Nekategorizirano
TKO SE MAČA LAĆA …
Ljudi skloni glorificiranju pravde i pravednosti, kada ih nema, najčešće se tješe izrekom: Tko se mača laća, od mača će i poginuti. Uglavnom i pogode i tako izreci potvrđuju vitalnost. Ona se prilagođava u turbulentnim vremenima poput ovih i ovdje i tada se pretvara u svoju blažu varijantu poput sve prisutnije: Pravda je spora, ali dostižna.
Svjedočimo igrokazu koji za predložak ima navedenu izreku, odvija se na prostoru Lijepe naše (i šire), a glavnu rolu igra njena najmoćnija heroina, nezaobilazna gospođa Kosor, koja je u prvom činu postala opsesija gledatelja svih uzrasta te interaktivne predstave. Od vrtićkog uzrasta, kojima se nametnula osobnim prisustvom, do ostalih na koje djeluje opsesivno iz manje ili veće udaljenosti. Popušili smo i očekuje se drugi čin, „mač uzvraća udarac“.
Priča, na kojoj se temelji predstava, svima nam je nažalost dobro poznata. Ne iscrpljujemo se praćenjem radnje, već smo usredotočeni na umjetničke dosege glavne glumice, koja vješto rješava zaplete i vodi ka jedinom cilju sadržanom u predlošku.
Odgledali smo prvi čin u kojem nositeljica radnje bjesomučno vitla mačem sjekući sve pred sobom, najprije granu na kojoj je godinama sjedila, a onda uokolo dok nije opustošila sve oko sebe ne vodeći računa o kolateralnim žrtvama, publici, koju u zanosu ne primjećuje, a čini se da joj baš to podstiče umjetnički izražaj.
Nažalost, to nije teatar, pa ni cirkus, jer se u njima greške skupo plaćaju i rijetko ponavljaju zbog čega postoje stroga i nezaobilazna pravila, već pravi pravcati život nesretnih građana Hrvatske, koji umjesto poslijeratnog pobjedničkog zanosa i nade u bolje sutra, preživljavaju poniženi svatko na svoj način, uglavnom proporcionalno doprinosu stvaranju Države.
Gospođa Kosor, predsjednica hrvatske Vlade, a prethodno njena potpredsjednica (i nositeljica drugih visokih državnih funkcija kao da je jedina u Zemlji), krajnje neuvjerljivo, „sjekući glave“, stvara prostor za neometanu i neograničenu vladavinu državom i narodom, koji se, da je sutra Božić, više ne može izdržati. Neuspjela kopija Evite Peron i Marije Antoanete, trasira novi put koji ima samo jedan smjer – pravac bezizlaz. Onaj bezizlaz koji vodi na dno, koji su prošli mnogi narodi poslije višestoljetne kolonijalne podjarmljenosti, koji su zadnji po svemu osim po nesreći. Ili onaj, koji još nedavno srednjerazvijenu europsku zemlju vodi na razinu posljednjih, plemenskim ratovima osiromašenih, afričkih država.
Da „Hrvatska srlja prema ekonomskom kolapsu“, zaključuju mnoge kompetentne međunarodne institucije i, nažalost, ne tvrde ništa novo i nama nepoznato, ali bal traje i šefica s lakoćom kupuje tisuću skupih automobila za čuvare svog genija. Doduše, štedi na vodi što je rezultat baš te genijalnosti, po svemu potpuno autorskog djela, koje više od bilo čega oslikava sadašnjost i budućnost ovog naroda.
Mač se polako okreće i zasijeca gospodara, baš kao u izreci. Polamilijunska respektabilna sila, respektabilnog imena – Branitelji iz domovinskog rata, koje je Gospođa uzgajala da budu baš kakvi jesu, okreću se od nje, doduše bojažljivo, nadajući se da će, svemoćna kakva je uvijek bila, „šaptom“ riješiti njihove probleme. Ne vide da su stvoreni za jednokratnu upotrebu, da su iskorišteni i da upravo tako i završavaju. Dok je trajalo bilo je lijepo, no sada Gospođa ima druge prioritete. I veće svetinje su padale, ako su bile prepreka ostvarenju njenog poslanja. Tko još na ovom Planetu, u vrijeme popodnevnog odmora, može nazvati predsjednika druge države u vezi problema iz domene pravosuđa i priču isti čas prodati svojoj „respektabilnoj sili“, tko može reći kapitalistima da ne otpuštaju radnike, bankarima da smanje kamate, ili trgovcima da ne dižu cijene, osim Gospođe? Druge zemlje to rješavaju godinama, u pravilu bezuspješno, jer njihove vođe su tek odabranici naroda, da budu prvi među jednakima, bez privilegija poslanja.
Ako za postojeće stanje potražimo parabolu, nezaobilaznim se čini film Hala Ashbyja, “Dobro jutro mister Chance„ iz 1979., s nezamjenjivim Peterom Sellersom. Ta tragikomedija i satira, koja je danas i ovdje aktualnija nego ikada i igdje, govori o nesretnom i neukom vrtlaru čije su nebuloze, od lokalnih političara proglašene metaforičkim izražavanjem filozofske misli i nesretnika dovele do respektabilne državne i političke razine. Razlika je jedino u tretmanu „svete nevinosti“ junaka filma, koje u našem slučaju nema jer junakinja nije ni sveta ni nevina.
U godini obitelji, koja je u stanju kakvom ga je( u mnogome) stvorila naša heroina, zatečeno stanje će blagosloviti sam Papa. No, često nam se čini da i Bog ima opoziciju koja ovdje vodi kolo i to mnogo efikasnije od naše, političke, ovozemaljske.
Tko god se posljednjih dana našao na ovim stranicama neće biti iznenađen ni sadašnjim ni daljnjim razvojem događaja. Jer, baš kako je predviđeno, u domove nam stigoše Ona i Jastreb senior i „prodaše“ priču koju vam, zbog elementarnog poštovanja, ne želim prepričavati. Taman smo pomislili da većega jada od postojećeg ne može biti. Doduše, ostavljena je mogućnost da i među Jastrebovima egzistira podvrsta skupljača, a ne lovaca, Milvus migrans, koji ponekad nisko lete.
Onaj tko šuška vrećama kostiju radi vlastitog održanja, polako ali sigurno stvara pretpostavke za nove kosti. Ne po egipatskom predlošku, kako prijeti „strateg“ Jastreb senior, jer su se tamo žrtvovali za bolji život, već po predlošku starom više od 7o godina, a to baš nikome neće donijeti dobro, jer u borbi s duhovima se ne može pobijediti.
Kad bolje razmislim, bolje niti ne zaslužujemo, ostaje nam tek nada u vitalnost izreke s početka.
Neka događanja ipak ohrabruju.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Ivan
15. veljače 2011. at 21:07
Nepogrešivi ste u svojim analizama i predviđanjima.
grozni-zd
15. veljače 2011. at 22:27
Završavate tekst da “Neka događanja ipak ohrabruju” a ja što više čitam Vaše tekstove nemirnije spavam i bojim se za budućnost djece jer podkrijepljujete moja razmišljanja od kojih biježim…kud plovi ovaj brod…što će ostati od Hrvatske…ideala…poštenja…