Nekategorizirano
ZADAR: STANJE REDOVNO
Prije pola stoljeća aktualnu situaciju u zemlji opisivali bi ovako: Povampirene snage, potpomognute bjelosvjetskom reakcijom, pokušavaju destabilizirati našu mladu državu izraslu iz…
Danas, dok svijet u nepreglednim redovima čeka najnovija tehnološka, informatička čuda, Hrvatska sebi i svijetu odašilje istu poruku. Razlika je tek u dvije sitnice. Ona Hrvatska isključivala je bilo kakvu integraciju, posebno sa zemljama bjelosvjetske reakcije, dok ova gazi vlastiti narod i većinu njegovih vrjednota da ih se domogne. Razina razvijenosti je ista, sadržaj isti, tek forma za nijansu drugačija.
To, priznat ćete, zbunjuje i sklon sam vjerovati da je ponašanje Hrvata ovih dana samo izraz te zbunjenosti. Naime, istinsku zabrinutost za sudbine haaških uznika odmah sam isključio zbog jednostavne računice da broj deklariranih katolika dodat broju deklariranih domoljuba daleko premašuje ukupan broj Hrvata, uključujući i dijasporu. Ako je tako, ostaje nejasno tko je onda opljačkao tu istu Hrvatsku više od sve domaće i bjelosvjetske reakcije, ili tko je „sjeo“ na muku uznicima. Ako su sa svakim tko se deklarira kao njihov prijatelj proveli barem jedan sat, malo im je vremena ostalo za ratovanje.
Ako išta, onda je čudan abak hrvatski. Način pomaganja prijateljima, također. Sumnja je osnovana.
I dok smo s razlogom zbunjeni u pogledu rečenog, nešto je ipak postalo jasno. Zadar s okolinom, kojemu je, po svemu sudeći, bila namjenjena uloga detonatora mogućeg nereda, odolio je provokatorima i reakciju na haaške optužnice, baš kako priliči, usmjerio prema osobanom stavu svakog pojedinca. Očekivani neredi sveli su se na malobrojna vandalska ponašanja frustriranih malodobnika, tek nešto više od uobičajenog i to zbog medijske pompe.
Jesu li planeri kaosa pogrešno protumačili neka povijesna događanja u Zadru, koja su obilježila druga vremena i razloge, ili samo računali na temperament, tek će se vidjeti.
U svakom slučaju ubijene su dvije potencijalno opasne muhe: nije dolivano ulje na ionako rasplamsanu vatru i dostojanstvom u nesreći poslana je jedino ispravna poruka. Zagreb i Split bi mogli štošta naučiti. Valja vjerovati da su neka događanja poput ustaških defilea gradom, skidanje zastave zemlje sudionice svjetskog prvenstva i slični, prošlo svršeno vrijeme, koje nije donijelo ništa dobro, ponajmanje Zadru i njegovim ljudima.
Posebnu pohvalu razumnog dijela Lijepe naše zaslužuju Pakoštanci i zadarska HVIDR-a, koji su odavno nepodobni za manipulacije. Doduše, podršku Stanka Zrilića Pakoštancima ne treba potcjeniti, jer ih je došao podržati lik koji je Generalovim djelom dobio više od svih njih. Comeback Ante Đapića, baš tada i baš u Zadru, valja se nadati, nitko nije ozbiljno shvatio i ostaje tek ružan pokušaj kompromitacije grada političkim zahtjevima za osobe s posebnim potrebama. Netko mu je trebao reći, da se nije prilagodio i da je grdno pogriješio u izboru mjesta i tema.
Možda je vladanje Županijom zadarskom, s čudnim likovima na čelu (što predstavlja svu bijedu hrvatske politike), bilo povod svemu, jer ti osebujni likovi će kad-tad postati filmska tema. Bila bi prava šteta to ne ovjekovječiti. Time bi se mogao, eventualno, pravdati neviđen pritisak medija. U svakom slučaju Zadar je odolio medijima koji su svoju histeriju trebali prenijeti na cijelu državu, prvenstveno na Zadar, kao povijesni indikator stanja u zemlji. HTV nas je pokušao vratiti u 1991., odakle, po svemu sudeći, nije previše odmakla.
Zadar nije poput drugih, toga su bili svjesni i gospodari rata, koji su gotovo pola stoljeća od njega stvarali posebno uporište. Bio je najveći garnizon JNA u odnosu na broj domicilnog stanovništva, s velikim brojem škola, koje pored ostalog, imaju ulogu stvaranja trajne sentimentalne veze polaznika u dobru i zlu. Nešto od toga je primjenjeno, ali će priča trajati godinama. Po istom uzorku, gotovo isti tretman, imao je za života predsjednika Tuđmana. Zadar se nije smio izgubiti, ovaj put s pozicija HDZ-a i činjenica da je njihova utvrda bio i ostao, to potvrđuje. Prema riječima HDZ-ovaca i djelima SDP-ovaca to će i ostati.
Nadiruća desnica iz Europe i iznimna aktivnost crkve u Hrvata, možda bolje od ičega, daju odgovor na uzroke aktualnih događanja u Hrvatskoj. Samo, valja znati da mi uvijek koristimo najneuspjelija bjelosvjetska iskustva, njihove najneuspjelije kopije, ili ih sprovodimo na naš osebujan način. Neke zemlje u Europi, za neslogu i netolerantnost, koriste izreku „hrvatski jal“, a Hrvati bi definitivno trebali brendirati parolu: Jeftino rasprodajemo svetinje za produženje agonije. Po potrebi idemo i u krajnosti.
Branitelji? ABUSUS OPTIMI PESSIMUS. Jaca zna.
Snagu, koja će pravovjernima trebati za optužnice koje tek slijede, valja dobro rasporediti. Veliki su izgledi da budu usklađene s smanjenjem ili gubitkom stečenih prava grupa i pojedinaca, pa valja biti posebno pripravan. Uostalom, iznenađenja ne bi trebalo biti, jer, u pravilu, narod ima vlast kakvu zaslužuje. Zato može poslužiti obližnji zid, poželjno pregradni, za lupanje glavom do izbijanja svih zabluda kojima smo je punili godinama. Nekad je nešto značilo kada bi vam rekli da ste drugačiji od ostatka svijeta, ili od drugih ljudi. Gdje su nestala ta vremena?
Sretan Uskrs!
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog