Hrvatska
"Mirko Norac je ratni zločinac, Tihomir Purda to očito nije!"
Prije deset godina, 11. veljače 2001., u nedjelju, više od 150 tisuća ljudi uz brojne branitelje okupili su se na splitskoj rivi u znak potpore generalu Mirku Norcu optuženom za ratni zločin, pod nazivom “Svi smo mi Mirko Norac, a što je tada oporbeni HDZ vješto iskoristio za rušenje legalno izabrane vlasti. To je bio do danas najveći održani prosvjedni skup u Hrvatskoj.
I danas se na splitskoj rivi nakon deset godina opet održava skup hrvatskih branitelja u znak potpore hrvatskom branitelju Tihomiru Purdi, pod nazivom “Domovino, zašto si me napustila”?!
Politički analitičar Davor Gjenero kaže nam u razgovoru kako se između ta dva prosvjeda, onog koji se dogodio prije deset godina na splitskoj rivi i ovog koji se treba dogoditi danas, ne može povući paralela.
– Paralela se ne može povući iz više razloga. Prvi razlog je činjenica da je Mirko Norac bio optužen za ozbiljne ratne zločine, za koje je i pravomoćno osuđen. Dakle njega možemo nazvati ratnim zločincem, dok se kod Tihomira Purde radi o procesu za koji očito nema legitimne pravne osnove. A sporne su dvije stvari. Sporni su razlozi optuženja i sporna je mjesna nadležnost sudova u Srbiji. Dakle po dvije osnove se tu radi o spornoj. S druge strane, iza protesta koji se dogodio prije deset godina na splitskoj rivi je stajala tadašnja organizacija ključne opozicijske stranke koja je preko toga prešla u vladajuću većinu. A ovog puta se ne radi o tome da bi iza protesta stajala neka politički relevantna skupina, koja ima relevantan utjecaj u političkoj areni i koja može formirati alternativnu političku većinu. Znači te se dvije stvari ne mogu usporediti.
* Zašto se, ili da li se, oporba na čelu sa Milanovićem boji pružiti potporu prosvjednicima, dok su to 2001. godine Sanader i HDZ objeručke iskoristili?
– Ne radi se o tome da se Milanović boji pružiti potporu, već se radi o tome da to nije diskurs u koji spada ijedna demokratska politička stranka, pa tako niti SDP. Ovo je diskurs koji je zasnovan na političkome populizmu i koji podilazi nekakvim afektivnim, a ne racionalnim, diskursima u politici. Niti jedna ozbiljna politička stranka ne smije se igrati na taj način podilazeći tom tipu populizma. To može donijeti neke kratkotrajne dobiti ali dugoročno to ugrožava demokratske i političke institucije. Hrvatska je demokratski konsolidirana država danas i nema govora o tome da bi pokušaj smjene vlasti ulicom mogao imati bilo kakvo opravdanje.
* Kako vi vidite konačni razvoj situacije u Hrvatskoj sa stalnim prosvjedima u posljednjih nekoliko dana. Može li to na kraju negdje kulminirati?
– To je stvar koja je trenutno malo u središtu pažnje, a koja će se polako početi gasiti kao što je iznenada nastala. To nije neki mehanizam koji može bitno utjecati na političke procese, a ako bi, onda bi to značilo da Hrvatska kreće u nekakvom reverzibilnom procesu.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
oi
28. veljače 2011. at 10:43
Ti se prasetino nisi odazvao ni jednom ni drugom stoga kuš!