Nekategorizirano
HAAG – RAZBIJAČ MITOVA
Teško je reći tko prednjači u stvaranju mitova, Srbi ili Hrvati, ali gotovo jednostoljetno dijeljenje zajedničke sudbine podjednako zbunjuje objektivne antropologe, etnologe i povjesničare. Ispravnije je vjerovati kako su Srbi, kao brojniji narod, u težnji za dominacijom, koristili mitologiju za podređivanje drugih, sve do kraja prošlog stoljeća kada prerasta u mitomaniju i postaje uvod u neviđeno krvoproliće. Danas je to retromanija, bolesna opsjednutost prošlošću, koja uvijek rezultira nesrećom, pa se ne treba čuditi činjenici da je kontroliraju treći, oni koji bi da svijet ide naprijed, koliko god bio nepravedan, da artikuliraju ponašanje malih da bi oni mogli biti veliki. Te relacije najbolje je opisao Zbigniew Brzezinski, američki geostrateg čiji su „pogledi“ bitno ugrađeni u događanja na Balkanu. Uostalom, bio je opsjednut „Globalnim Balkanom kao zonom moguće fatalne nestabilnosti koju treba preduhitriti do kraja XX. stoljeća“, a novonastale zemlje je predvidio kao dominije zapadnih hegemona.
No, koliko će koja zemlja biti velika ili mala, u globalnim, geostrateškim relacijama, nisu presudni svjetski centri moći, ili njena površina i brojnost življa, već narod i vodstvo svake zemlje. Napose novostvorene, s otvorenim mogućnostima izbora mjesta u takvom svijetu. Za sve što se gradi i neprekidno dograđuje presudni su kvalitetni temelji, napose za stvaranje i razvoj novih zemalja, ali Hrvatska svoje gradi na mitovima i polako, ali sigurno, preuzima primat u mitomaniji regije, Europe i šire. Baš onoliko koliko zaostaje u gospodarskom razvoju. Mitovi ponekad posjeduju logičnost i sustavnost, ali su uvijek besmisleni. Danas, u drugom desetljeću XXI. stoljeća – potpuno. Takve temelje, stvorene od mitova, upravo je potkopao Haag i to nikome mislećem ne bi trebalo biti iznenađenje. Odakle onda toliki izlivi nacionalne patetike? ZNA SE, uzrokovana je nacionalnim mitovima – jedno i drugo su( međusobno uvjetovani), krajnji dosezi gospodara beznađa, koji vlastitu agoniju upravo pretvara u agoniju cijelog naroda.
Temelji od laži, obmana, pljački, prijevara i izdaja, paleži i ubojstava, postali su čvrsti, uzvišeni, junački, najbolji i najpošteniji, zaliveni mitovima privremeno su poslužili svojim graditeljima, ali za stvarne i velebne gradnje za vlastitu upotrebu. Sve što je učinjeno junački i pošteno utopilo se, izmješalo i danas je nemoguće razlučiti tko je zakinut za poštenje, tko za privilegije, a tko ciljano stvara nered radi jeftinih političkih bodova. Sami počeci rata obilježeni su eliminacijom (nerijetko likvidacijom) onih koji su se imali izgleda uzdići, oni sretniji su nestali u zaboravu, a masa bezopasnih je konstantno marginalizirana – proporcionalno ratnom doprinosu. To je konstanta, bez obzira na promjene vlada, kao da uvujek ista ruka stvara preduvjete za dugotrajnu bijedu, siromaštvo i neslogu. Koja to zemlja za pet godina postojanja stvori i ozakoni toliko nesreće koliko u slijedećih deset ne može ispraviti, tek da bi postigla minimum za ulazak među normalne. Ali, ta politika još uživa podršku, u pravilu onih koje je najviše zakinula i to ozbiljno zbunjuje rijetke objektivne promatrače. Teško se oteti dojmu da smo novovjeki Odabrani narod, koji prije pročišćenja mora dosegnuti samo dno. Dno je tu i svi preduvjeti za prijeko potrebnu katarzu. Samo, hoće li se ostvariti po poznatim pravilima, ili će, kao i sve drugo, poći ukrivo.
Je li trebalo čekati da nevini ljudi iskupljuju grijehe struktura daleko od onoga što su stvarali u najboljoj namjeri i na najbolji način pa da se kao osvijestimo. Licemjerni smo ne manje od njihovih sudaca koji im, za razliku od nas ništa ne duguju osim visokih plaća i interesa svojih gospodara. Međutim, pravi problem leži u činjenici da iza haaškog Tribunala stoji gotovo 200 zemalja svijeta, sve članice UN, one iste svjetske organizacije koja je od početka rata imala poseban odnos prema RH, a da to nikada nije poslužilo za prilagodbu zemlje svijetu.
Krajem XX. stoljeća stvarala se nova europska država na čijem čelu su bili ljudi čiju su politiku kontrolirali njihovi bližnji. Tuđmana sin, a Šuška supruga, kao najviši kontrolori njihova rada, dugo neviđeno u civiliziranom svijetu. Među braniteljima sila bjelosvjetskih probisvjeta, oslobođenih zatvorenika iz zemlje i svijeta i deseci paraslužbi i paravojski s nejasnim zadaćama, podređenih tek pojedincima iz vrha vlasti. Policija, naročito vojna, opterećena desecima psihopata, a sigurnosne službe satavljene od neukih i podložnih ucjenama da se lakše kontroliraju. Nikome nije bilo čudno što su dugogodišnji borci za samostalnu državu iz ilegale u zemlji i inozemstvu, odustajali od aktivnog sudjelovanja ili su se vraćali u inozemstvo duboko razočarani(ako su preživjeli prve pokušaje). Stvarni junaci su postali ratni profiteri, koji vrijeđaju i gaze pošten svijet. Zemlja smo u kojoj Željko Kerum ima privatni grad i javno moralizira – brani generale i više nego itko pokazuje tko smo.
Da li se mogla izbjeći nesreća na oslobođenom području nakon Oluje? Možda jeste da vojnu policiju nije vodio puk. Budimir, priučeni kuhar iz Njemačke, ekstremni nacionalist, nikad kriv za događanja u Lori i Kulinama, službu sigurnosti sat. Generalić, odličan tehničar , ali nesposoban kontrolirati površinu veću od običnog stana. Političku djelatnost sprovodio je puk. Zelić, prepotentni orijaš kojemu je komunikacija s ljudima uvreda. To su likovi koji su trebali odraditi posao, a očito nisu i nema ih među odgovornima. Zadarski pripadnici SIS-a, doduše prisutni na terenu, ali zauzeti lovom na telad i umjetnine. Neki su u borbi s teladima ranjeni i danas su ugledni branitelji-invalidi sa svim pravima koja iz toga proizlaze. Nisu viđeni jedino časnici Turković i Grancarić, jer su obojica alergični na rat. Prvi načelnik zadarskog SIS-a i salonski pomoćnik za sigurnost Gotovini, drugi zapovjednik zadarske vojne policije. Oni su vršili prihvat zarobljenika i usput stjecali zavidno materijalno bogatstvo, kojemu su podredili nacionalno. Postavljanje zadranima poznatog Tome Didulice, za načelnika SIS-a, koji je trebao istražiti nemile događaje, priča je za sebe.
Možda najbolju sliku stanja u zemlji ipak odaje ponovna pojava Ante Đapića, koji se ne libi prozvati sve razine vlasti i utjecajne pojedince, doduše one koji su na odlasku i ne vidi politički interes. U zemlji u kojoj je on politički faktor, a ne na primjer Dobroslav Paraga, svjetski priznati borac za pravdu i samostalnost Hrvatske, ili Ante Paradžik, koji je misteriozno poginuo usred rata, usred Zagreba, šanse u bolje sutra dugo neće biti. Okrenemo li se u pravcu drugih političkih snaga, pretendenata na vlast, dobit ćemo istu sliku. Onda se pitamo zašto nas ne voli Europa, pa i svijet, zašto nam sude kako sude. Haag ne sudi kriminalnoj taktici ili strategiji, na koju utječu vojnici, već kriminalnoj politici, a ona jest kriva.
Mitovi? No pasaran.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
grozni-zd
17. travnja 2011. at 21:04
Odlicno ste poslozili mozaik s time sto se preskocili zamjenike zapovjednika koji su najgrlatiji u obrani generala a stošta imaju na dusi…da su casnici istupili bi i rekli krivi smo i ispricali se generalima i time im smanjili kaznu i uzeli svoj dio kazne, kriza…
Hrabar tekst s analizom jucer, danas sutra…mogli bi nam podariti jos jedan tekst o Vukovaru, casti i postenju…
gošća
18. travnja 2011. at 10:32
Ma ti si potpuni idiot.
Gdje si ti bio tih ratnih godina kad si tako “informiran”???
grozni-zd
18. travnja 2011. at 23:16
Prošlo je par dana, ali ovo je najbolji tekst !
Istina ce doci prije ili kasnije na svjetlo dana ! Vojnicki jedino cu se ukopati Rosi, Filipovicu, Krsticevicu po raspolozenju ali Norcu sigurno hocu jer je cas nik i uzeo odgovornost !!! A ostali, ne pitam za cast i cijenu !!!
rođo
19. travnja 2011. at 0:06
Jean, a odakle tebi one puste umjetnine u kući ? Poklonio ti Didulica, zar ne ?