Nekategorizirano
ČEKAJUĆI ANTU ILI – SVEHRVATSKI VAŠAR LICEMJERJA
Hrvati ne uživaju niti jednu stečevinu Domovinskog rata i u povijesti nije zabilježena tako brza negacija ratnih postignuća. Jesu li i koliko žrtve bile uzaludne dvojimo svakodnevno i gotovo nema poraznijeg osjećaja za one koji su direktno sudjelovali u ratu. Ništa bolje se ne osjećaju ni ostali građani, koji su, svatko na svoj način, doprinosili obrani zemlje očekujući slobodnu, neovisnu, demokratsku, sigurnu i bogatu državu jednakih prava i mogućnosi za svakog njenog građanina, koja će biti relevantan faktor međunarodnih odnosa u svijetu. Ne očekujući ništa više od onoga što baštini civilizirani dio svijeta.
Hrvatska danas nije slobodna ni neovisna zemlja, jer više nego ikada ovisi o bjelosvjetskim faktorima koji se iživljavaju i eksperimentiraju njenom sudbinom do mjere koja je ravna kolonijalnoj potčinjenosti. Demokracija u njoj je upitna jer su ozbiljno ugroženi njeni temelji, ugrožen je politički, ekonomski, industrijski, liberalni i svaki drugi segment koji je tvori, a u pojedinim fazama koketirala je s prikrivenom diktaturom. Nepostojanje pravne i socijalne sigurnosti građana potvrdili su, krajem prošle godine, vrhovni državni autoriteti, predsjednici Države i Vlade. Javno su priznali ono što narod osjeća godinama. Koliko je Država bogata potsjećaju nas relevantne međunarodne institucije svrstavajući nas na samo dno, među siromašne dojučerašnje kolonije s afričkog kontinenta, a mi to gledamo godinama iz prvog reda. Međunarodna reputacija je prava zona sumraka i rezultat je prethodno navedenih odlika.
ZAJEDNIČKI NAZIVNIK ZA NEVOLJE
Svaki građanin, svaki branitelj naročito, svaki prijatelj iz svijeta dvojeći traži zajednički nazivnik za nevolje ove Zemlje i tkogod je čiste savjesti dolazi do istog zaključka – kriva je, ZNA SE, politika. Ona, koja vodi ovu Zemlju od početka, koja je udarila temelje svim nevoljama i pretvorila se u nedvojbeni zajednički nazivnik za sigurni i neizbježni sunovrat. Može li gore od toga? Može, jer ako ima imalo dostojanstva u padanju ono se topi, a nadolazeći dani ozbiljno upozoravaju na njeno potpuno odsustvo i moguće prisustvo izvanrednog stanja.
ANTE GOTOVINA – ŽRTVOVANJE (TREĆI PUT)
Ante Gotovina, hrvatski general, haaški uznik i njegova sudbina, predviđen je za žrtvovanje treći put. Mnogo za jednog čovjeka i jedan život, pa bio i generalov. Dvaput ga žrtvuju oni koje je stvorio, a to je posebno mučan osjećaj. Sada njime treba postići nepoznati planirani cilj od čega se ledi krv svakom normalnom čovjeku. Rizik je ogroman, jer odsutnost najmanjih primjesa morala vladajućih mogu rezultirati opasnim razvojem događaja. Vlast je potpuno dezorjentirana i lako može ispustiti posljednje končiće.
SVE GENERALOVE ŽRTVE
Njegovo prvo žrtvovanje u adolescentskoj dobi ostaje njegova osobna stvar i nije mi namjera ulaziti u njegovu osobnost u kojoj su ionako već mnogi nepozvani radi osobnih interesa. Njegova prva i najveća kazna, bez obzira na ishod haaške optužnice, je ogroman broj neželjenih prijatelja, raznih protuha i nikogovića, koji su se, u svojoj nemoći, željeli s njime identificirati nanoseći mu zlo bez mogućnosti odmaka. Za hrvatsku vlast oduvijek je bio sumnjiv i tretiran sveobuhvatnim mjerama tajnih službi, ZNA SE čijih. Bez obzira što je bio vojnik sigurnosno su ga tretirale službe vladajućih, što je bilo nezakonito i nemoralno, obzirom na paralelno javno vojničko avanziranje i tobožnje povjerenje. Otpočetka je bio predviđen za žrtvovanje i kasniji razvoj događaja to nepobitno potvrđuje. Pripremljenost vlasti na njegovu haašku budućnost dokazana je nebrojeno puta, od spriječavanja prvog saslušanja od strane haaških istražitelja do pretjerane revnosti u suradnji s Tribunalom. Haaški suci su morali ograničavati revnost hrvatske vlasti, jer je često probijala uobičajene okvire normalne suradnje. Dakako, odvjetnici su, radi vlastitih interesa, oprezno skretali pozornost na pretjeranu lojalnost sudu i mi smo „pušili“ njihovu brigu za njegovu uzničku sudbinu.
Tribunal je proizvod svjetske stvarnosti i nije nepošten sam po sebi, već se ponaša kako prema kome može. Imaju svoje interese, a zadovoljavaju ih tamo gdje je to najlakše. Oni, EU, UN, susjedne zemlje i međunarodne institucije, svi se posebno odnose prema nama. Mi, (čitaj vlast) skloni smo ih kriviti za stanje u kojem jesmo, a da ne vidimo kako smo i bez njih sposobni uništiti sve što možemo, bilo da se radi o čistoj pohlepi moćnika, neznanju ili nečem trećem. Komunistički mentalitet je naš krivac, ali opet ostaje nejasno kako to nije u dvadesetak drugih država čiji je bio mnogo rigidniji, pa i jače UDBE I KOS-ovi. Kuda god se krene svi putevi vode k jednom – neuništivoj organizaciji u Hrvata, a ZNA SE kojoj. Onoj, koja regrutira djecu poput nekih vojskovođa izgubljenih ratova, nerijetko viđenih kroz povijest. Baš poput nekih na Crnom kontinentu, kojima sve više sličimo. Je li to posljednja faza agonije u kojoj su se našli, ili nije, znat ćemo za petnaestak dana kada se sprema generalovo treće žrtvovanje.
Zna general za rečeno i još mnogo toga, zna što je prošao kao čovjek i vojnik i ni na kraj pameti mu nisu politička preseravanja onih istih koji su ga doveli tu gdje je. Minimum ljudskosti dovoljan je da ga se pusti obitelji i prijateljima koji su se prilično istopili, jer su to bili zbog sebe samih ili zbog interesa ZNA SE čijih. Znajući ga, neće ponoviti grešku i poput Purde omogućiti šefici izlive patetike, koji vrijeđaju zdravi razum i onih s posebnim potrebama. HTV radi i svaki gazdaričin keksić apsolutno zaslužuje. Istina ? No pasaran!
POMOĆ CRKVE JE DOBRODOŠLA? Beatius est magis dare quam accipere, Dj 20,35 ?
ZNA SE kome crkva u Hrvata otpočetka daje duhovnu potporu. Doduše, skuplju od oniksa i mnogo veću od financijskih i materijalnih dobara, jer se otkida od usta potrebitih. Tako je bilo i kad je žrtvovan general i opet bi bilo kada bi zatrebalo. Osim teorija da je skuplje jeftinije, da se dobijeno ne dijeli, već ugrađuje u monumente, da se u luksuzu može živjeti siromašno, koristi svaku priliku da vrijeđa one od kojih živi sve do nuđenja potpore generalu. Pozivaju na post petkom ne znajući kako pošteni dio naroda, onaj koji ga nije izdao, odavno posti preko cijelog tjedna. Jedno im se ipak mora priznati – natjerali su nevjernike da misle o Isusu, jer oni koji nisu vjerovali u njegovo uskrsnuće sada zacijelo vjeruju da se okreće u grobu.
… ONA… ONI?
Ona, gospodarica naših sudbina, zacijelo ima svoj plan, koji temelji na pomno skrivenim adutima. Zna li što treba znati, ili će je pustiti da nasjedne. Nebi bilo prvi put, a da je stvorena da bezizlaz napravi još bezizlaznijim – jeste. Stvorila je sve uvjete za „puzajuće“ vanredno stanje i to je jedino područje koje može autorizirati. Što god branitelji naprave na skupu povodom „haaške presude“njeno je djelo. Dobro bi bilo da se, po isteku mandata, angažira u tajnim službama i ubaci na neprijateljski teritorij, jer nitko tako dobro ne može rasturiti društveni potencijal, koji bi, sam po sebi, morao biti najhomogeniji poput našeg braniteljskog. Kaže da ne želi ni sa kim dijeliti svoje zasluge. Bojim se da uskoro nitko više to neće ni tražiti.
Koji su skriveni aduti Vladimira Šeksa, Andrije Hebranga, Tomislava Karamarka… Čuva li Milinović lance, ili nas još uvijek mogu iznenaditi poput prekrajanja izbornih jedinica? Ako posluže da nam sačuvaju gospođicu Petir, Friščića, Milinovića i Kalmetu, sve će im biti oprošteno. Spoznaja da im je hrana u saborskom restoranu poskupjela sa 32 na 34 kune dovoljna im je kazna. O Bože, jadu nikad kraja.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog