Nekategorizirano
Tko su stvarni zločinci?
Izricanjem nepravomoćne presude Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku zatvorio se krug podmetanja, varanja, laganja, obećavanja, nepravdi – velikih ideja i malih naroda. Sukus nesposobnosti svih vlada od 1990. do danas, s posebnim gađenjem na dvije vlade Ive Sanadera i vladu njegove nesposobne odabranice Jadranke Kosor. Za nju se austrijski pritvorenik odlučio upravo što je znao koliki su njezini kapaciteti! A njih ona, naravno, nema. Osim briljantnog poznavanja engleskog.
Važnije je, međutim, da mnoge udruge proizašle iz Domovinskog rata i dalje hodočaste k njoj na konzultacije! Pa i kurje oči bi do sada progledale, ali udruge koje su nastale samo zato da ih ima što više kako ne bi ništa predstavljale, i dalje služe tom cilju – ništavilu. Klanjaju se, ali ne pitaju: A gdje ste bili 1991.? Što ste učinili, osim što se smješkate haškim birokratima? Naravno da odgovora nema iako ga i ptice na grani znaju. I tamo „nevladine udruge“ odlaze po mišljenje i onda uredno to Vlada ubaci u proračun. Konačni cilj je da bude preko pola milijuna udruga. Jedan branitelj – jedna udruga.
Presuda pojedincu svakako je teška i njegova je osobna drama, ali još je teža i dalekosežnija presuda kako je jedna oslobodilačka akcija – Oluja, ili neka druga – „zločinački poduhvat“. Oluja je bila vojno-redarstvena akcija unutar teritorija jedne međunarodno priznate zemlje. Ni u kom se slučaju nije radilo o međunarodnom sukobu, kako je sudac Orie ustvrdio. Radilo se isključivo o oslobađanju okupiranih hrvatskih teritorija, dakle o uspostavi ustavnopravnog poretka. Govoriti o smišljenom etničkom čišćenju jedino je ispravno ako se misli na etničko čišćenje nesrpskog stanovništva što su ga provele pobunjeničke srpske trupe i dijelovi JNA na okupiranim područjima.
Još uvijek su žive slike protjerivanja Hrvata iz Vukovara, Iloka… Iz Vukovara koji je ne samo prekomjerno granatiran, nego totalno uništen i spram koga su Knin, Obrovac, Benkovac i Gračac takoreći bez ratnog ožiljka. Svaka zemlja i svaki narod imaju se pravo braniti. Zar to ne čine danas i Britanci u Afganistanu iako, gle slučajnosti, nisu imali „snage i hrabrosti“ to učiniti i u Srebrenici?! Ali zato zaboravljaju da je upravo vojno-redarstvena operacija Oluja deblokirala Bihać i tako od novog masakra spasila još veći broj muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva. Je li i to jedan od krimena Oluje? To što se nije dopustio još jedan pokolj u režiji Mladića i Karadžića?
Ali ta pripovijest ima i svoj početak. A on seže još u vrijeme dok je Hrvatska bila napadana i s mora i iz zraka, i iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Srbije i Crne Gore. Zato je Pantovčak podržao osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije kako bi se kaznili zločini i agresija na Šibenik, Zadar, Vukovar, Osijek, Karlovac, Dubrovnik, Sisak itd. Dug je popis napadnutih, ali je vrlo kratak „pošteđenih“. Bila je to teška pogreška proistekla iz naivne pretpostavke da pravda i pravo vladaju međunarodnim odnosima. Napokon tko je suđen za Dresden, Hirošimu, Nagasaki, Sjevernu Koreju, Vijetnam, Čile, Argentinu, Libanon, Siriju, Egipat, Afganistan, Irak…? Nitko! Jer tamo nisu napadani civili, a niti je bilo prekomjernog granatiranja? I jer su umjesto bombi bacane bijele ruže?
Toliko cvijeća Hrvatska nije vidjela od stoljeća sedmog. No, nažalost, za sve ono što nam se sada događa sami smo krivi! I oni koji su bili u ratu dok im se iza leđa razlijevala „pretvorba“ podobnih. Nijedan pretvorbeni kriminalac nije procesuiran i osuđen. Oni su danas ugledni građani koji su sada, eto, potišteni zbog ovakvih haških presuda. I još zabrinutiji za sudbinu svog vlasništva. Koliko je danas uglednika koji su dilali naftu paravojnim srpskim snagama? Koliko je danas poštenih medijskih mogula koji su svojim tiskovinama i pripadajućim perima pripremili atmosferu za totalno duhovno, moralno i materijalno rastakanje Hrvatske? Koliko ima danas generala koji nisu vidjeli četnika osim na televiziji? Kojim su to brigadama zapovijedali Vladimir Šeks i Stipe Mesić? Sjeća li se itko već pomalo zaboravljenog Hrvoja Šarinića?
Stipe Mesić zanimljiva je figura. Od njegova hapšenja zbog „hrvatskog nacionalizma“ u Orahovici početkom sedamdesetih. On najbolje zna koliko je bilo „nacionalizma“, a koliko nečeg drugog. Naravno, kao antifašist najljepše je pjevao (kako sam kaže, ispod glasa, takoreći u sebi) ustaške pjesmice kad je to bilo profitabilno. Lijepo je poručio Srbima kao nikakvu zemlju nisu donijeli na opancima pa je ne mogu ni odnijeti. Ali isto tako nikakvu zemlju nije donio iz Haaga ali su mnogi tim putem krenuli kao optuženici nakon što je on postao predsjednik Hrvatske. Drugi predsjednik! Možda je prvi predsjednik pokušavao neuspješno biti otac nacije, ali je zato drugi zasigurno postao njezin očuh. Naime, ono što niti jedna zemlja ne radi, niti jedna država niti jedna tvrtka, pa niti neka mjesna zajednica – Stipe Mesić, tradicionalno prijateljski naklonjenim britanskim novinarima, dopustio im je ulazak u zaštićeni državni arhiv i odnesu što god im se htjelo.
To se u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji ili SAD zove veleizdaja i zbog toga se ide na dugotrajnu robiju. U mjesnoj zajednici drugog reda, tako je očuh Mesić koncipirao Hrvatsku, on je nagrađen i drugim mandatom. Ali koliko je uspješan bio u pretvorbi Našice cementa, nitko nije istražio! Naravno, ni kupovinu dva stana „novcem posuđenim od prijatelja“.
Jasno, ne postoji samo jedan krivac za sve ono što nam se događa. Nije kriva samo nesposobna i korumpirana vlast i opozicija već jednako i narod koji takvu vlast bira.
Gotovina je žrtva u svakom slučaju. Naime, bio je vojnik, a „zločinački poduhvat“ mogla je planirati samo politika, a ne vojnik. A hrvatska politika to nije ni znala, niti htjela, niti je to planirala! No, svi, pa i haški tužitelji i suci, vrlo dobro znaju da su paljevine tisuća kuća i ubojstva više od 500 civila počinili kokošari koji u pravilu nisu bili pripadnici ni vojnih ni policijskih postrojbi. Vojnici su ratovali, a ne palili i bezrazložno ubijali. A sam Ante Gotovina, vojnički je odradio posao. On zasigurno nije palio i žario, niti može biti odgovoran za djela počinjena nakon završetka vojnih operacija. Markač također.
Zločine je trebalo sankcionirati Ministarstvo unutarnjih poslova, a to znači i Jarnjak, te Ministarstvo pravosuđa (posredno i neposredno Vladimir Šeks).
I, gdje je tu Bajić čiji je repić zaglavljen u Lori, ma kako ga hvalio uhapšeni, a onda pušteni osumljičenik u aferi GRUPO – nezaobilazni Pavić? Ninoslav Pavić. Naravno, nitko od ovih besprizornih pretvorbenih mađioničara nije djelovao sam dok su istinske hrvatske heroje gurnuli prvo na klaonicu – rat – a onda direktno na stratište – HAAG. Dok su se oni osigurali, materijalno i na druge načine.
Upravo ti pretvorbeni mađioničari koji imaju tiskovine, tvornice, poljoprivredna zemljišta, voćnjake, šoping centre i sve ono što se u Hrvatskoj stvaralo generacijama, zadnjih 100 godina, a sad je njihovo – bili su i jesu jedina zločinačka organizacija s dobro osmišljenim zločinačkim planom.
Dobri su otišli u rat, a ovi drugi prigrabili Hrvatsku. I dobre poslali u Haag!
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega