Nekategorizirano
Revizija povijesti
Revizija povijesnih činjenica tradicija je u hrvatskoj historiografiji.
Tako se u zadnje vrijeme sve više provlači teza da je pokojni Kardinal Stepinac bio sustavno trovan tijekom robije i nakon robije, tijekom internacije u Krašiću.
Tema nanovo otvorena je da li je kardinal Stepinac umro prirodnom smrću ili je bio otrovan? Primjerenija tema trebala bi biti zašto već do sada nije proglašen Pravednikom među narodima?
Umro je 10. veljače 1960. godine. Proglašen je slugom božjim 9. 10. 1981. godine. Blaženim proglasio ga je Ivan Pavle II 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Činjenica je da je mladi Alojzije Stepinac odmah nakon mature 1916. godine pozvan u austrougarsku vojsku. Raspadom Austro-ugarskog imperija i stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Stepinac je dragovoljno pristupio Jugoslavenskoj legiji te je na Solunskom frontu pridonio pobjedi sila Antante nad Centralnim silama. Iz rata je izašao ranjen, pet mjeseci je proveo u zarobljeništvu te s činom potpukovnika.
Alojzije Stepinac zaređen je za svećenika nakon studija u Rimu 1930. godine. Nadbiskup zagrebački Bauer 1932. godine proslavio je svoj 80. rođendan. Time je i otvoreno pitanje imenovanja njegovog nasljednika. Kako je tadašnja Jugoslavija bila kraljevina, za takovo imenovanje bila je neophodna i kraljeva potpisana suglasnost. Nakon nekolicine kandidata, nepovoljnih kralju Aleksandru Karađorđeviću, predložen je Alojzije Stepinac. Kralj Aleksandar Karađorđević bio je izrazito blagonaklon Alojziju Stepincu zbog njegovog sudjelovanja u Jugoslavenskoj Legiji na Solunskom frontu te zbog sklonosti prema dijelu projugoslavenski orijentiranog klera u katoličkoj crkvi. Tako je Alojzije Stepinac 1934. postavljen za nadbiskupa koadjutora te je zaređen za biskupa. Tijekom 1937. godine formalno postaje upraviteljem zagrebačke nadbiskupije i predsjednikom Biskupske Konferencije kraljevine Jugoslavije.
Proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine ostaje izvan državotvornih aktivnosti i ne opredjeljuje se ni za jednu političku opciju. Potaknut narodnim osjećajima pozdravlja uspostavu NDH, ali vrlo brzo počinje s kritikama režima i Poglavnika. Osuđuje ubojstva Srba, Roma i Židova.
Pokušao je spasiti Rabina Miroslava Shaloma Freibergera no on je ubijen prilikom dolaska u Auschwitz 1943. On je, naime, ostao do kraja sa svojom pastvom za razliku od Jovana Pavlovića koji je 1991. pobjegao iz Zagreba i Hrvatske.
Padom Hitlera i njegovog posljednjeg saveznika Ante Pavelića nadbiskup Stepinac dobio je od Ministrastva vanjskih poslova obimnu arhivu Ustaškog prijeratnog pokreta. Cijelokupnu arhivu predao je vlastima Federalne Države Hrvatske koju je 09. svibnja 1944. godine utemeljio Andrija Hebrang.
Tijekom sastanka 1945. s Titom u Zagrebu Stepinac je odbio prijedlog Josipa Broza Tita da odvoji Katoličku crkvu od Vatikana.
U rujnu 1946 je uhapšen te mu je suđeno u sklopu procesa „Lisak, Šalić i drugi“. Tužitelj u sudskom procesu bio je Jakov Blažević.
Alojzije Stepinac optužen je za krivična djela političke suradnje s okupatorima i ratni zločin, vršenje nasilnih vjerskih prijelaza, vojni vikarijat, podrivanje političke osnove zemlje i neprijateljsku promičbu.
Optužnica je podignuta 23.09., a 30.09. je započeo sudski proces. Presuda je donesena 11.10. 1946. godine.
Stepinac je osuđen na 16. godina lišenja slobode s prisilnim radom, gubitkom političkih i građanskih prava u trajanju od 5. godina. U kaznu mu je priznato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od. 18.09. do 11.11.1946. godine.
Dr Lav Znidaršić, jedan od branitelja kardinala Stepinca u procesu 1946. godine u svojoj knjizi „Alojzije Stepinac“ u izdanju Matice Hrvatske iz 1998. godine navodi da „Stepinac nije otrovan“. Nadalje, navodi da su liječnici koji su liječili kardinala Stepinca utvrdili da boluje od „polycythaemia rubra vera, morbus Osler-Vasquez“ – neizlječiva maligna bolest krvi.
O bolesti i liječenju Kardinala Stepinca pisao je svojevremeno i Vinko Nikolić u svojoj knjizi „Stepinac mu je ime – zbornik svjedočanstava i dokumenata“ izdane u Munchen-Barcelona 1980. Na strani 73. navodi da je Kardinal Stepinac bolovao od „polycythaemia rubra vera, morbus Vasquez“. Na istoj stranici navodi da je kardinal Stepinac umro od tromboze plućnih žila koja je najčešće posljedica navedene dijagnoze. Po Vinku Nikoliću dijagnozu su odredili hrvatski i inozemni lječnici. Uzrok smrti je potvđen i obdukcijom. Na stranici 74. iste knjige Nikolić navodi kako se pod međunarodnim pritiskom jugoslavenske vlasti odlučuju primiti dva američka liječnika, dr Lawrencea i dr Ružića. Oni su u Krašić stigli 20. srpnja 1953. godine. Dr John H. Lawrence, tada je bio najpoznatiji svjetski stručnjak za liječenje radioaktivnim fosforom – direktror Donner laboratorija, određuje liječenje upravo radioaktivnim fosforom što pomaže kardinalovom oporavljanju. Daljnju kontrolu provodio je prof. dr Hilmeyer iz Savezne republike Njemačke koji je u Krašić dolazio tri puta.
Mogućnost trovanja kroz hranu također je vrlo malo vjerojatna jer se Kardinal Stepinac od 1951. hranio isključivo u Krašiću.
Nema niti jednog valjanog razloga da bi dr. Znidaršić, kao ni Vinko Nikolić lagali u svojim svjedočenjima. Niti je bila gužva oko izbora branitelja 1946. godine niti bi tko mogao prisiliti dr. Znidaršića da 1998. laže u vlastitoj knjizi. Isto tako ni Vinko Nikolić nakon 35 godina emigracije 1980. godine nije imao niti jedan razlog lagati po ni jednom pitanju pa tako ni po pitanju smrti Kardinala Alojzija Stepinca.
Pokušaj revidiranja u historiografiji potežu samo oni koji se danas pokušavaju izboriti za svoju što bolju biografiju. Nema niti jednog razloga revidirati povijest preko pokojnog Kardinala Stepinca koji je svoja uvjerenja platio zatvorom. Naime, bio je nevin po svim točkama optužnice što u montiranom političkom procesu nije bila smetnja za udjeljivanje višegodišnje robije.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega