Connect with us

Hrvatska

"Bilo je vidljivo da su neiskusni i da nisu obučeni za rad s helikopterom"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Svoje iskaze dali su Boženko Poljak i Neven Brozović. Obojica su u inkriminirajuće vrijeme bili piloti helikoptera.
Poljak je bio pilot helikoptera koji je prevezao članove Gorske službe spašavanja iz Splita na mjesto nesreće. Naime, njemu je javljeno kako mora ići na intervenciju na Kornat, ali mu ništa nije bilo precizirano. Istaknuo je kako mu ovo nije bio prvi put da ide u nepoznato.
– Nitko od nas nije znao što se točno dogodilo i što nas tamo čeka. Očekivao sam jednog ili dva vatrogasca sa slomljenom nogom ili nešto slično, posvjedočio je Poljak.
Poljak je riskirao vlastiti život upustivši se u akciju spašavanja budući da meteorološki uvjeti nisu bili niti malo povoljni. On je uočio unesrećene te jednu osobu, za koju se kasnije ispostavilo da je otac od poginulog Klarića. Jedan unesrećeni je bio na stijeni, a Poljak nije mogao reći da li je tko od njih bio živ, a tko mrtav. On je odlučio da će se spustiti, bez obzira što su uvjeti bili kritični, te je u tri ture prevezao unesrećene.
– Što se tiče mog posla i uputa toga dana ja sam mirne duše mogao otići s mjesta nesreće jer su meteorološki uvjeti bili vrlo loši. Da se bilo što dogodilo prilikom mog spašavanja mislim da bi se meni danas sudilo, utvrdio je Poljak i rekao kako je u prvoj turi prevezao četiri unesrećena, pa u drugoj jednog, a u trećoj još dvojicu.
Prva četiri odvezao je policijski gliser, a nakon što ih je predao posadi glisera Poljak je pokušavao dobiti bilo koga da zatraži još helikoptera. Dobio je Plazonića te mu je rekao kako je vidio puno unesrećenih koji su neprepoznatljivi, a i to da će uskoro ostati bez goriva u helikopteru. Nakon treće ture Poljak je krenuo s unesrećenima prema Zadru i htio ih je iskrcati što bliže bolnici, međutim dobio je naredbu da ih iskrca u Zemuniku.
Poljak je upitan o vrpci koja u helikopteru snima komunikaciju, no on o njoj nije ništa znao. Niti da li je bila uključena niti da li je tko preslušavao te je samo prokomentirao:
– Onaj koga zanima će je i slušati.
Pilot Brozović upravljao je helikopterom koji je prevezao vatrogasce na požarište na Kornat. On je oko 11:30 sati dobio zapovijed da krene u vojarnu Knezova Bribirskih gdje će pokupiti vatrogasce. Zanimljivo je to što je JVP Šibenik dojavu o požaru dobila u 11:50, a ovom pilotu je o požaru usmeno dojavljeno već u 11:30. Brozović je naglasio kako je odmah prilikom ukrcaja vatrogasaca bilo vidljivo da oni nisu obučeni za rad s helikopterom.
– Zasmetalo me to što se vidjelo da ljudi ne znaju kako se radi kada je helikpter u pitanju i bilo je očito da nisu prošli obuku te da su neiskusni. Nisu znali postupati s opremom čak su i nakon iskrcaja slikavali helikopter mobitelom, a bilo je opasno da uopće stoje na mjetu gdje su stajali.
Brozović je rekao kako bi za desant vatrogasci trebali imati sa sobom opremu, a da on nije vidio rukavice na njihovim rukama, koje bi poslužile za spuštanje s konopom. On je ostavio vatrogasce na jednom mjestu, a potom je išao ostaviti krušku s vodom. Prilikom ostavljanja kruške guma od helikoptera je zakačila za stijenu te se ispuhala. To su Brozović i tehničari u helikopteru primjetili kada su se vratili po vatrogasce da ih prebace kraj kruške. Međutim, zbog kvara gume nisu ih mogli ostaviti kraj kruške nego nešto dalje. Dok su se vatrogasci ukrcavali vatra je na tom području bila došla i do samog helikoptera. Nakon toga su krenuli ispred čela požara gdje su ostavili vatrogasce. Nakon njihovog iskrcavanja on je odmah krenuo u Divulje kako bi se riješio problem s gumom. Kada je došao tamo podnio je usmeno izviješće, a potom mu je bilo javljeno kako treba prevesti još vatrogasaca. Međutim, pet minuta poslije su mu javili kako ne treba čekati da se guma popravi već da uzme bilo koji raspoloživi helikoter te da ide izvlačiti vatrogasce koji su bili oko kruške. Njemu nije bilo rečeno da ima unesrećenih niti da se nešto tragično dogodilo.
– Kada smo došli tamo preletjeli smo područje i ja sam uočio sedam vatrogasaca od koji je jedan stajao, a drugi su ili sijedili ili ležali s opeklinama. Pokušao sam sletjeti blizu njih no nismo imali ni opremu ni ljude za spašavanje. Nazvao sam ekipu GSS-a da se pripreme za izvlačenje. Mislio sam i otići po njih no javili su mi da je GSS već krenuo, a da ja idem na Lošinj po vatrogasce. Nisam znao ni gdje njih trebam ostaviti nakon što sam ih prevezao do Kornata pa sam ih ostavio u blizini uvale Vrulje. Potom sam otišao natrag u Divulje i tamo pokupio još članova GSS-a te ih prebacio na Kornat.
Kada je iz Divulja pokupio članove GSS-a s njima je krenuo u akciju spašavanj i oni su izvukli, prema njegovim riječima, posljednja dva unesrećena koja su iskrcali u uvali Šipnat te ih je dalje prevezao brod. Brozović je naglasio kako na mjestu gdje je iskrcao vatrgasce nije bilo vegetacija, a na mjestu gdje ih je pronašao izgorene vegetacija je bila slaba. Isto tako iz njegovog helikopetra je curio benzin što su otkrili tehničari jer su osjetili miris.
Brozović je rekao kako je rekonstrukcija događaja bila polovicom 12. mjescea te da se nije odvijala na mjestu gdje se nesreća zapravo dogodila.
Danas su trebala svejdočiti i dva tehničara iz helikoptera međutim oni su na vojnoj dužnosti van Hrvatske. Suđenje se nastavlja sutra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu