Hrvatska
Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.
Hrvatska
Sindikati u prosvjeti pripremaju štrajk: “Potraje li, najvjerojatnije će biti produljenja nastavne godine”

Nakon što je prošloga tjedna propalo mirenje triju obrazovnih sindikata i Vlade, sindikati su počeli pripremati štrajk.
Za danas su najavljeni izvanredni sastanci u sindikalnim podružnicama kako bi se dodatno mobiliziralo članstvo, a bit će pročitan i proglas. U njemu su, među ostalim, pobrojeni i razlozi za štrajk – od povećanja osnovice, korekcije koeficijenata i uvođenja sektorskog dodatka do odustanka od ocjenjivanja zaposlenika i odgode početka modularne nastave. Od tih pet zahtjeva, sindikati traže da se ispune barem tri.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je HRT-u kako mirenje nije dalo rezultate te da definitivno idu u prvi štrajk.
“Spremni smo i za neka iznenadna rješenja u pogledu dogovora, ali spremni smo i za pritisak i štrajk. Spremni smo da ova akcija bude dugotrajna, ali nastojat ćemo da ide progresivno. Mogu sigurno reći da će akcija početi između 17. i 21. ožujka, potvrdio je Stipić.
Rekao je kako ne može ni potvrditi ni opovrgnuti da će štrajk biti jednodnevni.
“Mi ćemo kao legalisti 48 sati prije početka štrajka o tome obavijestiti Vladu RH. Ova tri sindikata djeluju u više od tisuću ustanova u RH, oni će predati najavu u kojoj će se točno vidjeti kad štrajk počinje i koliko traje”, izjavio je Stipić.
Naglasio je kako nitko ne priželjkuje dugotrajni štrajk.
“Spremni smo da on potraje, ako treba, i do kraja školske godine, bili bismo sretni kad bi se zaustavio u prvom tjednu, a čak najsretniji kada do njega ne bi ni došlo”, rekao je Stipić.
Sindikati su u procesu pregovora iznijeli pet zahtjeva – tražili su rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne “riješi pitanje” koeficijenata. Također traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana i izuzimanje nastavnika od obveze ocjenjivanja učenika.
“Neki su tu da bi štrajk bio zakonit, mi ne možemo organizirati zakonit štrajk da ne spomenemo osnovicu jer nijedan od obrazovanih sindikata nije potpisao dodatak I. Neću reći da ona nije bitna. Kroz druga dva materijalna zahtjeva nudimo mogućnost dogovora. Svjesni da je proces izmjene koeficijenata složen, mi smo ponudili privremeno rješenje”, objasnio je Stipić.
Otkrio je kako je u procesu mirenja bilo naznaka s druge strane da su spremni izaći u susret sindikatima u pogledu nematerijalnih zahtjeva, ali to je išlo u paketu s tim da moraju potpisati dodatak I. temeljnom kolektivnom ugovoru.
“Istina je da su plaće rasle, oko toga nema spora, ali istina je i ta da su plaće u obrazovanju rasle manje nego drugdje. Svim državnim tajnicama plaća je porasla više nego što učitelj zarađuje mjesečno. Neka objasni kako je moguće da srednjoškolski nastavnik s istim programom u jednoj policijskoj školi ima koeficijent 1,30, a u svakoj drugoj ima 2,01. Ja znam objašnjenje, tko je jamio, taj je jamio. Mi smo u ovu priču ušli da će plaće biti pravedne. Premijer i ministri obećavali su nešto drugo, a jedna neprava zamijenjena je drugom nepravdom”, kaže Stipić.
Naglasio je kako je nezadovoljstvo u školama veliko.
“Nitko neće kad je zadovoljna doći na prosvjed, neće imenom i prezimenom potpisati peticiju ni štrajkati. Nezadovoljstvo je to koje mobilizira ljude. Kako objasniti da imate spremačicu i spremačicu 2? Nepravda je pogonsko gorivo ovog nezadovoljstva. Koeficijenti nisu rezultat preciznih kriterija. Oni su rezultat toga koji je ministar bio uspješniji u zalaganju za svoj resor. Gospodin Fuchs nije bio nimalo uspješan. To je strašno, a još je strašnije kad se to pokušava braniti”, poručio je sindikalist.
Hrvatska
ZIMA JOŠ NIJE REKLA SVOJE / Prijete obilna kiša i poplave, evo kad su mogući zahladnjenje i snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, kiša pada u većini predjela unutrašnjosti i u Dalmaciji.
Nestabilno će biti i u nastavku utorka, s kišom i pljuskovima, pri čemu duž Jadrana lokalno može biti izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, i to najizglednije u Dalmaciji, gdje je na snazi upozorenje na nevrijeme putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Lokalno su moguća poplavljivanja. Poslijepodne će oborina prestati i djelomično će se razvedriti.
Srijeda će biti nestabilna, prijepodne će oborine biti većinom duž Jadrana i uz Jadran, kasnije poslijepodne će se oborina intenzivirati i osobito prema večeri bit će je diljem Hrvatske. Uz južinu i dalje neobično toplo za ovo doba godine.
Tijekom četvrtka će oborina biti češća duž Jadrana i uz Jadran.
Petak donosi novo jače pogoršanje diljem zemlje, s kišom i pljuskovima s grmljavinom.
Nestabilno će se nastaviti i za vikend. Temperature će osjetnije pasti u drugom dijelu vikenda, stoga na prijelazu sa subote na nedjelju i tijekom nedjelje može biti i snijega u višem gorju.

Hrvatska
Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva petu godinu za redom organizira izložbu učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” te je objavljen Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!”.
Izložba učeničkih radova na temu otpada od hrane organizira se u povodu obilježavanja Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane s ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane, a održat će se 29. rujna 2025. godine u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajanju od 10:00 do 20:00 sati. Izložba je besplatna za sve posjetitelje.
Izložba „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” sastoji se od sedam tematskih sekcija koje zajedno čine cjelinu. Učenici osnovnih i srednjih škola kroz praktične i kreativne radove podižu svijest o bacanju hrane i daju jednostavne savjete kako smanjiti otpad kod kuće, u školi, restoranu i prilikom kupovine.
Ovim putem pozivamo sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj da se prijave na Javni poziv i sudjeluju kao izlagači na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!” te budu aktivni sudionici aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a to znači prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe hranom.
Javni poziv je dostupan na poveznici.