Hrvatska

Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru

Objavljeno

14 godina prije

25. ožujka 2011.

Z NET

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.

Up Next

Hrvatski vojnici za sada ne idu u Libiju

Ne propustite

Vatikan počeo javni dijalog s ateistima

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Ministarstvo poslalo važno upozorenje: “Ne putujte u Srbiju ako nije nužno”

Objavljeno

7 sati prije

13. ožujka 2025.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je preporuke svim hrvatskim državljanima uoči prosvjeda koji se organizira u Srbiji.

“Zbog prosvjeda najavljenog u subotu, 15. ožujka 2025., svim hrvatskim državljanima koji se u petak, 14. ožujka, i na sam dan održavanja prosvjeda nađu u Beogradu, posebno se savjetuje izbjegavati prilazne pravce mjestima okupljanja i većim skupinama građana, ali i sama mjesta okupljanja uz smanjenje nepotrebnog kretanja po gradu prije, za i neposredno nakon prosvjeda.

Tijekom prosvjeda za očekivati je poremećaje u prometu kao i usmjeravanje prometa od strane policije na mjestima u blizini okupljanja i prometnim pravcima koji vode do mjesta okupljanja.

Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.
Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.
U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.
Preporuka o nošenju maski u zatvorenim prostorima ostaje na snazi u zdravstvenim ustanovama.”

Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila vodič za nekretnine: Tko plaća, koliko iznosi, tko je izuzet od plaćanja…

Objavljeno

11 sati prije

13. ožujka 2025.

Pexels

Porezna uprava objavila je veliki vodič o porezu na nekretnine.

Porez na nekretnine utvrđuje se u skladu sa Zakonom o lokalnim porezima te odlukama o gradskim i općinskim porezima. Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor.

Što se smatra nekretninom za potrebe oporezivanja?

Nekretnina je:

svaka stambena zgrada ili
stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili
stan te
svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju

Što se ne smatra nekretninom?

Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora te nekretnine za koje se, prema odluci o komunalnoj naknadi, određuje koeficijent namjene za proizvodni ili neproizvodni poslovni prostor.

Tko plaća porez na nekretnine?

Porez na nekretnine plaća:

vlasnik nekretnine – pravna i fizička osoba (domaća/strana).
korisnik nekretnine – ako je na njega obveza plaćanja komunalne naknade prenesena pisanim ugovorom, ako se nekretninom koristi bez pravne osnove ili ako se ne može utvrditi vlasnik.

Koliko iznosi porez na nekretnine?

Porez se plaća godišnje u iznosu od 0,60 do 8,00 eura/m² korisne površine nekretnine.
Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja (ali u tom slučaju ne može iznositi više od 8,00 eura/m²).
Odluku o visini poreza donosi grad odnosno općina na čijem se području nalazi nekretnina.

Što treba napraviti?

Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nije dužan podnijeti porezni obveznik za nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu.

Podatke koje porezni obveznik treba dostaviti nadležnomu poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine jesu:

promjena obračunske površine nekretnine
promjena namjene nekretnine
dokaz o iznajmljivanju nekretnine na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji nije prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine (najmodavac ili zakupodavac pravna osoba)
dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a koji nisu poznati poreznom tijelu (navedeno u točkama 4.–8., niže u tekstu).

Koja su izuzeća od plaćanja poreza na nekretnine?

Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine:

koje služe za stalno stanovanje
koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci)
koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (npr., nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično)
kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda
javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području
u vlasništvu osoba koje se, prema odlukama gradova odnosno općina, smatraju socijalno ugroženim građanima.

Kome se trebamo obratiti?

Za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine obratite se nadležnomu poreznom tijelu – gradu odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Nadležno porezno tijelo definirano je prema odlukama gradova odnosno općina koje su dostupne u dijelu Regulativa/Propisi.

Važno!U općinama i gradovima koji dosad nisu imali porez na kuće za odmor i ne donesu odluku o visini poreza na nekretnine porez na nekretnine iznosi 0,60 eura po metru četvornom.U gradovima odnosno općinama koji su u 2024. imali odluku o visini poreza na kuće za odmor, a ne donesu odluku o porezu na nekretnine, porez na nekretnine istog je iznosa kao dotadašnji porez na kuće za odmor.

Nastavi čitati

Hrvatska

Liječnici najavili prosvjed: “HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine”

Objavljeno

17 sati prije

13. ožujka 2025.

Obiteljski liječnici prosvjedovat će u subotu u središtu Zagreba protiv samovolje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće.

“HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine u Hrvatskoj i mora osigurati hitne pregovore o novim uvjetima rada!”, poručuje Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) čiji Izvršni odbor organizira prosvjed točno u podne ispred direkcije HZZO-a u Margaretskoj ulici.

KoHOM koji okuplja 1100 obiteljskih liječnika očekuje da će se na prosvjed odazvati liječnici iz svih krajeva Hrvatske, a nadaju se da će ih podržati srodne udruge i pacijenti.

Traže da postanu ravnopravni partneri u pregovaranju novih ugovora s HZZO-om, traže administrativno rasterećenje, trećeg člana tima (pored liječnika i jedne medicinske sestre) koji bi na sebe preuzeo dio administrativnog posla i traže manji broj pacijenata u timu.

Trenutačno je standardni broj pacijenata po timu 1700, a maksimalni 2125, rekla je Hini predsjednica KoHOM-a Zrinka Huđek Leskovar. Zahtjev je KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500.

Iako su plaće rasle u obiteljskoj medicini, Huđek Leskovar kaže da se one kreću oko 2700 eura kod domskih liječnika s 15-ak godina staža. Što se tiče privatnih ugovornih liječnika, oni funkcioniraju kao obrtnici, moraju sve osigurati za pacijente, a uz to su i obveznici poreza na dohodak, objašnjava predsjednica KoHOM-a.

Mladi liječnici ne žele specijalizirati obiteljsku medicinu jer je administrativno preopterećena, financijski obezvrijeđena, stručno i javno podcijenjena i kontinuirano omalovažavana, smatraju u udruzi obiteljskih liječnika.

Uz to ih, kažu, HZZO stalno kontrolira za razliku od bolnica pa je 95 posto svih kontrola upravo u obiteljskoj medicini, u kojoj se dijele opomene i novčane kazne, a najavljene su i prijave prekršajnom sudu liječnika za kojega je HZZO samostalno odluči da je pacijentu pružio nešto što taj zavod misli da nije opravdano.

Traže ravnopravne pregovore o ključnim ugovornim stavkama

“Bolovanja, lijekovi, pomagala, kućne njege, putni nalozi, sanitetski prijevozi – sve što očekujete od svojeg liječnika – njega dovodi u opasnost sudskog prekršajnog procesa, a HZZO pere ruke i šalje liječnike na sud!”, ističe KoHOM.

Obiteljski liječnici s prosvjeda će poručiti da neće potpisati produženje ugovora koje im je jednostrano ponudio HZZO za ovu godinu te traže da se pokrenu ravnopravni pregovori o ključnim ugovornim stavkama.

Domske bi liječnike zastupao UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu), a privatne ugovorne liječnike zastupao bi KoHOM. Druga strana u pregovorima bio bi HZZO za kojega u KoHOM-u kažu da je sada “pravi vlasnik i upravitelj hrvatskog zdravstva”.

“Ministarstvo nema snage, ideje ni vizije, a Vlada ne uočava problem raspada temelja javnozdravstvenog sustava”, poručuje Koordinacija u facebook objavi putem koje poziva obiteljske liječnike iz svih krajeva Hrvatske da se odazovu na subotnji prosvjed.

U KoHOM-u tvrde da HZZO licemjerno naziva liječnike partnerima, dok sve odluke donosi jednostrano, u svoja četiri zida.

“Licemjerno se govori o ugovorima, a zapravo se radi o dekretima – potpiši, šuti, trpi i gledaj propasti u oči! Svi razgovori, konstruktivni prijedlozi i apeli za pomoć našli su se pred zidom nečinjenja, a nova opterećenja stižu – sve manjem broju liječnika dolaze i djeca zbog nedostatka primarnih pedijatara, a povećava se i broj strane radne snage.

Svi turisti usmjeravaju se u obiteljsku medicinu, a istovremeno je liječnika sve manje. Ne mogu se naći niti zamjene bolesnim i odsutnim liječnicima pa oni sve više trpe!”, neka su od upozorenja KoHOM-a uoči subotnjeg prosvjeda.

Nastavi čitati