Connect with us

Nekategorizirano

Slika Ante Gotovine

Objavljeno

-


Dugo se Ana gledala u ogledalo koje je stršeći sa jedne viktorijanske komode ukrašavalo njezin ured. Rukama je blago s jedne i druge strane podizala pramenove svoje kose, sinoć friško oprane i obojane crvenom bojom Loreal Paris.
Danas je bio poseban dan za nju i kompletan Grad Zadar kojemu je ona bila na čelu. Bilo je boljih i loših dana, ovisno o tome kako bi sunčeva sjena padala na njezine pramenove, jutros je – zaključila je i sama – padala savršeno, pa bi ovaj dan u 2004. godini mogao biti skoro savršen.
Sjela je za stol i podigla telefonsku slušalicu naručivši kavu bez kofeina sa mlijekom i čekajući današnji dolazak britanskog veleposalnika Johna Ramsdena.
Ukucala je u Google “john ramsden” i kliknula na slike.
– Hm, zgodan je vražićak britanski, pomislila je.
Telefon je zazvonio, s druge strane začuo se glas:
– Gospođo gradonačelnice, najavili su dolazak gospodina Ramsdena za jedanaest sati, čuo se prodorno, bistro kao proljetno jutro, glas Mirijane koja je gradonačelnicu podsjećala na današnju obavezu.
– Hvala Mirjana, kratko je odbrusila gradonačelnica otvarajući jednom rukom stranicu ormara koji je stajao u jednom kutu njezinog ureda.
Razmišljala je o tome što odjenuti danas, na tako veliki dan. Svileno, možda kašmir, runsku vunu…? Željela je da se sir John Ramsdenu svidi ukus jedne hrvatske gradonačelnice.
Odluka je pala na svilenu haljinu boje trule višnje koja je više skrivala nego otkrivala, ali bila je sigurna da će veleposlanik to znati cijeniti. Ne treba odmah otkriti sve adute. Željela je imat za svaki slučaj asa u rukavu iako su rukavi na njezinoj odabranoj haljini bili kratki.
U jedanaest sati, praćen velikom svitom, u Gradsko poglavarstvo ušao je visok muškarac u tamno plavom odijelu. Njegovi maniri otkrivali su da ne potječe sa ove strane Karpata. Bio je to britanski veleposlanik John Ramsden. Ličio je na princa koji je netom pojeo žabu, a plastični okviri naočala na njegovom koščatom nosu odavali su dojam knjiškog moljca koji više drži do pravila nego do vlastite žene. Praćen cijelog života kompleksom što se pas Winstona Churchila, buldog, zvao baš John, skrivao je u svojim malim zjenicama očajanje i gorčinu.
– Welcome to our beautifull little town, užurbano je koračala prema njemu gradonačelnica pružajući mu ruku koju je namjestila još u svom uredu. On je samo promrmljao nešto, kiselo se nasmiješio i zirnuo oko sebe kako bi upio nešto od okoline u koju je upravo došao.
– I washed my hair last night and colored in red color just for your coming. It’s nice, isn’t it, divila se svojim plahim blještavo crvenim pramenovima gradonačelnica kada je primjetila da joj sa struka haljine visi mali komadić končića.
Gledajući da li je netko vidi, omotala je končić oko prsta i povukla. Končić koji joj je ostao smotan oko prsta, zgužvala je u lopticu i ispustila u usputni pitar.
Vodili su britanskog veleposlanika od prostorije do prostorije pokazujući mu blijedo žute zidove beskonačnih prostorija i ispričavajući mu se što, eto, nisu stigli sve lijepo obojiti u svježe boje Ujedinjenog kraljevstva.
– I have lot of work to do today. Can we start with our meeting please, zavapio je veleposlanik dok su mu hvalili kvadraturu ureda gradonačelnice.
– Yes, yes, of course. Mirjana, bring us a cup of tea and biscutes. Witch tea would you like, chamomile or mint, nježno je pitala gradonačelnica veleposlanika nudeći mu bogatstvo okusa čajeva, dok su uskim hodnikom hodali prema Maloj vijećnici.
Tradicionalni Britanac, kakav je bio, teško se može pomiriti sa činjenicom da kamilicu ili mentu netko naziva čajem.
– Black tea, please, hladno je i odrješito zatražio.
Svi su se pogledali u nevjerici. U cijelom Gradu nije bilo crnog čaja. Što sada? Panika. Neće nas pustiti u Europsku uniju ako ne nabavimo crni čaj.
– Brzo, brzo, Mirjana trči tu u Konzuma i kupi paket crnog čaja. Evo ti novac, uspaničila se gradonačelnica objašnjavajući veleposlaniku da je domačica koja se inače brine o takvim stvarima na bolovanju, pa je zbog toga došlo do ovog malog nesporazuma.
Mirjana je kao furija istrčala iz zgrade i zapuhano jurila ispuniti želju veleposlaniku Sir Johnu Ramsdenu.
– Here is the small city counsil, otvarajući velika drvena lakirana vrata pohvalila se gradonačelnica veleposlaniku ušavši prije njega i otvorivši veliki prozor čiji je pogled preko Narodnog trga pucao na prodavaonicu obuće Peko.
Pomaknuli su mu stolicu da može sjesti i baš u trenutku dok je svoju englesku stražnjicu spuštao na lakiranu stolicu Grada… jedna mu je slika zabljesnula na staklima naočala.
Skočio je kao oparen i koraknuo dva koraka unatrag. Svi su se uskomešali i unezvjerili, ne znajući što se dogodilo. Veleposlanik se sa nekim iz svoje pratnje nešto došaptavao na uho, a taj mu je potvrdno odgovorio klimajući glavom.
– No, thank you very much. I refuse to sit here, below the picture of this fugitive, užasnuto je veleposlanik Ramsden pokazivao na sliku generala Ante Gotovine koja se smiješila u blistavom okviru sa zida Male vijećnice, a upravo u tom trenutku sva crvena i zajapurena kao da je sadila luk, Mirjana je ušla sa crnim čajem kojega je jedva našla na cijelom Polutotoku.
Svi su se međusobno pogledavali nakon što im je objašnjeno zašto veleposlanik odbija sjesti. Onda su kao u filmu netremice pogledali u gradonačelnicu koja je blijedila kao krpa i kopnila kao snijeg.
– Moram birati između Gotovine i Ramsdena, mislila je u sebi:
– Ma, to je ionako samo slika, koga briga za neku sliku, a Ramsden nam otvara vrata Europe.
– Skidaj, zaurala je.
– Skidajte tu sličetinu i da je više nikada nisam vidjela ovdje, orilo se sve do Peka.
Domar Božo dotrčao je sa skalama, kliještima i čekićem. Naslonio je skale na zid ispod slike i prije nego će je skinuti pogledao je generala točno u oči promrmljavši sebi u brk:
– Ispričavam se, gospodine generale, ne znaju što čine.
Skinuo je sliku, rukavom obrisao prašinu sa stakla i pitao gradonačelnicu što da napravi sa upravo skinutom slikom.
– Nosi je doma, bijesno je promrmljala više onako za sebe.
– Odnesite je u skladište i tamo je ostavite, rekla je domaru, a onda se sa smješkom okrenula prema veleposlaniku pokazvaši mu rukom na stolicu i rekla samouvjereno:
– Sorry, sir John, it was a small mistake. It will not repeat again.
Veleposlanik John Ramsden koščatim je prstom pogurnuo naočale, sjeo i srknuo gutljaj crnog još parećeg čaja, dok je domar Božo sliku heroja generala Gotovine nosio u vlažno skladište Grada.
Tamo je i danas, sedam godina nakon što je sir Ramsden popio čaj u Gradu Zadru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Objavljeno

-

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu