Hrvatska
"Mesiću sam predala ključeve sefa s povjerljivim stenogramima"
Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja savjetnica predsjednika Tuđmana i predstojnica Ureda predsjednika kazala je u razgovoru za Index da je ona bila ta koja je predala ključeve sefa u kojemu su se čuvali stenogrami razgovora koje je predsjednik Franjo Tuđman službeno i neslužbeno vodio.
“Radi se o najpovjerljivijoj dokumentaciji koja se prenosi s predsjednika na predsjednika. Nakon što je predsjednik umro, ja sam kao najviši dužnosnik u Uredu predsjednika službeno izvršila primopredaju na način da sam mu (Stjepanu Mesiću, op.a.) dala šifru za ulazak u sobu i ključeve od sefa”, kaže Ožbolt objašnjavajući da su te ključeve imali ona, pokojni predsjednik te Hrvoje Šarinić koji je nakon odlaska ostao bez ključeva.
Haškoj svjedokinji sporno je što je predsjednik Stjepan Mesić samoinicijativno predao famozne brijunske transkripte Haagu. “Po mom mišljenju, ako smo pravna država, samo Vlada i Ured za suradnju s Haškim sudom kao izvršno tijelo mogli su surađivati s Tribunalom i preko Ureda je trebala ići sva dokumentacija. Onaj tko je bio u predsjedničkim dvorima tada nije mogao samoinicijativno davati što hoće. Nedopustivo je da Vlada ne zna što se okolo šalje. Ispadamo banana država i predmet podsmijeha”, kaže nam Škare Ožbolt.
Šakre Ožbolt, naime, drži kako nije pitanje je li dokumente trebalo poslati, nego na koji su način oni slani i preko koga. Ovako se dogodilo da ni Vlada ni Ured nisu za to znali niti su o tome mogli zauzeti stav, ističe.
Ožbolt drži i kako teza o udruženom zločinačkom pothvatu nikako ne stoji. “Ta je teza nedopustiva, neprihvatljiva i neistinita. Nikakav se pothvat nije formirao da se očiste Srbi”, ističe te dodaje kako bi se valjalo zapitati i koliko su ti stenogrami vjerodostojni. O tome bi, kaže, mogli govoriti samo sudionici sastanka te audiosnimka, nitko treći.
“Kada je Tuđman govorio o Srbima, onda je mislio na krajiško vodstvo, nikada na stanovništvo. Ja sam živi svjedok da me zajedno sa Šarinićem slao na desetke puta na pregovore s pobunjenim Srbima, dakle s njihovim vodstvom, i oni su uvijek odbijali povratak u Hrvatsku, kao i prihvaćanje uspostave komunikacije, infrastrukture i ostalog potrebnog da se pripoji južni dio zemlje koji je bio odsječen. Nakon silnih pregovora i nakon posljednjeg ženevskog pregovora, opet su rekli da ne žele u Hrvatsku. Govoriti o planskom etničkom čišćenju je, dakle, neistina. Između Bljeska i Oluje vlada Republike Srpske Krajine napravila je evakuacijske planove, odnosno koje selo ide preko čega u Republiku Srpsku. Plan je bio stanovništvo povući u RS i to je bila naredba. A ukoliko ne bi postupali prema evakuacijskom planu, prijetilo im se da će biti kažnjeni. Bila je to prisilna mjera, oni su dobrovoljno otišli, a to je, konačno, potvrdio i Peter Galbraith”, objašnjava.
Škare Ožbolt se pita kako je moguće da je teza o udruženom zločinačkom pothvatu pala na predmetu vukovarske trojke. “Vukovar je sravnjen sa zemljom, a dvije tisuće ljudi je likvidirano na najgori mogući način. Cijelo je područje etnički očišćeno i tu nije bilo zločinačkog pothvata, a u slučaju Gotovine i Markača je postojao, a da pri tom nijedan grad nije srušen. Za 150 ubijenih u sektoru jug nakon Oluje i spaljene kuće apsolutno netko treba odgovarati, ali to nije razlog da se formira teza o zločinačkom pothvatu jer on nije postojao”, kaže Ožbolt ističući kako su svi oni Srbi koji su htjeli ostati dobili državljanstvo i mirovine te su im konvalidirani dokumenti.
“Da je postojala politika etničkog čišćenja onda se ništa od toga ne bi napravilo. Tada je bilo emocija i krivih poteza uslijed tih emocija. Ali znam što je bila krovna politika, i to nije bio zločinački pothvat”, zaključuje Ožboltova dodajući kako sada od optuživanja ikoga nema smisla već se treba koncentrirati na ono gdje se pogriješilo u postupku od početka suradnje s Haškim sudom pa do presude, koncentrirajući se na rušenje te teze.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa