Hrvatska
Iako su kaznena djela u porastu, Zadar je siguran grad!
Kao što smo jučer i najavili, novi načelnik PU zadarske Darko Car održao je danas prvu redovitu tiskovnu konferenciju za ovu godinu, nakon mjesec i pol dana obnašanja ove dužnosti.
Načelnik Car se dotaknuo stanja sigurnosti u prvom tromjesečju ove godine i statističkih podataka. U drugom dijelu tiskovne predstavljeni su rezultati policijske akcije “Manje oružja, manje tragedija”, a predstavljen je i rad novoosnovanog Vijeća za prevenciju Grada Zadra u kojem participira i PU zadarska, o čemu je govorila policijska službenica za prevenciju, Sandra Poljak Jurinčić.
– Prošlo je više od mjesec dana od našeg zadnjeg susreta. U ovom kratkom vremenu koliko sam na čelu PU zadarske, nakon detaljne analize policiji dostupnih podataka i uvida u stanje na terenu, mogu reći da situacija u gradu Zadru nije nimalo loša, da je stanje stabilno, ali isto tako da mi kao policija imamo još puno prostora, još puno mogućnosti da našim radom i djelovanjem učinimo stanje na terenu još puno povoljnijim. Mjerilo toga, osim statistike, bit će nam građani i njihov osjećaj sigurnosti. Osobno bih želio da nas građani dožive kao svoju policiju, kao onu koja provodeći zakone i propise ustvari štiti njih same. Često znam reći da policija u svom radu štiti i služi ljudima, sa jednom opaskom, onima koji su dobronamjerni i pošteni, istaknuo je u uvodu načelnik Car, te najavio intenzivniji rad policije u pojedinim domenama policijskog rada.
– Prvenstveno tu mislim na organizirani kriminalitet, na kriminalitet droga kao i na gospodarski kriminalitet, na otkrivanje i prevenciju težih kaznenih djela gdje je veća materijalna šteta. Ti prioriteti i njihovi rezultati trebali bi pridonijeti još povoljnijem stanju sigurnosti na ovom području, a nadam se da će naši građani to znati prepoznati i cijeniti. Smatram da ćete i vi novinari tu biti dobronamjerni i pozitivni kritičari našeg rada. Da bismo to sve postigli, izuzetno je važna disciplinirana, stručna, profesionalna i zakonita radnja svakog pojedinca u Policijskoj upravi, a posebice rukovoditelja. Da li će tu biti kakvih kadrovskih promjena, vidjet ćemo, pokazat će vrijeme i rezultati rada, uvodno je kazao načelnik Darko Car i nastavio o statističkim pokazateljima u prva tri mjeseca ove godine…
– Statistički pokazatelji u prva tri mjeseca ove godine govore nam da je zabilježeno 807 kaznenih djela, u prošloj godini zabilježili smo 723, što je porast od 11 posto, uz ukupnu razriješenost kaznenih djela od 66,2 posto što je na nivou prošlogodišnjeg prosjeka. Opći kriminalitet je najzastupljeniji i na njega otpada deset posto kaznenih djela pri čemu u najvećoj mjeri percipira imovinski kriminalitet. Tu su krađe, teške krađe uglavnom najzastupljenije. Bilježimo i četiri djela razbojstva. Prošle godine ih je bilo dvanaest, i ovu noć se dogodilo jedno razbojstvo. Posebnu pozornost posvećujemo kriminalitetu droga i u ovom razdoblju smo evidentirali sedamdeset kaznenih djela što je porast u odnosu na prošlu godinu, istaknuvši kako nas uvjerava da problematiku droga policija dobro prati i dobro pokriva.
– U gospodarskom kriminalitetu zabilježen je porast otkrivenih kaznenih djela, 142 kaznena djela smo zabilježili u prva tri mjeseca ove godine i valja spomenuti da je tu materijalna šteta koju procjenjujemo oko 22 milijuna kuna. PU zadarska ima registrirano 70,400 tisuća vozila, 82,225 tisuća osoba posjeduje vozačku dozvolu, jedan kuriozitet, 31 tisuću žena i 51 tisuća muškaraca. U posljednja tri mjeseca imamo 375 novih vozača sa novim vozačkim dozvolama. Na našem području imamo dosta neregistriranih vozila, a u tri mjeseca intenzivirali smo mjere u prometu tako da smo prema 6,631 tisuća prekršitelju izvršili određene sankcije, da smo oduzeli 212 vozačkih dozvola zbog vožnje pod utjecajem alkohola, da je 2,315 tisuće vozača sankcionirano zbog brze vožnje. Prometne nesreće su smanjene za 17,3 posto. U prva tri mjeseca imamo pet poginulih osoba, dok su u istom razdoblju prošle godine poginule dvije osobe. Nastavljamo sa provođenjem preventivnih akcija, a pogotovo se pripremamo za nadolazeće blagdane i turističku sezonu kada očekujemo znatno povećanje i frekvenciju vozila na ovom području. Izuzetno uvažavam medije, vas i vaš rad. Vidio sam da ste kao predstavnici medija intenzivno pratili i pratite rad ove PU, u provođenju svih naših aktivnosti. Želio bih da ubuduće budete isto tako uz nas i vjerujem u nastavak naše daljnje dobre suradnje, kao i vaše objektivnosti u informiranju građana, kazao je na kraju načelnik PU zadarske Darko Car.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih