Hrvatska
"Hrvatsku čašu strpljenja mogla bi preliti eventualna osuđujuća presuda generalu Gotovini!"
Zadarski sveučilišni profesor dr. sc. Zlatko Miliša za Z NET govori o tome – zašto Hrvati šute kada bi trebali progovarati, zašto savijaju kičmu kada ih se bjesomučno bičuje i, konačno, o tome – kada će se preliti čaša hrvatskog strpljenja?!
Svjedoci smo, naime, pobuna širom svijeta – od Grčke, Egipta, pa i do Libije. Imamo i sliku jučerašnjeg pokušaja pobune na Markovom trgu protiv Vlade Republike Hrvatske…
– Idemo redom. Revolucije u zemljama Azije i Afrike sa najdrastičnijim posljedicama – preko dvije tisuće poginulih u Libiji, sve su organizirane ili inicirane putem interneta. Moć interneta je pokazala svoje dvostruko lice. S jedne strane, te licemjerne prozapadne zemlje uključujući i SAD, apsolutno su podržale prosvjednike, optužujući diktatore od kojih su imale koristi. To je jedno svjetsko licemjerje. Ja sam uvjerenja da je takav scenarij definitivno potaknut negdje iz svjetskih korporacija. Koliko je točna ova moja pretpostavka, pokazat će vrijeme. Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno, a najmanje ovi prosvjedi i ljudi koji su se probudili iz desetljeća letargije i sna, pa se sada zakonom spojenih posuda otvaraju revolucije za koje se već zna u kojem kontekstu će završiti.
* Kako će završiti?
– Novim autokratskim režimom ili režimima, to je jedna varijanta. Nekakvim fundamentalizmom, što je druga varijanta. Ili treća varijanta, u koju ja najviše vjerujem, da će se razobličiti svjetske diplomacije kojima je očigledno trebala ovakva jedna velika kriza. Prema tome, buđenje svijesti se ne događa sama po sebi.
* Vratimo se Hrvatskoj. Što se konkretno u Hrvatskoj treba dogoditi da bi se narod mobilizirao? U slučaju branitelja Purde prosvjedovali su branitelji i braniteljske udruge, a ostali su stajali po strani.
– Nikakva revolucija, nikakva mobilizacija nije slučajna. U Hrvatskoj smo imali jednu, najveću mobilizaciju, jedan jedini trenutak koji se vjerojatno više nikada neće ponoviti, a to je bilo stvaranje hrvatske države. Narod je u zadnjih dvadeset godina toliko puta prevaren, toliko puta izigran od strane etabliranih političara da je od tih istih političara digao ruke. Moguće da bi ljudi izašli na ulice kada bi imali određenu političku opciju kojoj vjeruju. Putem interneta se našla skupina od tridesetak mladih ljudi koji se žele medijski eksponirati i u tome su uspjeli, onda se stvara privid moći, potom se dogodi prevara, pa ljudi koji su i mislili izaći na ulice kažu – ma, to je marginalna skupina, ne isplati se izlaziti na ulice.
* Što je sa sindikatima?
– To je moj sljedeći vrlo značajan argument. Pa nije li u civiliziranom svijetu najnormalnije da građanski neposluh, izlazak na ulice u smislu legitimnog prava ljudi, bude glavni generator organizacije prosvjeda? Ja ću vam naprosto kazati jednu činjenicu, neću spominjati imena da ne bih nekoga preskočio, ali ima desetak nekada vrlo etabliranih sindikalnih čelnika koji su sada u pet, šest različitih političkih stranaka i tamo su vrlo dobro artikulirali svoje vlastite interese.
* Boris Kunst?
– Apsolutno. Isto tako, gospodin Lesar bi bio sasvim sigurno puno uvjerljiviji da nije okrenuo leđa sindikatu i počeo se baviti politikom.
* Hoćete reći da je narod u Hrvatskoj ostao na vjetrometini, prepušten sam sebi?
– Glavna moja teza upravo se tako može izraziti.
* Potura se ovih dana još jedna stvar, jako zanimljiva. Bi li akumulirano nezadovoljstvo i bijes ljudi mogao “eksplodirati” eventualnom osuđujućom presudom protiv generala Gotovine?
– Moram vam reći, vrlo su vam delikatna pitanja. Mislim da će to biti okidač koji bi mogao preliti čašu strpljenja. Ne daj Bože da se ta situacija dogodi. Braniteljska populacija, iako razjedinjena, je do kraja obezvrijeđena i do kraja izigrana, ponižena. Govorim o istinskim braniteljima koji su nažalost i razjedinjeni. Ali mislim da bi to o čemu vi govorite mogao biti okidač koji bi mogao dovesti do situacije vrlo neželjenih posljedica. Ono što mene strašno zabrinjava je šutnja moje akademske zajednice. Od HAZU-a do ostalih kolega. Nekoliko ljudi promptno i suvislo reagiraju na ove situacije, akademska zajednica je zašutjela, intelektualci se gotovo i ne čuju, osim rijetkih izuzetaka. Bojim se da Hrvatska nema nikakvu strategiju. Mogućnost drugog okidača koji bi mogao zapaliti Hrvatsku je jedan daleki okidač koji će se dogoditi nakon otriježnjenja, ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Možete zamisliti činjenicu da ni jedan jedini medij u Hrvatskoj, nitko iz Hrvatske vlade, nitko od sindikata, nitko od oporbenih lidera nije otvorio javnu tribinu, nije napisao suvisao članak o razlozima zbog kojih Hrvatska ulazi u Europsku uniju a nema nikakve, ali baš nikakve zaštitne mehanizme u pravcu očuvanja svog nacionalnog blaga!? Svi, doslovno svi, odgovorno to tvrdim, etablirani političari u Hrvatskoj su europoltroni. Oni se doslovno takmiče koja će se stranka više dodvoriti toj asocijaciji Europske unije. Drugim riječima, sagradili smo kuću koja ima krov, ali se nismo potrudili staviti prozore i vrata. A ljudi u njoj žive.
* Na propuhu?
– Upravo tako. Nemamo mi nacionalnog identiteta. Amerikanci kažu – Bog blagoslovio Ameriku i stavljaju ruku na srce, a nama je slika domoljublja do te mjere detronizirana, srušena, da zapravo i kad se spomene riječ domoljublje onda se na to gleda sa podsmjehom. A to je strašno!
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Ljubo iz Siska
23. veljače 2011. at 17:53
Tko Miliši može vjerovati kad se od sekretara partije transformirao u pravaša. Dali zbog ideologije ili koristi
Ante iz Kragujevca
23. veljače 2011. at 21:55
onda ti ne vjeruješ ni Jaci koja se iz Kumrovačke političke škole transformirala u premijerku, zbog ideologije ili koristi ?
zigo
24. veljače 2011. at 16:22
jeli ZNET kuzi da je ovaj milisa debil,koji sere po svima samo da bude u medijima???
frik
24. veljače 2011. at 16:42
miliša je antisemit i budala. to objašnjava 90% njegovih “znanstvenih hipoteza”.
bivši
25. veljače 2011. at 8:43
“Glavna moja hipoteza je da ništa nije slučajno” – bravo doktore! zlatko miliša ili vidoviti milan, dođe ti nekako na isto.