Connect with us

Hrvatska

Izmjene Zakona o izbornim jedinicama za Zadar znači izjednačavanje glasova!

Objavljeno

-

Željko Mikin (Foto: Žeminea Čotrić)
Predsjedništvo HDZ-a usuglasilo je izmjene Zakona o izbornim jedinicama. Jadranka Kosor nije željela govoriti o detaljima te je samo ustvrdila da zakon dozvoljava odstupanja u broju birača do pet posto, a da je prema prijedlogu koji je prihvatio HDZ odstupanje 2,78 posto. Zakon dopušta odstupanje od 5 posto, a primjerice na izborima prije četiri godine 9. Zadarska izborna jednica imala je gotovo 30 posto više birača nego 4. Osječka. Stoga ne čudi da će upravo iz 9. jedinice biti izdvojena Lika. HDZ se u prekrajanje izbornih jednica upustio unatoč pravilima i preporukama koje je Ustavni sud dao Saboru, a prema kojima je 11. ožujka bio krajni rok za izmjene vezane uz izbore. Izbornim jedinicama otvoreno je novo poglavlje ratovanja između pozicije i opozicije koja smatra da je predloženo rješenje “suludo i onemogućava suvislu kampanju u većini jedinica”.
Željko Lončar (Foto: Žeminea Čotrić)
Iz HDZ-a Željko Lončar komentirao je za ZNET kako nije previše informiran o samom sadržaju izmjene Zakona o izbornim jedinicama:
– Nisam previše upućen, ali znam kako će za Zadar , koji je u 9. izbornoj jedinici značiti kako je nemoguće da ostanemo bez dijela večeg broja birača.
Ustavni sud upozorio je kako su prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama dokumentirana već na parlamentarnim izborima 2007. godine. Na tim je izborima odstupanje u broju birača između IV. izborne jedinice s najmanjim brojem birača, a koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, i izborne jedinice s najvećim brojem birača – IX. izborne jedinice, iznosilo 21,8%. U IX. izbornoj jedinici bilo je 428.590 birača, odnosno njih 93.449 više nego u IV. izbornoj jedinici.
Nakon što je SDP podigao prašinu oko izmjene Zakona o izbornim jedinicama, iz zadarskog HSP-a Đani Bunja komentirao je kako je pitanje jedino trenutka kada se može donositi takva jedna odluka:
Đani Bunja (Foto: Ivan Katalinić)
– Radi se o tome da vladajuća večina ima pravo odrediti granice izbornih jedinica radi kojih će oni imati veći broj birača. Nama ta izmjena Zakona odgovara. Zakon su poštivali, kao i Ustavni sud jedino nisu praksu koja kaže da se unaprijed godinu dana trebaju donisiti izmjene. Za Zadar će to značiti ujednačavanje glasova, jer je naš glas vrijedio manje od drugih.
Željko Mikin, viječnik iz SDP-a smatra kako SDP u Zadru ništa ne gubi:
– Ne mogu komentirati kad ne znam sadržaj Zakona o izbornim jedinicama. Jedino ta prekrojena 9. izborna jedinica gdje je uključena Lika za koju mislim kako mi tu ništa ne gubimo, reko je Mikin.
Zakon o izbornim jedinicama nije mijenjan ili dopunjavan od donošenja 1999. godine, Ustavni sud, ne samo da Saboru „ukazuje na nužnost neodložnih izmjena odnosno dopuna” zakona, već navodi i kako se promjene u broju birača u izbornim jedinicama moraju stalno pratiti, a granice izbornih jedinica, postoji li takva potreba, periodično, u primjerenom vremenu pred održavanje parlamentarnih izbora, usklađivati sa stvarnim stanjem birača u njima.
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu