Nekategorizirano
Povijesna dilema Poncija Vrančića… i jedna čistačica
Sav zapuhan, kao Gadafijeva policija među narod, uletio je u prohladno predvečerje, skrivećki, po već ustaljenoj navici, Zvonimir Vrančić u prostorije HDZ-a u Medulićevoj ulici u Zadru. Znao je tu doći po savjet kod šefa Kalmete. Ali, nitko nije smio znati da se nalaze u taj sat i da zapravo Kalmeta odlučuje što će Zvonimir reći i napraviti.
Dok je bio na vratima, čuo je iznutra nekakvo šuškanje i na licu mu se učas pojavio blaženi osmijeh.
Unutra leži rješenje njegovog problema!
Gurnuo je ključ u bravu, dvaput okrenuo i, kada je brava škljocnula, pritisnuo kvaku i ušao.
Prigušeno svjetlo naziralo se iz jedne od prostorija. Ne vidjevši nikoga u prvi trenutak, viknuo je iz sveg glasa, kao da ga metlom goni Renata Sabljar Dračevac:
– Dobra večer! Ima li koga?
Najprije ništa, a onda se iz utrobe prostorije pojavila mala sitna ženica prosijede kose u plavom mantilu sa logom HDZ na džepu i metlom u rukama. Iznenađena dolaskom Vrančića u ovaj kasni sat, taman kada je trebala počistiti prostorije stranke svih Hrvata, pozdravila ga je pomalo zbunjeno:
– Dobra večer i vama, gospodine gradonačelniče. Što vi u ovaj kasni sat?
– A vi ste, oblio je hladan znoj Zvonimira koji se strovalio se na prvu sjedalicu koja mu se našla pod guzicom.
Vidjevši da je problijedio, čistačica je brže bolje smutila čašu vode i šećera ponudivši je gradonačelniku. Srknuo ju je naiskap.
– Očekivali ste nekog drugog, upitala ga je nevino.
– Da… Ovaj, ma ne, ne…
– Što vas muči? Vidim da vas nešto muči? Ako ikako mogu pomoći, pitala je zbunjena žena ometena u svom poslu.
– Ja… Da… Mislio sam…, nestajale su gradonačelniku i riječi i zrak kao kuća Zaraušek pod naletima bagera.
– Ne mogu spavati. Cijelo vrijeme samo se vrtim po krevetu i stalno me salijeće pitanje – što napraviti. Ne mogu više, jadao se Zvone čistačici koja je naslonjena na metlu sa znatiželjom promatrala promjenu boja na njegovom licu.
– Što to? Što vas muči, upitala je toliko iznenađena da nije ni shvatila kako mu je dala krpu kojom je brisala nedugo prije toga hadezeovski pod, da obriše svoje lice nagužvano kapima hladnog znoja.
– Rušiti ili ne rušiti pitanje je sada. A ja ne znam odgovor na to pitanje. Što god napravim, pogriješiti ću, vrtio je u glavi svoju hamletovsku dilemu gradonačelnik.
– Srušiti ili ne srušiti što, upitala je sada već zabrinuta čistačica koja je skupila hrabrosti pa smiono dodala:
– Jeste li prehlađeni? Hoću li vam skuhati čaj? Imate li temperaturu možda? Muči li vas nesanica? Klimakterij?
– Ajde u Božju mater, odbrusio joj je svoju već poznatu i ustaljenu političku poštapalicu gradonačelnik, čupajući jednom rukom kravatu natopljenu znojem i bacivši je preko naslona stolice.
– Oprostite, samo sam htjela pomoći, vidim da vas nešto muči, a meni je žao da se toliko mučite, skrušeno je kazala ženica paleći cigaretu.
– Muči me kuća Zaraušek. Srušiti je ili ne srušiti. Što da napravim? Ta me dilema ubija već danima, jadao se gradonačelnik dok ga je čistačica marljivo slušala da izbifla što ima.
– Jeste li vi, oprostite što vas to pitam, vjernik?
– Molim?! Kakve to veze ima sa rušenjem ili ne rušenjem kuće Zaraušek? Da, jesam, za majku Božju, naravno da sam vjernik, cijedio je kroz zube već sasvim zelen.
– Ja sam vam vjernica od malih nogu. I sve što sam pročitala u životu jedino su Biblija i kuharica moje pokojne majke. Znate li onu priču o Ponciju Pilatu?
– O kome? Pijatu?
– Ma ne. O rimskom namjesniku cara Tiberija u provinciji Judeji, poznatijem kao Poncije Pilat…
– Nikad čuo, sa čuđenjem ju je gledao zbunjeni gradonačelnik.
– … doveden je u veliku životnu dilemu kada su mu doveli Isusa Krista i tražili od njega da ga pribije na križ. Nakon iscrpnog ispitivanja, Pilat nije našao ni jedne jedine sumnje kod njega i htio ga je pustiti na slobodu. Međutim, pritiscima da ga se pribije na križ nije mogao odoljeti iako to uistinu nije htio. Kada se ispred njegove palače skupio narod očekujući njegovu konačnu odluku koju je morao donijeti jer je bio na takovoj poziciji izveo je Krista i razbojnika Barabu. “U čovjeku kojega ste mi doveli da ga razapnem ja ne vidim nikakve krivice i perem ruke od njegove nevine krvi. Vi odlučite”, pokazao je prstom Pilat prema okupljenoj rulji i demokratski im prepustio da sami odluče o sudbini nevina čovjeka. “Hoćete li da pustim razbojnika Barabu ili Isusa iz Nazareta koji sebe naziva Sinom Božjim”. Podivljala rulja počela je gromoglasno vikati “pusti Barabu, pusti Barabu”. “A Isus? Što s njime da napravim”, upitao je Poncije Pilat razularenu svjetinu. “Raspni ga, raspni ga”, vikali su pomamljeni ljudi oduševljeni što će opet pasti nečija krv. “Vi ste odlučili, ja perem svoje ruke od njegove krvi”, kazao je Pilat i naredio da se Isusa razapne, u jednom je dahu ispričala čistačica, kao da priča vlastitoj unučici koja joj sjedi na koljenima.
– I, upitao je gradonačelnik uopće ne shvativši poantu njezine biblijske priče o jednoj od najvećih povijesnih dilema.
– Pa i vi možete tako sa kućom Zaraušek. Ako smatrate da je to za vas preveliki teret s kojim se ne možete nositi, učinite jedino ispravno u ovom trenutku i u demokraciji, dajte narodu da odluči.
– Mislite da za radnog vremena izađem na balkon gradskog poglavarstva, pa dok ljudi na Trgu piju kavu da ih preko megafona pitam žele li rušenje kuće Zaraušek ili ne, sasvim je pogubio niti gradonačelnik.
– Ma ne. Postoji onaj, kako to vi političari zovete? Kada se narod želi pitati o nečemu. Onaj… na vrhu jezika mi je… Refren?
– Mislite referendum?
– Da, to. Napravite referendum, dajte narodu da donese konačnu odluku i vi operite svoje ruke od sudbine kuće Zaraušek. Vas nitko poslije neće moći kriviti za loše donesenu odluku, a spavat ćete kao bebica.
Gradonačelnik je pogledao istim onih pogledom punim straha kakvim za vrijeme aktualnog sata Jadranka gleda Nenada Stazića.
Pridigao se i iznova vezavši kravatu krenuo prema izlazu.
– Laku noć, gospođo.
– Laka noć bila i vama, gospodine gradonačelniče.
– Je, kako ne, dobacio je odlazeći.
– Ova će noć biti najteža na svijetu.
Spuštajući se skalama prema izlazu mrmljao je sebi u brk pogledavajući na sve strane da ga netko ne bi vidio kako mrmlja sam sa sobom.
– Koja glupača… Poncije Pilat… Biblija… Demokracija… Koja glupača… Ona će meni doktoru davati savjete što da napravim!? Srušit ću je, majku joj njezinu… Nisam ja nikakav Poncije Pilat, ja sam Zvonimir Vrančić, loš gradonačelnik, ali gradonačelnik, jedini kojega ovaj grad ima u ovom vrlo delikatnom povijesnom trenutku i moram donijeti povijesnu odluku. E, pa, Zvonimire, odlučio si. Kuća Zaraušek će se rušiti, kazao je ušavši u auto.
– Neće meni neki narod odlučivati. Da odluče slučajno da se ne sruši, što ću onda Kalmeti reći? Neće on onda razapeti ni njih, ni Krista, nego mene. E, neće bogami… Zaraušek ide u prah i pepeo, nesigurno je promrmljao pogledavši se u retrovizor i odjurio u još jednu tešku noć koja je bila pred njim.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega