Hrvatska
U DVIJE RIJEČI SVE STANE…
Iz različitog intelektualnog opusa, izdvojit ću one autore koji su na različite načine u svega dvije riječi detektirali glavna obilježja ili stremljenja suvremenih društava, a koja se bitno odražavaju na obilježja mladih:
K. Marx je detektirao da je usud čovjekovog života živjeti u „carstvu nužnosti” i „carstvu slobode”. Danas slobodno vrijeme suvremenog čovjeka, osobito mladih sve više postaje vrijeme otuđenja. Suvremena društva stvaraju „gomile usamljenika” (D. Riesman). Umjesto Marxovog „oslobođenja rada”, preferira se oslobađanje od rada ili – „ukidanje rada” (B.Black). Dok je u nastanku kapitalizma temelj društva bio proizvođač, danas čovjek postaje „kralj potrošač” (E. Hamingway). Papa Benedikt je kod svoje inauguracije ustvrdio da je suvremenim svijetom zavladala „diktatura relativizma”, a T. Ivančić krizu suvremenog doba je pronašao u „krizi smisla”. Papa Ivan Pavao II. je za života više puta ukazivao da se suvremeno društvo nalazi u procjepu „kulture života” i „kulture smrti”. Odatle se vrijedi podsjetiti oproštajnog pisma A. Rukavine pod nazivom „Želim život”! Pod naletom Interneta, A. Keen opisuje posljedice na djecu koje vode „digitalnom narcizmu”. Ako je ljubav „mogućnost razgovora” (F. Nietzsche), onda je virtualna ljubav samo fikcija. K. Popper je ustvrdio da medijski manipulatori vode „smrti demokraciji”. Posljedica toga je „tabloidizacija medija” (S. Malović) i/ili uvoz „kulturnog smeća”. Reality show programi nude intimu na prodaju, voajerstvo postaje stil života, a sve vodi „psihološkom kanibalizmu” (G. Dodig).
Kada su mladi bili nezainteresirani za svijet oko sebe: apolitični, hedonisti, strogo razdvajali vanjski svijet konformizma od svijeta privatnosti- iindividualizma, onda ih je H. Schelesky nazvao „skeptična generacija”. Dok su mladi iz reveolucionarnih šezdesetih bili okrenuti prosvjedima u demistificiranju društvenih anomalija tada su bili određeni kroz glavne karateristike „perfekcionističke iluzije“ (A. Maslow) ili “revolucionarnog idealizma” (H. Marcuse).
Pisao sam u ranijim radovima da mladi nisu izgubljena nego „izigrana generacija”, a danas su postali „bumerang generacija”. Mlade smo učinili „prognanicima života“ (T. Ivančić) i sad nam oni uzvračaju udarac. Glavno obilježje današnjih masovnih prosvjeda je „facebook revolucija” i „dani bijesa” (od Afrike i Azije do većine zemalja članica EU).
I dok pametnima sve stane u dvije riječi, našu svakodnevnicu truju logoreični demagozi, bez detekcije glavnih problema i strategije izlaska iz „dirigiranog kaosa”, (o čemu sam pisao na ovom portalu). Revolucionarni porivi i pozivi kod nas se od vladajućih nojevski prešućuju, a sve ove okolnosti svakodnevnih prosvjeda se izbjegavaju nazvati pravim imenom- „dani kaosa“. Zato potreba o Vladi Nacionalnog spasa i/ili zdarave pameti doći će, ako ne skoro, najkasnije u prvoj godini uspostave nove vlasti.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Đuro
28. ožujka 2011. at 8:06
WFT?
Kontrolorka
28. ožujka 2011. at 8:50
Zijeeeeev
peace
28. ožujka 2011. at 11:00
Eto profesore ,upravo ova dva gornja kometara sve govore,mladi nisu boomerang generacija,oni su jednostavno zatupljeni sredstvima za odvraćanje od filmova ,serija,interneta,pornografije i sličnoga da tekstove u kojima se ne spominje seks,novac ili nasilje uopće ne žele shvatiti.
hedonist
28. ožujka 2011. at 19:31
“našu svakodnevnicu truju logoreični demagozi, bez detekcije glavnih problema”
najbolji samoopis i dijagnoza našeg “uvaženog” profešura. ajd barem da se jednom nađe nešto korisno u njegovim tekstovima. 😀
lektor u fušu
28. ožujka 2011. at 19:45
Hamingway – Hemingway
Schelesky – Schelsky
iindividualizma – individualizma
uzvračaju – uzvraćaju
zdarave – zdrave
karateristike – karakteristike
reveolucionarnih – revolucionarnih
Zato potreba o Vladi Nacionalnog spasa – Zbog toga, potreba za Vladom nacionalnog spasa
itd. itd.