Connect with us

Hrvatska

Hoće li Kosor konačno nešto i riješiti?

Objavljeno

-

Jadranka Kosor (Foto: Ivan Katalinić)
Koliko u Hrvatskoj ljudi radi a da ne dobiva plaću, i kako to spriječiti? Odgovore na ta dva pitanja trebali bi saznati danas, nakon sjednice Gospodarsko – socijalnog vijeća (GSV). U slučaju da ne budu zadovoljni s ponuđenim rješenjima sindikalne središnjice su najavile da će organizirati generalni štrajk
Problem neisplate zarađenih plaća i neplaćanje poreza i doprinosa na dohodak vuče se godinama, gotovo od osnutka države, s tim da je kulminirao izbijanjem krize. Zakone koji to sprečavaju poslodavci jednostavno ignoriraju i to bez ikakvih posljedica, a Državni inspektorat kao i da ne postoji. Štoviše, sama država u pojedinim tvrtkama gdje je vlasnik ponaša se jednako.
Tek kad se poklopilo nekoliko stvari – prosvjedi, izborna godina i prijetnja sindikata generalnim štrajkom – Vlada Jadranke Kosor odlučila je reagirati.
Koliki je do tad zavladao nered dokazuje i činjenica da do sad nitko nije znao točan broj ljudi koji ne svojom voljom rade besplatno. Sindikati su baratali s brojkom od 70.000 da bi se sad pojavile informacije da je Porezna uprava, na nalog Vlade, evidentirala od 18.000 do 25.000 takvih radnika.
‘Točnu brojku znat ćemo danas nakon što za to zaduženo Vladino povjerenstvo iznese svoje podatke. Saznat ćemo i koliki je broj tvrtki koje zakidaju svoje radnike a nakon toga bi povjerenstvo trebala izaći sa svojim setom mjera’, kaže Mladen Novosel, dopredsjednik GSV-a i čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Na sjednici GSV-a održanoj prošli mjesec iznesena je ideja od strane sindikata da se osnuje poseban jamstveni fond iz kojeg bi se radnicima isplaćivale plaće te da se izmjenama Zakona o sudskom registru onemogući osnivanje nove tvrtke svakome onome tko duguje plaće.
‘Jamstveni fond je jedna od mogućnosti kako da se pomogne radnicima u tvrtkama koje imaju privremene probleme. Mi na njemu nećemo inzistirati, vidjet ćemo što Vlada kaže’, objašnjava Novosel.
Čim je ideja o osnivanju posebnog fonda prezentirana dočekana je hladno i od strane vladajućih i poslodavaca tako da će teško i zaživjeti. Najveći problem je, kao i uvijek, novac odnosno od kud bi se punio taj Fond.
Mnogo bolje stoji drugi sindikalni prijedlog i gotovo je sigurno da će Vlada krenuti u izmjene Zakona o sudskom registru. Osim toga mogu se očekivati i nova, striktnija zakonska rješenja koja bi osnažila dosadašnje propise.
‘Povećat će se kazne za poslodavce a uvest će se i evidencija preko poziva na broj. Kad se registrira da netko ne izvršava svoje obaveze automatski će se blokirati račun te pokrenuti ovrha’, najavljuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatski sindikata.
S kakvim će točno prijedlozima izaći Vladino povjerenstvo i što će u konačnici dogovoriti s poslodavcim i sindikatima saznat ćemo nakon današnje sjednice GSV-a u 16 sati.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu