Hrvatska
"Vraćam se u politiku!"
“Namjera braniteljskog skupa u subotu bila je vratiti Antu Đapića u političku orbitu”, izjavili su na jednom internetskom portalu nekolicina branitelja zagovarajući tom rečenicom povratak pravaškog prvaka koji je dvije godine u zasluženoj mirovini. Njihov vapaj došao je do Ante Đapića koji nam ekskluzivno otkriva kako i sam već neko vrijeme u dogovoru sa čelnicima HSP-a razmišlja o svom povratku u hrvatsku politiku. Đapića smo “uhvatili” na izlasku iz – teretane…
– Snažno razmišljam o povratku u politiku u onoj mjeri u kojoj stranka procijeni da je to od interesa za stranku, a time i za hrvatsku politiku. U zadnje vrijeme ima dosta novinarskih upita i intervjua, ali ja dosta dozirano nastupam prema tome. Imao sam par nastupa na lokalnim televizijama. Međutim, sa predsjednikom i predsjedništvom stranke sam dosta razgovarao o tome da se sve više angažiram, a i znate da sam govorio na konvenciji koja nije nažalost medijski prenešena, bilo je fantastično u Lisinskom. Preko dvije tisuće delegata, a govorili smo predsjednik stranke i ja. Prema tome, to je još jedan znak ozbiljnijeg zahvata u politički angažman. Mislim da je to za stranku dobro, ali kažem, neka predsjedništvo stranke donese konačnu odluku, ja se niti trpam niti namećem. Mogu pomoć i stranci i kompletnoj hrvatskoj desnici jer mislim da imam iskustva i znanja, da nakon dvije godine odmora mogu dati svoj doprinos i na sljedećim parlamentarnim izborima. Biti osoba od neke vrste kontinuiteta i kohezije unutar desnih političkih krugova, kazao je Đapić.
* Siguran sam da bi ste imali štošta za reći o svemu što se događa u Hrvatskoj?
– Jasno da bih imao. Znate, ima onih koji će se tome jako protiviti, međutim to su oni koji inače nikada nisu baš veličali Antu Đapića ili HSP. Mi nemamo previše kompetentnih i sposobnih potparola na hrvatskoj desnici i zbog toga mislim da je svaki čovjek koji može biti od koristi dobrodošao. Apsolutno sam na dispoziciji, spreman sam i meni je drago da dio braniteljske populacije prepoznaje potrebu i mogućnost mog snažnijeg angažmana nego do sada u posljednje dvije godine.
* Mislite da hrvatska politička scena treba snažniju desnicu?
– Mogu kazati da je Hrvatska stranka prava danas vrlo dobra i stabilna, ali imamo jedan drugi problem.
* Koji problem?
– Imamo problem medijske blokade. Podsjećam vas opet da smo imali u subotu fantastičnu konvenciju koja se poklopila sa skupom na Trgu bana Jelačića gdje smo mi otišli nakon konvencije. Zamislite, molim vas, da HTV nije dao niti jedno slovo takvog jednog skupa koji predstavlja 150 godina političke stranke!? To je interesantna i vrijedna tradicija za hrvatski narod, ne samo za Stranku prava. Prema tome, postoje određeni, ja bih rekao strahovi medijske prezentacije HSP-ove današnje realne snage. Mi tu snagu imamo i pokazat ćemo u tjednima i mjesecima koji su pred nama da nećemo dopustiti takvu vrstu ignorancije HSP-a. A drago nam je da se dobar dio poznatih i jakih ljudi želi uključiti u HSP. Imamo samo sedam, osam umirovljenih generala koji su postali članovi HSP-a, što govori da se po prvi puta strateška populacija u jednom svom dijelu koja je do sada bila gotovo dominantno HDZ-ova, okreće se onom što naša stranka već dvadeset godina uporno zagovara. One svoje političke vrijednosti koje se u velikoj mjeri poklapaju sa dijelom političke populacije koja će nas zasigurno podržati. Zbog toga meni posebno godi kada, kako ste vi rekli, postoji dio braniteljske populacije koja želi moj snažniji angažman u politici. Ja ću se vrlo rado odazvati takvom jednom pozivu i dati ću sve od sebe.
* Siguran sam, poznavajući vaš politički profil, da ne možete stajati po strani prekriženih ruku dok se u Hrvatskoj događaju ovakve stvari kakvima smo svaki dan svjedoci?
– Ne. Ja ne mogu stajati po strani. Jesam puno usmjereniji danas, imam i neke druge sadržaje u životu, ali pratim pozorno što se događa i nekada mi fali da reagiram snažno i čvrsto. Ali sa mojim čvršim angažmanom koji smo pokrenuli u stranci, ako Bog da, bit ću ja i po Dalmaciji, pa možemo oko toga popričati. Dat ću sigurno jedan jači svoj doprinos jačanju HSP-a, a to znači i hrvatske desnice.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
roksi
2. ožujka 2011. at 19:05
U Ž A S !!!
Marko
3. ožujka 2011. at 8:30
Ajme.