Hrvatska
Zbog Libije i EU cijene u Hrvatskoj skočit će za 20 do 30 posto
Najmanje još dvije godine neće doći do porasta standarda građana u Hrvatskoj. Doznajemo to u razgovoru s ekonomistom Antom Babićem koji uzroke tome vidi u rastu cijena nafte uzrokovanog sukobima u Libiji, ali i stavljanju trošarina na ugljen, drvo, plin i slično prije ulaska u Europsku uniju, a što će proizvesti povećanje cijena za vrtoglavih 20 ili 30 posto.
“Porast cijena nafte zbog nereda u Libiji puno je veći nego što je trebao biti. To je trenutna reakcija tržišta koje se boji da bi se to moglo proširiti na Saudijsku Arabiju i ostale bliskoistočne zemlje pa bi to mogao biti veći problem. Ako se zadrži samo u Libiji, onda će se cijene brzo vratiti na nekih 90 i nešto dolara, jer će Libija biti izvan stroja neko vrijeme”, objašnjava nam Babić.
Ako dođe to “crnog scenarija”, Ina, koja više nije državna, iskoristit će svaku priliku da digne cijene za krajnje potrošače, nastavlja Babić, a zbog čega će cijene benzina narasti na 10 ili 11 kuna po litri. Vožnje osobnim automobilima, mnogi će se pri tom morati odreći, no u cijeloj priči to je najmanji problem.
“Važno je to da se povećanje cijena nafte prebacuje i na druge proizvode. To će biti udar na standard građana, no ne vjerujem da će rast biti veći od 10 posto”, kaže nam Babić koji veći problem vidi u prilagodbi cijena prije ulaska u EU.
“Nepobitna je činjenica da se standard u zadnje tri godine jako spustio, a do tada je rastao zbog socijalnih davanja i raznih drugih varijanti. Građani ne mogu očekivati da će im biti bolje u periodu od sljedeće dvije godine jer ekonomski rast neće biti dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta i dizanje plaća”, upozorava ovaj ekonomist.
Redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, stručnjak za energetiku Igor Dekanić također upozorava na prisutnu bojazan od prelijevanja krize u Saudijsku Arabiju i Kuvajt. “Očigledno da će ovi događaji koji su počeli u Tunisu, a pretvorili se u širu nestabilnost u regiji na Bliskom istoku i sjeveru Afrike dodatno povećati rast cijena nafte koje su već skočile. Širenje nestabilnosti na Kuvajt i Saudijsku Arabiju sigurno bi lansirao novi rast cijena, međutim koliko, teško je predvidjeti, sve ovisi od političke situacije”, objasnio je za Index.
Nije važno, dodaje Dekanić, kupujete li naftu iz Rusije ili od negdje drugdje, jer cijene su ujednačene, pa se u skladu s tim nivelira i cijena nafte iz Sjevernog mora prema kojoj se nivelira mediteransko tržište nafte. “Cijene nafte na našem tržištu imaju dinamiku utvrđenu pravilnikom i cijene se utvrđuju svaka dva tjedna. Stoga možemo očekivati povećanje cijena za dva tjedna. Koliko? To ćemo tek vidjeti”, kaže Dekanić.
Ako bi cijene nafte krenule dalje gore i ako bi došlo do još većeg poskupljenja, na globalnoj je razini vjerojatno ugrožen gospodarski oporavak. “Ako bi došlo do skoka cijena od 20 posto, dakle 120, 130 dolara po barelu, onda bi vjerojatno bio ugrožen svjetski gospodarski oporavak.
Poskupljenje nafte sigurno će naći odraza i u ostalim cijenama, ali kada su naši proizvođači počeli dizati cijene unaprijed, radi se o anticipiranju inflatornih očekivanja. Ako na globalnoj razini dođe do poskupljenja nafte od 20 posto, a projiciran je globalni rast od 4 posto, onda će se isti smanjiti na 3 posto”, prognozira Dekanić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa