Nekategorizirano
HEROJI PO POTREBI
Heroj, kao (povijesni) pojam, označava onoga koji je izuzetne hrabrosti i požrtvovnosti u ratu ili u mirnodopskom životu, znamenita osoba, junak, ratnik…, na ovim prostorima je odavno izgubio izvorno značenje, jer je ljudima dodjeljivan i oduziman po potrebi pristrane političke elite, kao pokriće za ostvarivanje njihovih mahnitih ciljeva. Kako su njihovi ciljevi konačno ogoljeni, po logici stvari, dolazi do poremećaja na „tržištu“ heroja, jer su u korelaciji. Ono je bilo strogo kontrolirano, jasno tek vladarima ljudskih sudbina u ratu. Mnogi su zauvijek nestali čim su zablistali, (jer se nisu uklapali u „shemu“) potisnuti na marginu naših sjećanja i „spasiti“ ih može samo društvena katarza, koja je neumitna i, vjerujemo, pred vratima.
Sada je već sasvim jasno da su vrh „piramide“ vladara sudbina i autora pojma heroj tvorili beskrupulozni pljačkaši vlastitog naroda, osumnjičenici za ratne zločine i druga slična nečasna djela i da su, svakako, izvršili vidljivi, mirnodopski zločin prema vlastitom narodu lišavajući ga civilizacijskih i stečevina živih i mrtvih heroja iz doba stvaranja države, ne nužno prema njihovom viđenju. Opet bi da manipuliraju pojmom po oprobanom receptu, iako su „svom“ narodu nanijelu štetu veću od svih osvajača u njegovoj povijesti.
„Najgora je zloupotrba najboljega“ ( Abusus optimi pessimus), povijesno potvrđena istina, traži mjesto pod suncem. Razotkriva manipulatorske namjere tvoraca i traži žrtve. Najveća od njih je grad Vukovar i njegovi ljudi, uvijek u službi manipulacija političke elite, a vjerujemo i posljednji put. Predviđajući njihove planove za ovo vrijeme i okolnosti, redovno sam ( bar jednom mjesečno, na ovim stranicama) svraćao na tu temu uvijek dokazujući bezočnu eksploataciju pojma heroj vezanog za grad Vukovar i pripremi da se žrtvuje trći put. Vukovar nije grad heroj, on je žrtva, jer je žrtvovan, uništen, pretvoren u grad problem, grad ovisnik, koji će za „dozu“ političkog oportunizma elite, jednom godišnje, ostajati desetljećima na repu napretka. Kućama, srušenim ili obnovljenim, je svejedno kako im tepate, a ljudi, grupe ili pojedinci, njihovi korisnici ili branitelji, mogu biti i jesu heroji, koliko god je evidentno da nisu dobili rat ni sa ratnim ni poratnim neprijateljem. Heroji su zato jer su preživjeli izdaju koja traje. Možda im presudna bitka tek predstoji, a ona bi morala otkriti zašto dvadeset godina obilježavamo izdaju, a time svaki put nanovo izdajemo pale. Grad Vukovar mora prestati biti prirodna scenografija za mahnitanje zadrigle političke elite, toliko bezdušne da bez srama pleše na grobovima žrtava kojima su doprinijeli. Vukovar nije predan niti prodan, jer bi tu postojala kakva takva pravila, već izdan, a to je najnemoralniji ljudski čin, koji je najgori na ljestvici ljudskih zala i, jednostavno, pravila nema.
Vukovar, njegovi žitelji i branitelji, žrtvuju se treći put. Izdani 1991., pa od tada do danas i sada ponovo. Dajmo im ime Purda , Bosanac, Dedaković ili neko drugo, stvar će izgledati isto – stvori žrtvu da bi doziranjem pomoći i obećanja(uključujući i prijetnje) postala ovisna i podložna manipulaciji. Zatrebat će prije ili poslije. Koliko li samo (ne) događanja iz Vukovara ukazuje na školski primjer drskosti , ali i dilentatizma u stvaranju Vukovara slučajem – gradom s posebnim potrebama. Pušimo li priču da su za sadašnje stanje krivi Srbi, pa i za sudske procese, nećemo izbjeći još jedno žrtvovanje, a svako slijedeće udaljavat će nas sve više od konačne pobjede. Za razliku od države grad je davno trebao proglasiti ratno stanje i zadržati ga do danas.
Koliko nisko mora biti onaj tko poentira na nesretnom Purdi, bezočno izdanom dvaput do sada. Zloupotrba njega i njegovog stanja treći put, obećanjem političkog angažiranja za račun nouveau riche-a, koji su ga i doveli gdje jest izvrgavajući ga ruglu bez presedana. Čemu krajnje diletantska zloupotrba slučaja doktorice Bosanac, koja svoj slučaj tempira deset dana kasnije tvrdeći kako joj je najmučniji u životu. Zaboravila je tko, kada i zašto ju je maltretirao i ponižavao usred Zagreba poslije pada Vukovara. Tko, krajnje diletantski, koristi Starog Jastreba i vodi ga u sigurno negiranje samog sebe? Ali, ako je strateg i ideolog bogomdanih doktor Hebrang, politički Antuntun, koji baš svaki posao naopako radi, bolje nije ni moglo ispasti.
Nisu samo Vukovarci heroji po potrebi. Dovoljno se sjetiti mnogih heroja u kazamatima i onih koje to još čeka. Ima li u svemu sistema? Ima, dakako. Kako bi se inače mogao objasniti zadarski slučaj? Split, Šibenik, Gospić i drugi, sude „ratnim zločincima“, braniteljima iz Domovinskog rata, ali Zadar ne. Nije ih bilo, bar ne u zatvorima iako je grad s okruženjem imao najizraženiji nacionalni antagonizam, a i danas se elita diči (pre)naglašenim nacionalizmom. Zadar su od „Lora“, „Kulina“ i sličnih mjesta spasili upravo oni rijetki koji su bili „u blizini događanja“, a nisu bili skloni HDZ-u, znajući njihovu prirodu i kakav će rasplet na kraju biti. No, nisu bili i svemogući, pa su neki stekli zavidne političke karijere i materijalno bogatstvo dokazujući se u „sobnim borbama “. Razlika između njih su ogromne, a njih još uvijek potencira ista elita. Hoće li i oni biti amnestirani braniteljskim buntom? Zasad se još kriju iza zatamnjenih stakala na skupocjenim terencima, privatnim ili službenim, svejedno. Država je ionako njihova prćija. Glavno je da su drugi popunili mjesta u zatvorima, a za diranje njihovih tustih guzica i bankovnih računa uvijek se može prozvati Srbija. Hoćemo li se, definitivno, imati snage suprostaviti dvadesetgodišnjem nametanju one varijante ratne i poratne povijesti, koja je građena radi zaštite beskrajno bahate elite, koja je iznjedrila političke monstrume spremne da, radi opstanka, žderu vlastiti narod? One, koja je stvarala generale Zagorce, Koradea, tajkune, mafijaše, profesionalne ubojice i domoljube i slične. Svi su oni bili heroji.
„Danas, 08.03.2011., podnesena je kaznena prijava protiv nepoznatih počinitelja zločina u koncetracionom logoru u Srbiji“. Poslije punih 20 (dvadeset) godina predugih za svakoga, a naročito za nesretne logoraše. No, nihova majka Domovina, utjelovljena u liku premijerke, i stih takvih prethodnika, nisu ranije imali vremena. Morali su prije zbrinuti sebe i sada bi da ostanu i dalje. Logoraši su ionako heroji jednom godišnje i to im je dosta.
Da li je sve posljedica specijalnog rata, kako tvrdi vukovarski logoraš, pravnik? Da, ali ga ne vodi Srbija, jer je ona samo oružje u rukama drugih, koji su u Hrvatskoj našli zahvalni poligon za treniranje.Hrvatska politička elita je na njihovoj strani, ma tko oni bili. A, ako vas ikada ta ista elita proglasi herojem, poput dosadašnjih, poput kornatskih i drugih žrtava, poput Purde, dr. Bosanac, Dedakovića ili najpoznatijih haških uznika, bit će to zato jer ste žrtve, pa tako peru savjest, a imaju i druge planove. S vama će, kad zatreba, potkusurivati i zadovoljavati svoje neograničene apetite. Zato, neka idu u nepovrat, a pojam heroj, u budućim hrvatskim riječnicima valja dopuniti hrvatskim iskustvom.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
Hrvatska1 dan prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
magazin4 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar proslavila Dan škole