Connect with us

Hrvatska

Prednost zapošljavanju na radno mjesto referenta župan dao – ugostiteljima!?

Objavljeno

-


Zadarska županija raspisala je 04. studenog 2010. godine natječaj za radno mjesto referenta/ice za uredsko poslovanje u Upravnom odjelu za pravne i zajedničke poslove. Kada je naša sugovornica (čiji su podaci poznati redakciji) poslala prijavu na natječaj, dobila je odbijenicu u kojoj piše da “ne ispunjava formalne uvjete iz natječaja za navedeno radno mjesto (uvjet tražene struke), budući da ima završenu gimnaziju“!?
Prema Pravilniku o unutarnjem radu upravnih tijela Zadarske županije od 2. rujna 2010. godine, kao uvjet za raspored na radno mjesto referenta za uredsko poslovanje propisana je srednja stručna sprema upravne, ekonomske i – ugostiteljsko – turističke škole.
Na raspisani natječaj prijave je podnijelo trideset i troje kandidata. Međutim, osam ih je otpalo iz razloga jer nisu priložili presliku svjedodžbe o završenoj srednjoj školi. Četvero ih je otpalo jer su imali završenu gimnaziju. Sedamnaest njih ispunjavalo je formalne uvjete propisane natječajem, te su na taj način ostvarili pravo na pristup provjeri znanja i sposobnosti na pismenom testu, na kojem je prva bila M. O., sa najvećim brojem bodova – 10.
M. O., srednje stručne spreme, hotelijersko-turistički radnik, s navršenih 13 godina radnog staža i radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, bez položenog državnog ispita, prima se u službu na neodređeno vrijeme, u Upravni odjel za pravne i zajedničke poslove, na radno mjesto referenta za uredsko poslovanje, odlučeno je.
Žalbu naše sugovornice odbacila je pročelnica Milena Ikić koja je u odbijenici navela da je za navedeno radno mjesto predviđeno stručno znanje, srednja stručna sprema (pri čemu se ne navodi naziv struke) i najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
Odbijenicu žalbe na formu natječaja uputio je našoj sugovornici i zadarski župan Stipe Zrilić.

ŽUPAN NEDOSTUPAN – NIJE MOGUĆE?
Objašnjenje cijele situacije zatražili smo i od samog župana Zrilića, no on je ostao poslovično nedostupan za javnost i nezainteresiran za pojašnjavanja svojih odluka građanima.
INSPEKCIJA U ČUDU
Sugovornica Z NET portala tvrdi da se obratila i Inspektoratu, gdje su joj rekli da se u pravilu za takve poslove uzima netko njezine ili ekonomske, odnosno upravno pravne stručne spreme, te su se začudili županovoj odluci, stoga je očekivati inspekcijski nadzor ovih dana i u Zadarskoj županiji.
REFERENT ZA PUTOVANJA IKIĆEVE?!
Jedno od ponuđenih objašnjenja zbog čega se na radno mjesto referenta zapošljava ugostitelj navodno jest u sljedećemu, tvrdi sugovornica Z NET-a – “osoba koja se zaposli na ovome natječaju u Županiji imat će obavezu vršenja rezervacija hotelskog smještaja za pročelnicu Ikić”!?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. anastazija

    15. ožujka 2011. at 9:49

    Slučajno sam i sama sudjelovala u tom natječaju.Smijurija.
    Već se danima ranije znalo tko će biti primljen a za žalbe i prigovore nemam volje. Ali dobro da se barem piše o tome.

     
  2. fikus

    15. ožujka 2011. at 10:33

    Gospe ti di ta živi, ća nije doturila kuvertu……

     
  3. luce

    15. ožujka 2011. at 14:28

    Pa sto je to cudo. Natjecaj se napravi kako bi bili ispunjeni svi uvjeti ‘vezistice’ jer mu je to od strica cer,tetke brat (kako to vlaji slazu rodbinsku vezu),i naravno da gore navedena nije imala ispunjene uvjete. Zrili,Ikic,Prtenjaca,Skara…….Pa ljudi skuzite vise da za druga prezimena nema posla u ovom gradu

     
  4. nocoment

    15. ožujka 2011. at 15:13

    ajde nemojte samo na ovom slucaju stati, svi znamo da ima toga i jos.

     
  5. bodulica

    15. ožujka 2011. at 20:54

    Svaki natječaj u državnoj službi je namješten. I ja sam se nažalost tako zaposlila jer nije bilo drugog načina. Moja kolegica na sudu već 5 godina radi na određeno, svakih par miseci joj produžuju ugovor a to je protuzakonito. Ali ako se žali čeka je nogom u tur.
    Zato draga dotična gospođo, drugi put traži vezu pa ti neće trebati nikakve kvalifikacije.

     
  6. onurbej

    15. ožujka 2011. at 21:38

    Meni je najbolji detalj onaj – da je dotična MO na pismenom testiranju ostvarila, of course, maksimalan broj bodova!
    Haha, pa naravno, kad su maloj mjesec dana ranije dostavili pitanja i odgovore, da ih dobro naštreba na vrijeme.
    A baš me zanima di je to skucala 13 godina staža.
    To je nečija ženica, dosadilo joj po kafićima besplatno ćakulat uz kavu, pa je poželila ćakulat uz kavu u Županiji, za mjesečnu plaću.

     
  7. m.o.

    16. ožujka 2011. at 23:45

    pa sto ne napisete ko je ta osoba m.o. tako znamo,pa valjda ce neko u ovom nasem malom gradu znat gdje je radila.a i mozda saznamo preko kojeg strica ili tetka je dosla do posla! vidim da je neko tu se vec javio ko je bio na tom natjecaju pa u odbijenici pise ime i prezime!!! ajmo malo akcije,i ovako bi trebali i ubuduce,pa ce se nasi celnici mozda zapitati da li im je pametno primat necake i ostale rodbinske linije,jer ce javnost preko zneta precesljat sve hehehe ajmo akcija!

     
  8. mila

    17. ožujka 2011. at 2:22

    Dragi moji ovo je besmisleno, članak je potekao od osobe koja se ni u kom slučaju nebi smjela žaliti, nego se tuči nogom u guzicu i vikati jupi jer nije iza rešetaka, a dotična M.O. nije nikad radila u kafićima i pila besplatne kavice. Neka dotična koja se žali na sve moguće institucije napiše svoju prošlost i kaže naciji zbog čega traži posao kad je imala posao kakvi bi svi mi poželjeli.

     
  9. luce

    17. ožujka 2011. at 2:41

    a ti si ocito M.O,a Mila ???? Boze,hvala ti sto ne zivim u Hrvatskoj a narocito u toj vukojebini od Zadra.
    ZNET-ovci samo nastavite,ocito jedini vi imate gaca pisati o istini

     
  10. mila

    17. ožujka 2011. at 3:47

    Nisam ja ta MO, ali sam i ja bila na tom testiranju i dobila keca, pa sam se malo raspitivala i saznala puno toga. A što se tiče vukojebine od zadra za to ti svaka čast, sad je Zadar “oklen si ti”. Lije pozdrav ma gdje bili!

     
  11. marko

    17. ožujka 2011. at 7:28

    svašta

     
  12. m.o.

    17. ožujka 2011. at 10:22

    vidi vidi…svi znaju sve a niko nista ne govori,dakle ime i prezime doticne gospode! pa da vidimo mozda znamo i mi jos nesto pa da slozimo lipu pricu!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Objavljeno

-

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.

Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.

Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.

Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.

Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.

“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Objavljeno

-

By

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.

“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.

Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.

Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu