Connect with us

Hrvatska

"Internet je moćno sredstvo za revolucije!"

Objavljeno

-

Sve vlasti internetske aktivnosti počinju tretirati iznimno bitnima. To najbolje pokazuje sudska tužba u Švedskoj protiv Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, čije se podizanje povezuje s objavljivanjem tajnih diplomatskih dokumenata u SAD-u… Jorge Bucay u knjizi „Voljeti se otvorenih očiju“ smatra kako „legija mladih ljudi posvećuju velik dio svojih života za surfanje po internetu“, ulažući beskrajni napor u otkrivanju tajnih kodova, ulaznih šifri, sve s ciljem kako bi zarazili virusom Pentagon i velike kompanije, a kada uspiju, cilj im je „uništiti sve što se nalazi iza njih u znak protesta“ , jer su im te iste strukture moći ograničile „njihovu slobodu…“. Te mlade ljude naziva „kibernetički anarhisti“. Sada su SAD započele „lov na vještice“, izgubivši se u diplomatskoj neprincipjelnosti. Zašto?
Krvave revolucije od početka 2011. započete od Tunisa i Egipta „prelile“ su se i na Bahrein, Libiju, Jemen…, a dovele su SAD u dilemu kako očuvati stabilnost u tom naftom bogatom području, a istovremeno osigurati pravo na prosvjede prosvjednika za (demokratske promjene).
Prvo su su Egipćani masovno koristili Facebookom dok su pripremali prosvjede…
Od 2011. godine u sukobima s vlastima naroda protiv režima u Jemenu, Albaniji, Tunisu, Egiptu do Alžira, Libije i Bahrainu, tamošnje vlasti su panično pokušavali “ugušiti” internet kao sredstvo poticanja i organiziranja revolucija. U Libiji su se ometali ne samo internetski signali, nego i telefonske veze. Tamo je bio najkrvaviji sukob, gdje je samo u jednom danu pobijeno više od dvije stotine ljudi, (i to onih koji su bili u pogrebnoj povorci- 19. veljače 2011). Po istom obrascu kao u Egiptu, Tunisu… i Alžirci su tražili ostavku predsjednika Abdelaziza Bouteflika zbog represivnog vladanja, a iste vlasti su u Alžiru, Egiptu i Libiji blokirale pristup internetu. Internet se u revolucionarnim događanjima pokazao kao važan aspekt organizacije prosvjeda i slobode govora. Podržavanje internetske moći prosvjednika se nije moglo braniti kada su (ti isti) režimi, uzeli “drštvene mreže” kao predmet kontrole. I ovdje se pokazalo kako internet ima „dva lica“. A priorno davanje legitimitet internetu s revolucionarnim aktivistima koji su organizirali prosvjede, od strane svjetskih moćnika pada u vodu kada se napada vlastodršce koji su „gušili“ internetsku komunikaciju, otkrivajući organizatore ili (analogno tome) u slučaju WikiLeaksa u SAD-u.
Na primjerima tzv. Zelene revolucije u Iranu, kao i gašenja internetske veze u Egiptu, internet se istovremeno pokazao kao efikasno oruđe u borbi protiv autokratskih režima, s jedne, te kao moćno sredstvo vladina nadziranja organizacije prosvjeda, s druge strane. Ne može se internet je jednom slučaju prihvaćati kao sjajno sredstvo za prosvjede, a u drugom kao sredstvo rigidnih kontrola režima. Dok su strani diplomati i brojni državnici bili oduševljeni organizacijom (internetske) revolucije u ratom pogođenim područjima, smatrajući internet jamstvom slobode govora, istovremeno su bili zgroženi uskraćivanjem internetske komunikacije u Iranu, Egiptu, Libiji… Komentirajući te sukobe s aspekta internetske revolucije, na internetskom portalu Monitor hr. od 18. veljače 2011., Radoslav Dejanović citira Erica Schmidta koji je kazao da je “Internet stvar koju je čovječanstvo stvorilo ali koju ne može pojmiti, što je najveći eksperiment anarhijom kojeg smo ikad imali”. Schmidt je u Googlu bio predsjednik upravnog odbora od ožujka 2001. godine, a postao je direktor tvrtke u kolovozu 2001., spominjao se kao tajni Obamin savjetnik, (za predsjedničku kampanju od 19. listopada 2008) i najbolje je znao kako se internet može oteti kontroli od svjetskih korporacija, koje sa svime mogu kontrolirati izuzevši „društvenih mreža“.
Sada se Abdelaziz Bouteflik, Ismail Omar Gueleh, Moamer Gadafi i Hosnij Mubarak (odbjegli ex predsjednik Egipta) nazivajuju diktatorima, koji su prosvjede (u)gušili u krvi, a isti su (političari i diplomate) ranije iste izbjegavali nazivati diktatorima. Sada SAD i Zapad strahuju od raspleta krvavih ustanaka, koje su sami iscenirali, poticali ili priželjkivali. Internet je u ovom slučaju dobar primjer razotkrivanja i svjetske diplomacije.
Poznata je činjenica da su studentski prosvjedi kod nas i u svijetu organizirani putem internetskih mreža. I danas se sukobi internetski organiziraju i potiču, kako u Europi tako i kod nas. Naime, istog dana 19. veljače 2011. sukobi su izbili u Dresdenu, tijekom prosvjeda više od deset tisuća aktivista krajnje ljevice protiv neonacističkog skupa, a kod nas se (tog dana) preko poruka na Facebooku počeo širiti poziv za rušenjem Vlade Jadranke Kosor… Prosvjed je najavljen za utorak 22. veljače u 13 sati na Markovom trgu. Nepoznati pošiljatelj(i), slično kao i kod studentskih prosvjeda, koji su se krili iza anonimnosti, putem mailova naglašavaju kako prosvjed nije političko pitanje, nego pitanje opstanka naše zemlje i svih ljudi koji u njoj žive. “Ako ne ustanemo sada, biti ćemo odgovorni pred poviješću, ljudi će gledati unazad i pitati se kako je jedan narod mogao sebi dozvoliti da mu se dogodi ovakva kriminalna vlast i da ga uništi”.
Sve u svemu, Internet nije samo revolucija u učenju nego i moćno sredstvo za revolucije! Braniti ga u jednom, a napadati u drugom slučaju, (paradigmatički) otkriva licemjerstvo (svjetske) diplomacije i/ili (etabliranih) političara. Još malo pa ćemo vidjeti reakciju naše političke elite.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. crezq

    21. veljače 2011. at 16:13

    Ajme Miliša dosadan si bogu i narodu.Ko ti daje mista na ovom portalu nije mi jasno

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministar Erlić: “U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja”

Objavljeno

-

Platformski rad u Hrvatskoj i učinkovito korištenje europskih fondova središnje su teme o kojima je u utorak bilo riječi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru.

Prema riječima Ivana Mišetića iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji posreduju za digitalne radne platforme.

Prošle godine bilo ih je 1500, a ove godine dvostruko više, dodao je te istaknuo da danas više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platforma.

Ministar Erlić: U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja

O učinkovitom korištenju europskih fondova, s naglaskom na poduzetništvo, govorio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručivši da smo “u povijesnom trenutku, najvećem ciklusu ulaganja iz europskih investicijskih fondova te da vjerojatno više nikada neće biti tako sveprisutna kao što su danas”.

“Ono što smo posebno istaknuli i na čemu radimo je kako unaprijediti sustav. Konstatirali smo danas da je više od 2,7 milijardi eura dostupno za ulaganja u poduzetnike.

Uglavnom su dostupna za digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj poslovanja. Dostupna su i kao bespovratna sredstva, ali i za kredite sa subvencioniranim kamatama i različite druge financijske instrumente, naglasio je ministar Erlić.

Potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda

Prije sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća održana je konferencija “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga”, na kojoj je potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda – “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I”.

Cilj konferencije bio je promicanje socijalnog partnerstva i poticanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, a za realizaciju projekata potpisnici ugovora imaju dvije godine.

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenila je da je svaki projekt specifičan te da su svaki sindikat, sindikalna središnjica ili poslodavac odabrali ono što im je najbitnije i najpotrebnije.

Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stigao hladni val, temperature jutros i do minus 10

Objavljeno

-

By

Stefan Schweihofer from Pixabay

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, oblačnije je na sjeverozapadu zemlje gdje su onda i temperature osjetno više. U vedrim predjelima temperature su vrlo niske, -9.5 je jutros u Otočcu, -9.1 u Slavonskom Brodu, stoga ne čudi da je za dio unutrašnjosti na snazi upozorenje na hladnoću putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku utorka posvuda će biti pretežno sunčano, na moru i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje su udari olujni, stoga ima poteškoća u prometu.

Stabilno će biti i tijekom srijede, uz obilje sunca diljem zemlje. Na moru i dalje vjetrovito uz buru.

Kako će sunca biti na pretek, dnevne temperature postupno će rasti u drugom dijelu tjedna. Ipak, jutra će biti vrlo hladna, osobito u unutrašnjosti, desetak stupnjeva ispod nule.

Prema kraju tjedna porast naoblake, u skladu s tim će rasti i vjerojatnost za oborinu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“Hrvatska za obuku stranih radnika treba otvarati kampove na Filipinima”

Objavljeno

-

By

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.

Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.

Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.

Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu