Hrvatska
"Sezona lova na hrvatske branitelje traje od 18.11.1991.!"
Branka Borkovića, poznatijeg pod ratnim nadimkom Mladi jastreb, ne treba posebno predstavljati. Imao je samo trideset godina kad je bio zapovjednik obrane Vukovara. U grad je 31. kolovoza 1991. Mile Dedaković Jastreb poslan da bude zapovjednik, a Borković dozapovjednik obrane. Od sredine listopada, ne samo da je vodio obranu Vukovara, nego i šireg područja. Mladi Jastreb je bio stvarni zapovjednik u Vukovaru sve do pada grada. Razgovarali smo s njim o današnjoj poziciji hrvatskih branitelja.
* Jeste li protiv Cecinog nastupa na Maksimiru?
– Mislim da bi trebalo napraviti jednu probu u Hrvatskoj, da vidimo koliko smo demokratski, pa da Ceca nastupi u Areni, u Puli.
* Zašto je hrvatska protiv Cecinog nastupa na Maksimiru, a izručuje Srbiji svoje branitelje?
– Ja ne znam da je Hrvatska protiv Cecinog nastupa i da izručuje svoje branitelje.
* Što je sa Tihomirom Purdom?
– Purda je ona osnovu tjeralice Srbije zatvoren u Bosni i Hercegovini.
* Ali neće biti izručen Srbiji?
– To je političko pitanje.
* Je li njegovim uhićenjem otvorena sezona lova na hrvatske branitelje?
– Ne, sezona lova na hrvatske branitelje traje od 18.11.1991. godine!
* Je li vas strah da biste se mogli naći na nekakvom i nečijem popisu?
– Nije me strah ničijeg popisa jer znam sve što su Srbija i pobunjena JNA radili 1991-1992 godine. To su zapravo dokumenti političke manipulacije i pritiska na Hrvatsku.
* Hoće li trgovanje braniteljima uvesti Hrvatsku u Europsku uniju?
– Nisam uvjeren da tu postoji pritisaka izvana, ali ne vjerujem da će trgovanje braniteljima uvesti Hrvatsku u EU. Štoviše, odnos prema braniteljima je isto tako dio poštivanja pravne države, pa ako ona ne funkcionira na drugim građanskim pravima, onda neće funkcionirati ni na braniteljskim. To može biti jedini razlog da Hrvatska ne uđe u Europsku Uniju.
* Kakvo je vaše mišljenje o aktualnoj hrvatskoj politici?
– Nažalost, vidne su zablude pogotovo u vanjskoj politici, u unutrašnjoj da ne govorim. Borba protiv kriminala je najmanje borba protiv kriminala, dok kriminalci i dalje glume ugledne građane u Hrvatskoj.
* Nazvao vas je ministar Ivić i prenio vam premjerkinu poruku “da se prestanete baviti njima jer će se oni početi baviti vama”, što je on poslije demantirao. Je li ta izjava svojevrsna prijetnja braniteljima da drže jezik za zubima?
– Da. Da, to je prijetnja.
* Predsjednik zadarske HVIDR-e Ivica Arbanas je također bio branitelj u Vukovaru, znate li se vas dvojica?
– Jako dobro, od prvog mog dana dolaska u Vukovar. On je bio zapovjednik Zbora narodne garde do dolaska mene i Dedakovića i na njemu je bila ogromna odgovornost za cijeli taj prostor u tim vremenima.
* U subotu se u Zadru održava mirni prosvjed kao potpora hrvatskim braniteljima. Dolazite li u Zadar?
– Nažalost, neću moći. Imam drugih obaveza. Inače sam mislio, čuli smo se ja i Ivica Arbanas, redovito se čujemo i žao mi je što neću moći prisustvovati.
* Što danas osjećate kada pogledate što se sve događa u Hrvatskoj? Je li to zemlja za koju ste se borili?
– Osjećam gorčinu. Jednu veliku dozu gorčine. Oni koji nisu za Hrvatsku dali ništa, nama predbacuju da smo išli u rat zbog osobne koristi. Svi su oni mogli otići zbog osobne koristi u rat. U tim trenucima niti nas je zanimala osobna korist, niti smo o njoj razmišljali, a danas vidite do čega smo dovedeni. Problem je onih koji su u mirnodopskoj Hrvatskoj donosili sotonizirane zakone i omogućili pljačku narodne imovine. Zato i živimo u ovakvoj bijedi, umjesto da budemo pravna i uređena država sa ponosnim građanima.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!