Connect with us

Hrvatska

30 mlrd kn nikad se neće naplatiti?

Objavljeno

-

Novac (foto: Žeminea Čotrić)
Ukupna iznos neizvršenih osnova za plaćanje na kraju siječnja ove godine iznosio je 36,7 milijardi kuna i u odnosu na prosinac porastao je za 2,5 posto prvenstveno zbog povećanja neizvršenih obveza dugotrajno blokiranih poslovnih subjekata, rečeno je na konferenciji za novinare Financijske agencije (Fine).
Od ukupnoga iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, manji dio odnosno 6,1 milijardi kuna odnosi se na poslovne subjekte koji su blokirani do 360 dana, a na one koji su u blokadi više od 360 dana odnosi se 30,6 milijardi kuna ili 83,3 posto, rekao je član Uprave Fine Ante Šimunović. Pritom ističe da kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 41 posto. Prema njegovim podacima, udio blokiranih poslovnih subjekata bez zaposlenih je 55 posto, a takvih je 44.224.
Prema ocjeni čelnika Fine, dugovanja iz dugotrajnih blokada mogu se smatrati nenaplativima te napominje da se od 1. siječnja 2012. godine na temelju Ovršnog zakona, obustavljaju sve prisilne naplate dugova starijih od godine dana. Ovršnim je zakonom, naime, propisano postupanje u slučaju kad ovrhovoditelj ne bude namiren u roku od godine dana od dostave obavijesti ovršnog tijela koje provodi ovrhu. U skladu s tim Fina će od 1. siječnja 2012. obustaviti izvršenje navedenih osnova, ako do navedenog roka ovrhovoditelj ne zatraži da se nastavi s provođenjem ovrhe. S te osnove smanjit će se insolventnost za sve ovrhe za koje ovrhovoditelji ne zatraže da se nastavi s njihovim provođenjem.
Šimunović upozorava da vlasnici društava s ograničenom odgovornošću, odgovoraju za financijska sredstva do iznosa temeljnog kapitala koji su unijeli u društvo te da se o tom mora voditi računa kad se posluje s d.o.o.-ima. Na pitanje kako stati na kraj pojavi osnivanja novih tvrtki koje vlasnici tvrtki-dužnika osnivaju i nastavljaju poslovati, Šimunović odgovara da je u izmjenama Zakona o sudskom registru smanjena takva mogućnost jer će osnivači morati dokazati da su podmirili sva dugovanja. Također, više nema mogućnosti zaštite sredstava dužnika od ovrhe prebacivanjem u oročenu štednju jer ona više nije izuzeta od ovrhe, a vjerovnicima će biti lakše i jer će do sredstava dužnika moći doći na jednom mjestu – u Fini, a ne kao dosad po bankama u kojima dužnik ima otvoren račun, kaže Šimunović.
Šimunović naglašava da na strani dužnika nema države i velikih državnih sustava te da je država na strani vjerovnika. Upitan za komentar tvrdnji Hrvatskog helsinškog odbora po kojima se građanima nezakonito plijene sredstva iz socijalnih transfera (rodiljne naknade, alimentacije i sl.), odgovorio je da građani suočeni s ovrhama trebaju otvoriti poseban račun za takve uplate te da ta sredstva prema Ovršnom zakonu nisu predmet ovrhe. Građane je uputio na internetske stranica Ministarstva financija na kojima je objašnjena procedura zaštite ‘socijalnih’ sredstava pri ovrhama.
Podaci Fine pokazuju da je prema djelatnostima insolventnost najprisutnija u trgovini, s učešćem od 33 posto u ukupnom iznosu blokada. Slijedi građevinarstvo sa 21,3 posto i prerađivačka industrija sa 14,9 posto, javlja Hina. Prema teritorijalnoj raspodjeli najviše blokiranih poslovnih subjekata je u Gradu Zagrebu, s učešćem od 36,6 posto, a insolventnost je značajnije zastupljena i u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu