Nekategorizirano
Mala zemlja, a koliko je izdajnika dala!?
Tko god je sumnjao ili se nadao da ova Vlada nije najgore što nam se dogodilo zadnjih pedesetak godina – više nema što sumnjati! Ova Vlada je pogubnija za Hrvatsku negoli ijedna Vlada do sad. Nekompetentna, neinventivna, neodlučna i u potpunosti nesposbna donijeti ikakav plan, provoditi ga ili donijeti bilo kakvu suvislu odluku o bilo čemu.
Ova Vlada je, ukratko, dno dna. Osim što je u kontinuitetu sudjelovala u sveopćoj pljački s bivšim premijerom na čelu, sudjelovala je i u namještanju izbornih rezultata – što u stranci, što u državi. O novcu za kampanje iluzorno je trošiti više riječi! Koliko je koštala i otkud novci za predsjedničku kampanju Jadranke Kosor? Kada misli objaviti troškove predsjedničke kampanje ili će to u završnoj riječi obrane iznijeti njen odvjetnik? To je pitanje budučnosti. Danas bi joj već Mladen Bajić trebao zatražiti putovnicu kako ne bi mogla pobjeći. Ukoliko to ne napravi, neka priloži svoju.
Ova Vlada na čelu s Jadrankom Kosor izdala je vlastitog građanina i time pokazala da nema više niti jedan valjani razlog za postojanje. Ako koga treba locirati, identificirati i u Remetinac transferirati onda su to upravo Jadranka Kosor, Vladimir Šeks i Bošnjaković. I, to nije početak niti kraj već samo sredina lanca. Ima još na stotine kandidata. Što političara, takozvanih pretvorbenih mađioničara i medijskih reketara zajedno sa njihovim plaćenim denuncijantima i štrapalima zaduženima za zamagljivanje istraga i istine. A Remetinac je već prenapučen.
Ova Vlada je prepuštanjem Purde strancima odustala od osnovnih postulata o kojima je pisao Thomas Hobbes i time dokazala kako im je vrijeme isteklo. Premijerka kao oktroirana lutkica utamničenog Sanadera nije ni u jednom trenutku imala legitimitet, a prodajom Tihomira Purde izgubila je i legalitet. Bitno da je broš na reveru!
O potpisanim ugovorima neka se pravda pred sudom kada za to dođe vrijeme. I Sanader je smatrao da je nedodirljiv. Šeks se još uvijek samozavarava.
Nema tog pravnika koji može suvislo obrazložiti kako je moguće da se hrvatski državljanim izručuje drugoj državi za djelo koje je počinjeno u Hrvatskoj na temelju dokaza dobivenih torturom u Srbiji koja istovremeno ne priznaje postojanje logora u kojima su „prikupljeni iskazi“.
Kad bi Hrvatska država koju predstavlja Vlada Jadranke Kosor stvarno bila zaiteresirana za hrvatskog građanina, u ovom slučaju Tihomira Purdu, ona bi zatražila njegovo izručenje. A ne nesuvislim obrazloženjem – to izbjegla, pravdajući se kako nema razloga da se traži izručenje, kako bi bosanskohercegovačkom pravosuđu dala zeleno svijetlo, otvorila put ka izručenju Srbiji. Ne slučajno, već na razini dogovora Hrvatske i Srbije – i predsjednika, premijera i ministara pravosuđa!
Purdu se trebalo dovesti u Hrvatsku i tu mu suditi i presuditi na osnovi pravovaljanih dokaza koji nisu niti mogu biti mjerodavni kao „priznanje“ dobijeno pod torturom u srbijanskim logorima.
Dokazi i priznanja dati pod batinama i sustavnim ponižavanjem, te prijetnjama smrću, ni u jednoj pravnoj državi ne mogu se uzeti kao pravovaljani, pa bila to i pravna država pravnika Josipovića, pravnice Jadranke Kosor ili šidskog advokata Vladimira Šeksa. O Bošnjakoviću trošiti riječi… nema smisla. On je dobio položaj koji nakon odlaska Šimonovića ionako nitko nije želio. Nije ni prvi ni zadnji u Hrvatskoj koji se svako jutro štipa za obraz u nevjerici da je baš on to što je – ni kriv ni dužan.
U svakom slučaju nema niti jednog opravdanja za potencijalno izručenje Tihomira Purde Srbiji. Počinio ili nepočinio djelo za koje ga optužuju, Purdi se mora suditi samo i jedino u Hrvatskoj. Srbija nema ni po jednoj osnovi pravnu jurisdikciju nad onim što se dogodilo i događa u Hrvatskoj. Niti ikakve ingerencije nad hrvatskim državljanima.
Hrvatski branitelj Tihomir Purda je zbog neodlučnosti hrvatskog političkog vodstva, da ne napišem žrtvovanja istočne Slavonije za priznanje i novo razgraničenje, već jednom završio u srpskom logoru. Nema nikakvog valjanog razloga da se opet nađe kao zatvorenik u Srbiji. Čak i da nije nevin – ako je kriv – TREBA mu suditi u HRVATSKOJ. Uostalom, sud donosi presudu tko je, a tko nije kriv.
Izdaja vlastitih građana nije niti može biti cijena koju bi Hrvatska trebala platiti za ulazak u Europsku uniju. A za ulazak u Europsku uniju grčevito se bore i pozicija i opozicija. Ne iz ljubavi prema Europi, još manje prema Hrvatskoj, već zbog onih pet-šest mjesta u Europskom parlamentu i desetaka mjesta u europskoj administraciji gdje se misle dobro i dugoročno naplatiti. Koliko je to koštalo do sada – manje je važno, skoro pa nevažno.
Očekivati bilo kakvu humanost, suosjećanje ili, ne dao Bog, sram zbog izdaje – to na ovim prostorima nije nikada bilo na cijeni, a još manje u moralnom kodeksu. Koliko je čvrst moralni kodeks možemo vidjeti po tome koliko je anti-hrvatska stranka HDZ popljačkala u zadnjih dvadeset godina i sve to uz svesrdnu pomoć ostalih stranaka koje su šutjele čekajući da štogod padne sa stola. A padalo je i padat će dok im glasači to budu dozvoljavali. Uz ovakve medije – bilo državne ili privatne – mogu pljačakti dokle god bude bilo čega za pljačkanje. A unatoč svekolikoj općoj pljačci – još uvijek ima ponešto!
I ako spletom sretnih okolnosti Tihomir Purda ne završi u Srbiji, neće to biti zasluga Jadranke Kosor ni hrvatske Vlade, već bosanskohercegovačkog ministra pravosuđa koji ima diskreciono pravo donijeti odluku o neizručenju iako je nadležni sud donio odluku o izručenju Srbiji. Marića da ne spominjemo? Pa i on je hrvatski državljanin. To sigurno smeta Jadranki i Vladimiru u popodnevnom odmoru!?
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa