Hrvatska
Nemamo za znanost, ali imamo za luksuz Crkve
– Mijenjam osam oniksa za jednu post-doc stipendiju, rekao nam je na početku razgovora jedan od dvadesetorice hrvatskih znanstvenika kojem je nedavno Nacionalna zaklada za znanost i visoko školstvo odbila odlazak u inozemstvo na specijalizaciju. Naš sugovornik tražio je pomoć države za specijalizaciju u inozemstvu u iznosu od oko 20.000 eura, što je oko 1500 eura mjesečno, no iako udovoljava uvjetima natječaja i ispunjava sve uvjete, zbog nedostatka financijskih sredstava dobio je na kraju odbijenicu.
Od društva znanja, kako su nam tepali do prije tri godine u vrijeme Ive Sanadera, došli smo do društva seljaka Jadranke Kosor koja je pozivala Hrvate da budu pastiri, a sudeći prema zgradi HBK koju financiraju i hrvatski porezni obveznici došli smo do i društva mračnog srednjeg vijeka gdje se vjera cijenila više od znanosti.
– Jasno mi je, nema se para i gotovo, takva nam je država. Možda bi bilo bolje da se izdvaja više za znanost, no onda treba nekom drugom uzeti. Jasno mi je i da je to stvar politike. Međutim, kad čovjek pogleda da nedostaje nekih dva do dva i pol milijuna kuna za ostalih dvadeset kandidata za specijalizaciju, a da s druge strane svake godine državna izdvajanja za Crkvu rastu za 10-tak milijuna kuna čovjek se zapita je li moglo dio toga i kod nas u znanost”, kaže nam sugovornik dodajući kako ga boli kada vidi da Crkva troši na oniks i ostali luksuz hrvatskih svećenika.
Kako smo provjerili, Hrvatska zaklada za znanost, koja je je proistekla iz Ministarstva za znanost i obrazovanje, godišnje za program “Priljev mozgova” i “Izobrazbu doktoranata” godišnje izdvoji oko 2 milijuna kuna što je u biti novac s kojim raspolažu od države.
Pedeset posto veći interes za specijalizaciju u inozemstvu
– Što se tiče konkretno programa Postdoc proračun određujemo krajem godine za sljedeću godinu, a za 2010. godinu iznosio je 2 milijuna kuna. Proračun je određen sukladno interesu u tekućoj godini i do sada je uvijek taj iznos bio dovoljan s obzirom na interes. Međutim u 2010. godini interes je znatno porastao te je bilo gotovo 50 prijava na ovaj program, dok je proteklih godina prijava bilo oko 20, tako da smo u 2010. godini bili limitirani sa sredstvima, kaže nam Ivan Šuljić, programski koordinator Hrvatske zaklade za znanost.
Što se tiče stipendija situacija je gotovo ista kao i programa Postdoc. Godišnji proračun za ovaj program je do sada bio 2 milijuna kuna, a prijava je bilo više nego u programu Postdoc, a sredstva su nešto niža. Valja naglasiti kako se tu ne radi o klasičnim stipendijama već o financiranju boravka doktoranada u inozemstvu koji se u sklopu svog doktorskog studija dodatno obrazuju u inozemstvo od 3 do 12 mjeseci, a Zaklada najbolje ocijenjenim kandidatima pokriva putne troškove te troškove boravka.
No, unatoč većem interesu i većem broju prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete za specijalizaciju u inozemstvu sredstva namijenjena za financiranje programa u 2011. godini smanjena su sukladno financijskim sredstvima!
Kada smo već kod usporedbi koliko se izdvaja za znanost, a koliko za duhovno recimo da se Crkvi iz državnog budžeta daje 270 milijuna kuna, grozno zvuči podatak da Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu iznosi tek mršavih osam milijuna kuna.
Samo blenda na fasadi nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru, što bi se dalo primjerice usporediti da je nedavno za stipendiranje 10.527 učenika i studenata iz Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihove djece u ovoj akademskoj godini izdvojeno 65 milijuna kuna. Odnosno malo manje od 6 tisuća kuna po glavi za cijelu akademsku godinu. Niti pola četvornog metra fasade zgrade.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa