Hrvatska
"Sezona lova na hrvatske branitelje traje od 18.11.1991.!"
Branka Borkovića, poznatijeg pod ratnim nadimkom Mladi jastreb, ne treba posebno predstavljati. Imao je samo trideset godina kad je bio zapovjednik obrane Vukovara. U grad je 31. kolovoza 1991. Mile Dedaković Jastreb poslan da bude zapovjednik, a Borković dozapovjednik obrane. Od sredine listopada, ne samo da je vodio obranu Vukovara, nego i šireg područja. Mladi Jastreb je bio stvarni zapovjednik u Vukovaru sve do pada grada. Razgovarali smo s njim o današnjoj poziciji hrvatskih branitelja.
* Jeste li protiv Cecinog nastupa na Maksimiru?
– Mislim da bi trebalo napraviti jednu probu u Hrvatskoj, da vidimo koliko smo demokratski, pa da Ceca nastupi u Areni, u Puli.
* Zašto je hrvatska protiv Cecinog nastupa na Maksimiru, a izručuje Srbiji svoje branitelje?
– Ja ne znam da je Hrvatska protiv Cecinog nastupa i da izručuje svoje branitelje.
* Što je sa Tihomirom Purdom?
– Purda je ona osnovu tjeralice Srbije zatvoren u Bosni i Hercegovini.
* Ali neće biti izručen Srbiji?
– To je političko pitanje.
* Je li njegovim uhićenjem otvorena sezona lova na hrvatske branitelje?
– Ne, sezona lova na hrvatske branitelje traje od 18.11.1991. godine!
* Je li vas strah da biste se mogli naći na nekakvom i nečijem popisu?
– Nije me strah ničijeg popisa jer znam sve što su Srbija i pobunjena JNA radili 1991-1992 godine. To su zapravo dokumenti političke manipulacije i pritiska na Hrvatsku.
* Hoće li trgovanje braniteljima uvesti Hrvatsku u Europsku uniju?
– Nisam uvjeren da tu postoji pritisaka izvana, ali ne vjerujem da će trgovanje braniteljima uvesti Hrvatsku u EU. Štoviše, odnos prema braniteljima je isto tako dio poštivanja pravne države, pa ako ona ne funkcionira na drugim građanskim pravima, onda neće funkcionirati ni na braniteljskim. To može biti jedini razlog da Hrvatska ne uđe u Europsku Uniju.
* Kakvo je vaše mišljenje o aktualnoj hrvatskoj politici?
– Nažalost, vidne su zablude pogotovo u vanjskoj politici, u unutrašnjoj da ne govorim. Borba protiv kriminala je najmanje borba protiv kriminala, dok kriminalci i dalje glume ugledne građane u Hrvatskoj.
* Nazvao vas je ministar Ivić i prenio vam premjerkinu poruku “da se prestanete baviti njima jer će se oni početi baviti vama”, što je on poslije demantirao. Je li ta izjava svojevrsna prijetnja braniteljima da drže jezik za zubima?
– Da. Da, to je prijetnja.
* Predsjednik zadarske HVIDR-e Ivica Arbanas je također bio branitelj u Vukovaru, znate li se vas dvojica?
– Jako dobro, od prvog mog dana dolaska u Vukovar. On je bio zapovjednik Zbora narodne garde do dolaska mene i Dedakovića i na njemu je bila ogromna odgovornost za cijeli taj prostor u tim vremenima.
* U subotu se u Zadru održava mirni prosvjed kao potpora hrvatskim braniteljima. Dolazite li u Zadar?
– Nažalost, neću moći. Imam drugih obaveza. Inače sam mislio, čuli smo se ja i Ivica Arbanas, redovito se čujemo i žao mi je što neću moći prisustvovati.
* Što danas osjećate kada pogledate što se sve događa u Hrvatskoj? Je li to zemlja za koju ste se borili?
– Osjećam gorčinu. Jednu veliku dozu gorčine. Oni koji nisu za Hrvatsku dali ništa, nama predbacuju da smo išli u rat zbog osobne koristi. Svi su oni mogli otići zbog osobne koristi u rat. U tim trenucima niti nas je zanimala osobna korist, niti smo o njoj razmišljali, a danas vidite do čega smo dovedeni. Problem je onih koji su u mirnodopskoj Hrvatskoj donosili sotonizirane zakone i omogućili pljačku narodne imovine. Zato i živimo u ovakvoj bijedi, umjesto da budemo pravna i uređena država sa ponosnim građanima.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
CENTAR ZA STARIJE OSOBE, SV. FILIP I JAKOV: Objavljen Javni poziv za zapošljavanje i program osposobljavanja za kuhare i njegovatelje. Evo svih detalja…
REGATA GLADUŠA / Na Dugi otok stiže jedrilica koja je oplovila svijet!
MAS / Zadnji poziv za razgled izložbe Silvija Vujičića “Dodir smrti / Necrohaphe”
Udruga socijalnih radnika Zadar stručnim skupom obilježila Svjetski dan socijalnog rada
U ZEMUNIKU OBILJEŽENA 33. OBLJETNICA 93. KRILA HRZ-a / General Križanec: “Spremni smo izvršiti sve zadaće koje se stavljaju pred nas!”
-
magazin6 dana prijeŠpica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeMORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeKORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…