto formiranja novih društveno-kulturnih, pa ako hoćete i političkih pokreta, te općenito novih pogleda na život u cjelini. Platforma koja će iznjedriti neke nove genijalne umove, ali isto tako i educirati i osposobiti pojedinca za dostojanstven pristup životu u današnje vrijeme globalne dekadencije, otuđenja i svih ostalih negativnih posljedica ljudske bahatosti i pohlepe u kojem grca ovaj svijet.
Međutim, percepcija gradskih vlasti, a nažalost i šire javnosti, je takva da se čitava ta scena etiketira kao gomila pijanaca i narkomana koji unište sve čega se dotaknu i kvare idiličnu sliku tritisućljetnog nam voljenog grada. I što je najgore, djelomično ste u pravu. Ali zapamtite, i vi ste ti koji ste svojim sustavnim zanemarivanjem odgojili nove generacije mladih koji nakon što dobiju porciju pranja mozgova u školskim klupama, bezglavo srljaju u prvi najbliži dućan i opskrbljuju se enormnim količinama tekućih opijata, pripremajući se tako za pohod i haranje zadarskih ulicama. Slika toliko često viđena u posljednje vrijeme. I tako ona u teoriji već isklišeizirana izreka “na mladima svijet ostaje”, pretvorila se u praksi u užasavajuću ” mladima ništa ne preostaje” – osim igle, boce i ulice. Na svu sreću, i u takvim okolnostima dogodi se da se netko ipak uspije oduprijeti većini i formira svoju osobnost i pozitivne životne stavove. Na žalost, takvi primjeri su rijetki.
Počevši od Doma hrvatske mladeži, toliko bolne teme i trakavice koju također neću otvarati, danas smo svjedoci najnovijeg primjera klasičnog zanemarivanja i zatvaranja očiju pred jednim od idealnijih rješenja udomljavanja cjelokupne nezavisne kulturne scene. Zar je stvarno moguće da gradske vlasti ne prepoznaju izuzetan rad i doprinos kulturnom životu u posljednje dvije dekade, umjetničkih organizacija i udruga kao što su Zadar Snova, Teatro Verrdi, Zadarski Plesni Ansambl i ostalih, pa tako i udruge Šigureca u posljednjih nekoliko godina. Zar sav taj uloženi trud i odricanja za dobrobit ostalih i komadić unutrašnje satisfakcije i samoostvarenja, nije zaslužio da se to goruće pitanje egzistencije čitave priče riješi dodijeljivanjem zgrade Zaraušek u svrhu njene revitalizacije i osnutka jedinstvenog kulturnog centra koji bi poslužio kao pozornica kako hrvatskim umjetnicima, tako i onima iz čitave Europe, pa i svijeta. Obrazloženje je da Grad Zadar nema novaca i da se više isplati zgradu srušiti nego uložiti u njenu obnovu. Ako već grad nema novaca, postoje europski fondovi i natječaji koji upravo financiraju takve vrste projekata i daju nepovratna sredstva za infrastrukturu u kojoj će se dalje razvijati kulturna produkcija, to već zna svaka ptica na grani. A na kojoj grani sjede ljudi u Gradskoj upravi, to samo oni znaju.
Za kraj, gledajući kroz prizmu vladajućih, ako ćemo o taktici u izbornoj godini, lukavstvo je iskazano na “vrhunskoj” razini. Da li ste svjesni koliko ste bodova mogli osvojiti dodijeljivanjem zgrade Zaraušek nezavisnoj sceni? Ovo nije poziv na revoluciju, niti nikakav bojkot, samo znam da ću ja na nadolazećim izborima prekrižiti svoj glasački listić uzduž i poprijeko…Kao što to uostalom učinim na svakim izborima. Onog trenutka kad netko zasluži moj glas, sa zadovoljstvom i ponosom ću ispuniti svoju građansku dužnost.
Vedran Miočić-Stošić, dipl. ing. arh.
predsjednik udruge
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
Ivan
10. veljače 2011. at 21:16
Bravo 🙂
Ja
11. veljače 2011. at 7:57
E moj Vedrane.
Da ti što znaš onda bi zna da pisanjem ovolikoga teksta nisi privuka niti jednoga čitatelja, jer je već početak bija dosadan. Može biti siguran da ga nitko u GU pije pročita.
Drugo, ne znaš da križanjem listića glas daješ trenutno vladajućoj garnituri, što dosta definira tvoj intelekt.
Treće, da nešto znaš “o svojoj struci” uopće ne bi pisa neki ovakav tekst, jer bi se prvo malo zainteresira o toj zgradi a tek onda pisa ovakve gluposti.