Hrvatska
Dani kaosa
Suvremena društva stvaraju „gomile usamljenika” (D. Riesman). Mlade smo učinili „prognanicima života“ i sad nam oni uzvračaju udarac. U članku „Nasilje među mladima ili nad mladima”, (Život i škola, br. 13.) 2005. godine sam iznio tezu da (sofisticiranim) nasiljem nad mladima, sve veći broj mladih doživljava nasilje kao stil života i zabavom. „Socijalni nojevi“ stavljaju pred (mladu) osobu društvene rizike, strah od života i pred životom; stvaraju se pretpostavke za bijeg iz ovoga svijeta u svijet virtualnih zajednica. Tako se brišu granice realiteta i fikcije, ali i (ne)izravno preuzima anarhistička paradigma društva bez hijerarhije, pravila, ograničenja, respekta pred autoritetima… Posljedica svega je „bumerang generacija” i njeni facebook prosvjedi koji su i umnogim elementima preuzeli obilježja nasilnih revolucija. (vidjeti: Miliša, Z., Prosvjedi kaosa, Vijenac, broj 397., 21. svibnja 2009.) Gnjevna masa, po definiciji, emotivno reagira na izvanjske okolnosti, a njeni članovi pokazuju lakovjernost, sklonost nasilju, netolerantnosti i nekontroliranim emocijama. Desetlječima akumulirani skepticizam kod mladih je stvorio izigranu- „bumerang generaciju”. Skepticizam se među mladima, pokazao kao snažan indikator socijalnih previranja i/ili prosvjeda. On ima svoj „volumen” i puca kada postaje matrica ponašanja većine. Stoga sam zapisao 2005. godine: „ Skepticizam treba promatrati kao upozorenje da se nepostojanje vizije za mlade može vratiti kao bumerang“ (Z. Miliša, Raskrižja struke i politike, Gradska knjižnica, Zadar, str. 76). U toj knjizi sam zapisao i ovo: „… većina katastrofa proizlazi iz društvene nebrige za idealne slike mladog čovjeka, a to je ono što razara svako zdravo tkivo, jer se svakodnevno ponižavanje akumulira u nemirima“ (str. 150). Prosvjedi mladih su logična posljedica desetljećima izigrane generacije, a koja je bila vidljiva u skepticizmu prepoznatljivim s apolitičnošću, strogog razdvajanja javnog od privatnog života, hedonizmu s elementima nihilizna, i „šutnji” na sve (društvene) anomalije. Studenti su prije prije nemira iz 1968. godine bili prepoznati kao skeptična generacija, kao i sredinom ovog desetljeća u Evropi i kod nas, a uslijedile su (kao reakcija) nove „internetske revolucije“. Skepticizam se pokazao (u oba slučaja) kao uvretira u nemire, (koje sam predvidio u knjizi iz 2004. godine).
Prosvjedi mladih koji su počeli 1968. u Parizu su nastavljeni 2005., a s istim intenzitetom nastavljeni koncem 2008. godine u Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj, SAD…, a mogu lako eskalirati sa sindikalno anarhističkim pokretom na čitavu Europu. (Ovo sam konstatirao u knjizi «Mladi i mediji« 2009. godine str. 137.) Kaotična situacija je započela u Francuskoj 2005. godine, a kasnije se (s većim ili manjim intenzitetom širila tijekom 2008. godine) na Dansku, Portugal, Španjolsku, Italiju, Njemačku… Ranije sam pisao da bi se studentski prosvjedi protiv komercijalizacije mogli ove godine u brojnim državama, uz sinergiju sindikata, radnika, nezaposlenih i seljaka, usmjeriti na rušenje neoliberalnog koncepta društva. Očekujem da će prosvjedi studenata prerasti u dugotrajni pokret koji može eskalirati s permanentnim sukobima. Prosvjedi mogu pretvoriti u projekt “radničke borbe” i/ili budućih anarhističkih i zelenih revolucija. Moje tezu da nam slijedi eskalacija studentskih prosvjeda, (do data skeptične generacije) iznio sam 20. lipnja 2008. godine, (u organizaciji «Internacional Center for Education of Journalists», a u okviru Tempus projekta, gdje sam održao uvodno izlaganje u Novinarskom domu u Zagrebu 20. lipnja 2008. godine pod nazivom «Djeca i medijske manipulacije»)
U Francuskoj se 2007. god. pojavio anarhistički manifest pod naslovom „Nadolazeća pobuna“. U prvom dijelu, (anonimni autori – u duhu studentskih prosvjeda) postavljaju dijagnozu bolesti konzumerističkog društva, dok u drugom nude praktične savjete za revolucionarne aktivnosti protiv Crkve, škole, države… S druge strane, u Njemačkoj su 22. 03. 2005. na internetskim stranicama date naznake velikih akcija: „Svijet je stvoren za promjene!“ Prvi su reagirali mladi anarhistički aktivisti:„Mi iz Anarhističke radionice mislimo da se svijet može mijenjati samo ako se dokinu totalitarne institucije kao što je država! Njihove poruke u protekle dvije godine su iste, a sada se ostvaruju i kod nas: “Vrijeme je da vaša pravila prekršimo i da sada vi živite po našim pravilima”, te “Mi imamo utopiju, naše društvo će izgledati onako kako mi želimo”. Mladi u internetskoj (internacionalnoj) „zajednici“ prizivaju dane kaosa. U tu svrhu je na intenetu prikazan kratki film „Dani kaosa“ od punkera i anarhista u Njemačkoj. U njemu se najavljuju napadi na represivni aparat diljem Europe- http://www.readers-edition.de/2010/02/26/rueckkehr-der-chaostage/. Naime, na internetskoj stranici Uhttp://chaostage2013.wordpress.com prikazana je demo snimka u Njemačkoj ( nasilnih scena obračuna mladih s policijom) pod nazivom „Dani kaosa”sa slijedećem tekstom u filmu: „Vrijeme je da se posvuda ljudi pripremaju za velike barikade – nerede, za događaj koji si oduvijek čekao- napokon stižu dani kaosa …
Krvave revolucije od početka 2011. započete od strane Tunisa i Egipta „prelile“ su se i na Bahrein, Libiju, Jemen, Alžir, Irak…, Prvo su su Egipćani masovno koristili Facebookom dok su pripremali prosvjede… Od 2011. godine u sukobima s vlastima naroda protiv režima u Jemenu, Albaniji, Tunisu, Egiptu, do Alžira, Libije, Bahrainu, sve do Iraka tamošnje vlasti su panično pokušavale “ugušiti” internet kao sredstvo poticanja i organiziranja revolucija. Mladi su 17. veljače 2011. preko Facebooka pozvala građane Libije da se priključe masovnim prosvjedima protiv vlade, pod naslovom “Dan bijesa”. Nakon toga su vlasti ometali ne samo internetski signali, nego i telefonske veze. Po istom obrascu kao u Egiptu, Tunisu… i vlasti su u Alžiru, Egiptu i Libiji blokirale pristupe internetu. U Iraku su 25. veljače 2011. prosvjedovali najviše mladi ljudi u više gradova širom zemlje protiv vlasti koji su, po uzoru na prosvjede u drugim bliskoistočnim zemljama, isto tako, nazvali “Danom bijesa”. Nekoliko gradova je bilo potpuno blokirano, a prosvjednici su interventnu policiju zasipali kamenjem, i sličnim „rekvizitima“ po scenariju internet- revolucionara. “Dan bijesa” se planirao na društvenim mrežama, samo to kod nas rijetko tko zna i/ili prati.
Dva događaja su koincidirala istoga dana, 19. veljače 2011., s internetski najavljivanim suprotstavljenim stranama u Dresdenu, aktivista krajnje ljevice protiv neonacista, a kod nas se (tog dana) preko poruka na Facebooku počeo širiti poziv za rušenjem Vlade. Ivan Pernar, (samozvani)„vođa Facebook revolucije“ je preuzeo metode i oragnizacije Dane bijesa s jedinom porukom “rušenjem Vlade”… Internet je stvorio bumerang generaciju kao i činjenica desetljećima nebrige za mladu-izigranu generaciju, koja je sada dovedena i kod nas u „slijepu ulicu“, iz koje izlaze sve frustracije ili akumulirani bijes. Mladima smo dali ili ostavili jedini prostor ulicu kao zabavu, dokoličarenje, (auto)destrukciju… Nije li licemjerno sada se čuditi kako je od nje (ulice) potekla revolucija. Prosvjedi su već preuzeli elemente revolucije, svidjelo se to nekome ili ne.
U Danskoj su još devesedetih godina anarhisti intenzivirali svoje aktivnosti zauzimajući napuštene državne objekte, (prvenstveno vojne baze) za širenje svojih slobodarskih ideja. To je bio “okidač” zašto se 1991. god, prvo u Danskoj, započelo s projektom «Piloti kaosa» (kaos Ploterne). Isti projekt je kasnije razvijen u svim skandinavskim zemljama. Danas ga prihvaćaju i SAD i Japan, s ciljem da se spriječi daljnje beznađe mladih i njihova dezorijentiranost, kao posljedica društvene dezorganiziranosti za stvarne potrebe mladih. A kod nas? Revolucionarni porivi i pozivi kod nas se „nojevski“ (od vladajućih) prešućuju, a sve ove okolnosti svakodnevnih prosvjeda se izbjegavaju nazvati pravim imenom- dani kaosa. Prosvjedi se inteziviraju, postaju sve masovniji, a bi će nasilnijih od ranijih, dok „socijalni nojevi“ i dalje- šute!
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!
aaaaa
8. ožujka 2011. at 13:58
šta je sve ovaj ovdje nadrobio, pa to pas repom ne bi izbrlja. samo ću se zadržati na najglupljem dijelu teksta, i pokazatelju koliko dotični ima pojma o studentskim pokretima i prosvjedima koliko i glavaš o ljudskim pravima:
“Prosvjedi mladih koji su počeli 1968. u Parizu su nastavljeni 2005., a s istim intenzitetom nastavljeni koncem 2008. godine u Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj, SAD”.
kako nešto što je počelo 1968 nastavlja svoj niz skoro 40 godina kasnije?! što se u međuvremenu deašvalo? mir i harmonija? ove trećerazredne litanije stvarno nisu dostojne objavljivanja, jedino možda kao dokument teške i uznapredovale bolesti, ali nikako kao stručne i objektivne analize stanja. no, kako je to lijepo damir pilić napisao (referirajući na “duhovnog” mentora Miliše, Slavena Leticu) da u ovakvom društvu (neobrazovanih i nepismenih) jedino i ovakve persone mogu biti mjerilo znanosti i znanstvenog mišljenja.
idem sad povratit…
luka
8. ožujka 2011. at 14:45
e moj miliša, tvoja znanost je quazi znanost, gdje si doktorat stekao, a ovo što pišeš je sve uglavnom prepisano i nema veze s našom situacijom, možda bi ti htio i iz ovoga koju kunu izvući kao i iz svih nepostojećih projekata koje sti kao pokrenuo, eh znanosti znanosti na koje si grane pala