Hrvatska
Procesuirano 3728, osuđeno 2380 osoba
Za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije “Oluja” procesuirano je 3728 poznatih počinitelja, a osuđeno je 2380 osoba, podaci su koje je objavio DORH na internetskim stranicama.
Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjme broju za ratne zločine, navodi DORH. Kako se navodi, u vezi s tim razdobljem podnesno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih posoba od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga. Prijavljeno je 4128 poznatih počinitelja a dio prijava je odbačen: protiv 400 osoba. Otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja, a među kojima je procesurano njih 395 još dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je ukupno 2380 osoba.
U upisnicima državnih odvjetništava još uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima počinitelji nisu otkriveni (prijave protiv nepoznatih). Od toga, podnesene su prijave za 24 ratna zločina u kojima počinitelji nisu otkriveni. U vezi s navedenim prijavama protiv nepoznatih, od nadležnih tijela otkrivanja zatraženo je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja počinitelja. Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnijete su tri kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, u spomenuta 24 ratna zločina gdje su počinitelji nepoznati.
Prema podacima kojima raspolaže državno odvjetništvo, evidentirani broj žrtava kaznenih djela ratnih zločina i ubojstava je za vrijeme i nakon “Oluje”: ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, dok počinitelji ubojstava 26 žrtava nisu otkriveni. Zbog kaznenog djela ratnog zločina za vrijeme i neposredno nakon “Oluje” procesuirano je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba.
U nadležnim državnim odvjetništvima u tijeku su kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina počinjena u vezi s “Olujom” a izvršenjem kojih zločina je stradalo 156 osoba. Dakle, za sada su na osnovu prijava policije i istraživanja u evidencije državog odvjetništva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao žrtve kaznenog djela ubojstva bilo kao žrtve kaznenog djela ratnih zločina.
Navodeći podatke nevladinih udruga DORH ističe da su najpotpuniji podaci objavljeni publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava “Vojna operacija Oluja i poslije – Izvještaj” od 2001. Prema toj publikaciji ukupan broj žrtava je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to UN Sektor jug – 410 osoba koje su izgubile život, UN Sektor Sjever – 191 osoba izgubila život te ubijene i nestale osobe u izbjegličkoj koloni – 76 žrtava. Državno odvjetništvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.
DORH također navodi i podatke Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema evidencijama Uprave, ekshumirano je 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Ta Uprava također ne vodi posebno u evidencijama žrtave rata i žrtve kaznenih djela ratnih zločina.
Navodeći podatke o razdoblju podnesenih kaznenih prijava od 1991. DORH ističe da je podnesen je veliki broj prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine (više do 6000 prijava) od kojih je dio odbačen, a dio tih prijava je, jer se je radilo o drugim kaznenim djelima u vezi s oružanom pobunom, upisano u upisnike kaznenih prijava za ta druga kaznena djela, većinom za oružanu pobunu i terorizam. Zbog toga DORH nema precizne podatke o broju prijava protiv poznatih osoba za ratne zločine, ali ilustracije radi navode da je za kaznena djela u vezi s oružanom pobunom prijavljeno i zatim je pokrenut kazneni postupak protiv 21.641 osobe, koje su kasnije obuhvaćene općim oprostom.
U rezimeu DORH navodi da je rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina još uvijek u tijeku. Taj rad bez obzira na sve teškoće neće prestati, sve dok postoji mogućnost da je bilo tko od počinitelja ili naredbodavaca živ. Naime, ratni zločini ne zastarijevaju, ističe DORH.
Kako se podaci u medijima i podaci nevladinih udruga o broju žrtava koje su stradale za vrijeme ili nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” u bitnom razlikuju od onih državnog odvjetništva, to je DORH zatražio od nadležnih državnih odvjetništava provođenje potrebnih mjera i radnji kako bi preko policije ili na druge načine utvrdilo pod kojim okolnostima su stradale osobe koje se navode u pojedinim popisima i na taj način točno utvrdio mogući broj žrtava koje su posljedica ubojstava ili počinjenih kaznenih djela ratnih zločina.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA16 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka