Connect with us

Hrvatska

Vratite oružje, neće vam nitko ništa!

Objavljeno

-

Staro predano oružje
Od 02. rujna 2007. akcija Manje oružja, manje tragedije se kontinuirano provodi pod ovim nazivom, prije toga je bilo “Zbogom oružje”. Mislim da su tu mediji odigrali jako veliku i pozitivnu ulogu jer kako bismo došli do svih građana nego na taj način. Naše Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji sa programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj organizira kampanju pod nazivom “Manje oružja, manje tragedije”. Ovu kampanju financira europska unija kroz regionalni projekt potpore aktivnosti kontrole oružja na području jugoistočne Europe. Sa ovom akcijom prosutne je upoznala policijska službenica za prevenciju Sandra Poljak Jurinčić koja je istaknula u uvodu kako je cilj ove akcije je poznat, da se senzibilizira javnost da preda oružje, streljivo i minsko-eksplozivna sredstva.
-Dragovoljna predaja se odnosi na sve vrste oružja, i zabranjenog i dozvoljenog, bez vremenskog ograničenja i što je najvažnije bez sankcija. Građani mogu ako hoće potpuno anonimno bez ikakvih pitanja o porijeklu tog oružja predati oružje na policiju. Također upozoravamo da bi bilo najbolje da se nazove policija a ne da građani samo šetaju sa oružjem noseći ga u policijsku upravu. Tijekom 2010. godine na području naše policijske uprave je skupljeno ukupno 90 komada vatrenog oružja, od čega 32 komada automatskog oružja, 21 komad poluautomatskog oružja, 12 pištolja i 15 komada repetirajućeg oružja. Zatim 822 komada rasprskavajućeg oružja od čega, 178 ručnih bombi, 129 mina, 38, 126 tisuća komada streljiva za dugo ili kratko naoružanje i 19 kilograma eksploziva. U prva tri mjeseca ove godine je sakupljeno 17 komada vatrenog oružja od čega 13 komada automatskog i jedno poluautomatsko, 211 komada rasprskavajućeg oružja od čega 78 ručnih bombi, 48 mina, 12, 177 tisuća komada streljiva za dugo ili kratko naoružanje. U sklopu ove kampanje proveli smo i nekoliko predavanja po osnovnim školama, naglasila je Poljak Jurinčić.
 

U subotu, 14. svibnja 2011. godine, sa početkom u 11:00 sati na narodnom trgu u Zadru će se održati manifestacija povodom ovce kampanje i na njoj će uz čelnike lokalnih vlasti i naše policijske uprave sudjelovati i predstavnici ministarstva unutarnji poslova i UNDP-a. Možemo najaviti nastup balerina Glazbene škole Blagoje Bersa, dramske skupine Privatne osnovne škole Nova, klape Libar iz Privlake. Predstavnici HCR-a su pripremili simulirano minsko polje, a kolege iz HGSS-a će građanima prezentirati sredstva koja koriste u svom radu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. MOJA DOMOVINA

    21. travnja 2011. at 18:39

    Apeliram na policiju da oruzje ne unistavaju, nego da ga popišu i spreme u skladiste, jer kako je pocelo, evo opet rata za 10-20 godina.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Trajekt Oliver opet u kvaru, Lastovci revoltirani: “Korčulani će još nekako preko Pelješca, a kako ćemo mi?”

Objavljeno

-

By

Jadrolinijin trajekt Oliver ponovno ne plovi. Točnije, nije isplovio iz Splita u četvrtak u 15 sati, a zamjene nije bilo, tako da su svi putnici za Velu Luku morali jučer prisilno ostati u Splitu ili se nekako drugačije snalaziti. “Pitajte Jadroliniju, do kad će se Lastovci ovako tretirati, Jer više se ni ne traži zamjena za pokvareni brod, nego se samo obavijesti da je linija u prekidu. Svi sa otoka Korčule koji su vozilima stigli su nekako mostom za Pelješac i trajektom iz Orebića za Korčulu, svojoj kući, a mi Lastovci što ćemo, da ne govorim da ima i pacijenata koji su u sanitetskom vozilu?”, pita se čitatelj s Lastova u razgovoru za portal Morski.hr.

“Činimo sve kako bismo osigurali neometanu plovidbu te što brže riješili trenutni problem na brodu Oliver. Planirano je da linija s Lastovom bude uspostavljena brodom Bartol Kašić te kasnije brodom Marko Polo, ukoliko se ne uspije otkloniti problem na brodu Oliver. Svim putnicima zahvaljujemo na razumijevanju”, poručili su iz Jadrolinije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Netko je čovjeku kod Rijeke ukrao 30 kokoši

Objavljeno

-

Policijski službenici II. policijske postaje Rijeka provode kriminalističko istraživanje zbog počinjenja kaznenog djela krađe kojim je oštećen vlasnik peradarnika sa šireg bakarskog područja. Naime, nepoznati počinitelj je tijekom 11./12. ožujka provalio u spomenuti peradarnik u šumskom području iznad Bakra te pritom otuđio 30 komada peradi (kokoši nesilice).

Time je 65-godišnjeg hrvatskog državljanina materijalno oštetio za najmanje 450 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Obiteljski liječnici najavili prosvjed. HZZO: Saznali smo iz medija

Objavljeno

-

Obiteljski liječnici nezadovoljni ponuđenim ugovorima najavili su za sutra prosvjed ispred Direkcije HZZO-a. Iz HZZO-a im pak odgovaraju da od njih do danas nisu dobili prijedloge izmjena ugovora, iako su ih zatražili na sastanku s predstavnicima KoHOM-a još krajem prošle godine.

HZZO ističe i da ih Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) nije obavijestila o sutrašnjem prosvjedu već su to saznali iz medija. Iz KoHom-a navode da će prosvjedovati protiv “samovolje” HZZO-a za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće. Osvrćući se na primjedbe KoHOM-a, HZZO navodi da su prihodi standardnog tima opće/obiteljske medicine od 2022. porasli za 62 posto, uz mogućnost dodatnih prihoda za postupke koji nisu unutar limita koji primaju, kao i da su obiteljski liječnici rasterećeni za niz administrativnih postupaka.

Zadnjeg dana veljače djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine
Na zahtjev KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500, iz HZZO-a odgovaraju da je prosječan broj osiguranih osoba po timu krajem veljače bio 1563, od toga 1392 osigurane osobe u timovima u domovima zdravlja, te 1736 osigurane osobe u timovima u privatnim ordinacijama.

Zadnjeg dana veljače u Hrvatskoj su djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine, od toga 1152 u domovima zdravlja, te 1130 u privatnim ordinacijama, a razlika između ukupno ugovorenog i ukupno potrebnog broja timova je 170.

Godišnji prihod standardnog tima s nositeljem doktorom specijalistom obiteljske medicine u 2022. iznosio je 69.608 eura, a od 1. veljače 116.249 eura, što znači da sada ugovorni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno.

“Ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao je za 62 posto, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka”, kažu u HZZO-u. Radi se o 10 takvih postupaka s mogućnosti prihoda bez ograničenja, a za 20 postupaka uz ograničenje od 10 ili 15 postio iznad limita.

“Kontrola jedne bolničke ustanove se evidentira kao jedna kontrola”
Za to je HZZO-a u 2024. godini osigurao 1.9 milijuna eura. Napominju i da su za osigurane osobe koje su nositelji inozemnog osiguranja, obiteljski liječnici u 2024. izvanlimitno prihodovali ukupno 2.725.630 eura. Rečeni iznos nije trošak HZZO-a, ali je prihod doktora za kojeg je HZZO osigurao sredstva.

Osvrćući se na administrativna rasterećenja, HZZO navodi da su doktori primarne zaštite oslobođeni dijela poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza, ostvarivanja prava na bolovanja itd.

Na primjedbu KoHOM-a da se 95 posto kontrola HZZO-a odnosi na obiteljske liječnike, HZZO navodi da je kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi.

“Ugovorni doktori godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu”
Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola. Tijekom 2024. pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli su ukupno 4489 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavca.

Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30 posto bolovanja. Ističu i kako je analizom utvrđeno da ugovorni doktori prosječno godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu.

“Ukupan broj osiguranih osoba koji nemaju izabranog doktora znatno je manji od onoga što navodi KoHOM. Oko 30.000 hrvatskih državljana nije se opredijelilo za izabranog doktora opće/obiteljske medicine, te nešto više od 80.000 stranih državljana”, kažu u HZZO-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu