Svijet
Zašto proizvođači mobitela nisu poput McDonald’s-a
Već se neko vrijeme u krugovima McDonald’s zaljubljenika (uglavnom u SAD-u, manje u Hrvatskoj) vodi rasprava oko dostupnosti McRib sendviča. Za one koji ne znaju, McRib je sendvič koji svako toliko dođe u McDonald’s, bude u ponudi po mjesec dana, pa potom nestane. Ljudi ga obožavaju, cijeli kultevi se organiziraju oko tog sendviča i kada se sazna da će ponovno biti dostupan formiraju se redovi kao kod izlasak novog iPhonea. Zanimljivo, to se zna desiti i po dva puta u godini.
Postavlja se pitanje; već kad je taj sendvič toliko popularan, zbog čega ga onda McDonald’s jednostavno ne drži na meniju cijele godine kao što je Big Mac dostupan uvijek te još par ostalih “trademark” sendviča. Nakon malo istraživanja došlo se do zaključka da je McRib dostupan samo onda kada je cijena svinjetine (budući meso u McRibu dolazi od svinjetine, a ne od govedine kao u ostalim burgerima) na tržištu najniža, to jest, najpovoljnija za kupnju.
Iz ove činjenice proizlazi niz pitanja i zaključaka koja su iznimno bitna za McRibifikaciju raznih proizvoda, uključujući i one od plastike, stakla i silicija – naše voljene gadgete.
McDonald’s radi samo da zaradi
Ne postoji nikakva dodatna vrijednost gledano s visoke finacijske strane. Da, vi možda mislite da je McDonald’s fast food restoran u kojem vas osoblje poslužuje, klinci se vesele klaunu i šarenim rođendanima, a tinejdžeri vise na Facebooku jedući sladoled, no to je sve iznimno malena dodatna vrijednost. Sa strane biznisa, McDonald’su je to sve nebitno i bitno je da se proda što više po što većoj marži.
Ako mislite da je to stating-the-obvious zapitajte se zbog čega ostali mali restorani (kad kažem mali, mislim zapravo na sve restorane koji nisu ogromni lanci) tijekom cijele godine imaju dostupnu svu hranu, osim eventualno povrća vezanih uz sezonu. Dobar steak house uvijek ima dostupan vaš omiljeni steak, nebitno koja je cijena tog mesa na tržištu. Da, ponekad će zaraditi malo manje, no oni neće zbog toga korigirati cijene na meniju.
Zašto? Zato što nije jedina poanta takvih restorana masovna prodaja hrane. Mali restorani imaju puno dodatne vrijednosti uz svoj proizvod – ljubazno osoblje, konobare koji znaju proporučiti vino, izgled hrane na tanjuru, ponekad neko iznenađenje za česte goste u vidu pokojeg besplatnog deserta i slično.
Kad se sve podvuče, McDonald’su je u interesu isključivo zarada i profit, a malim restoranima je u interesu pružiti neku dodanu vrijednost cijelom iskustvu.
McDonald’s funkcionira kao tržnica, a ne kao restoran
Na McDonald’s možemo gledati kao na tržnicu. Kao i na tržnicama, postoji cijena ulaznog proizvoda (salate, kruha, mesa) i cijena izlaznog proizvoda. Poanta svega je da je ova druga cijena veća od prve, i da se ne troši previše vremena i resursa u konverziji ulaznog i izlaznog proizvoda. I kumice na placu koje prodaju krumpir apsolutno minimalno obrade taj proizvod, očiste ga od zemlje i fino poslažu na klupe. McDonald’s radi gotovo isto.
McDonald’s je tržnica. Vi kupujete sirovine koje su minimalno obrađene po višoj cijeni nego su oni tu sirovinu nabavili. Za menadžere McDonald’sa to je jedini način na koje se može voditi toliki lanac. Kupiš 100 tona salate tu, 100 tona mesa tamo, i onda to poslažeš na “klupe” i prodaš. Sve ostalo je nebitno, i možda čak i smeta. McDonald’s ulaže brojne sate u treninge osoblja kako bi se povećala efikasnost i smanjio taj element “dodanog”, zapravo, mislim da bi menadžeri bili najzadovoljniji kada bi roboti zamjenili ljude.
Proširenje modela
Imajući na umu ovaj model tržnice, a ne model dodatne vrijednosti, model možemo aplicirati i na razne druge grane industrije. Dnevne novine su jedan od najočitijih primjera. Novine zarađuju na dvije stvari, razlici u cijeni papira i oglasima (ali zapravo je to jedno te isto). Dodatna vrijednost u novinama – sadržaj – je najmanje bitna. Što naravno možete i posvjedočiti drastičnim padom kvalitete sadržaja u novinama. Sadržaj je nebitan, to je samo kvazi dodatna vrijednost papiru kojeg ste kupili.
No onaj manje očit primjer leži u hardverskoj industriji.
Uzmimo za primjer dva rivala, dva diva koji proizvode blještave igračake, Samsung i Apple. Apple u SAD-u prodaje svoje telefone za $199 (16 GB verzije uz pretplate na mrežama). I tako je bilo od prvog iPhonea. Nebitno kako se kreće cijena raznih komponenti na tržištu i nebitno od kojeg materijala je telefon izrađen, cijena je uvijek ista. Naravno, to je tako jer Apple uz svoje telefone posjeduje svu ostalu dodatnu vrijednost. Od svojeg operativnog sustava, do AppStorea za prodaju aplikacija i igara.
S druge strane tu su Samsung, HTC, LG, i ostali proizvođači. Ako pogledate strukturu proizvoda koje oni prodaju (u segmentu mobilne industrije) vrlo brzo se kristalizira činjenica da oni osim samog uređaja prodaju u paketu iznimno malo, ako uopće ikakve, dodatne vrijednosti. Sam operativni sustav nije njihov, a oni ulažu iznimno malo truda u prilagođavanje tog sustava za svoje korisnike. Izlaskom novog Androida, Ice Cream Sandwicha, u kojem je Google konačno pokrenuo politiku kvalitetnog dizajna ta prilagodba će biti još i manja jer im Google po defaultu daje solidnu platformu. Dućan za aplikacije isto nije od proizvođača. Zapravo, ništa osim plastike, stakla i silicija nije od proizvođača.
Što znači da se na Samsung, HTC i ostale proizvođače iznimno jednostavno može primjeniti McRib metoda razmišljanja. Jedino što je tim proizvođačima bitno je da su oni kupili 100 tona plastike i 100 tona stakla na jednom mjestu, minimalno te sirovine modificirali i sada ih preprodaju zapakirane u kutije. Jer osim zarade na razlici u cijeni tih sirovina – oni nemaju na čemu zarađivati.
Zbog toga se i dešava da od jednog proizvođača u kratkom vremenskom roku izlazi sve više raznih modela, ali čak i sve brže izlaze flagship modeli. HTC Amaze je izašao 120 dana nakon HTC Sensation telefona. Znači da ako ste HTC ljubitelj i kupili ste Amaze, već za 120 dana je izašao novi model koji ga gazi. Zašto? Zato jer HTC ima u skladištu viška plastike i stakla. Ako ništa drugo, kada kupite Apple telefon znate da ste godinu dana mirni i up-to-date. Neće za mjesec dana izaći brži, veći i bolji. Apple prodaje cijeli paket – udređaj, softver, ekosustav, neku veću vrijednost, ostali prodaju staklo i plastiku. To su dva iznimno različita pristupa tržištu. Amazon sa svojim Kindle uređajima isto spada u dodatna vrijednost sektor, i to se može vidjeti na samom uređaju, pristupu prodaji, pristupu zamjeni uređaja, te naravno na vremenu koje prođe između dvije verzije. Kindle se ne prodaje zato da Amazon preproda deset deka plastike. Kindle, kao i iPhone, nije samo prerađena sirovina.
McRibifikacija
Navedeni primjeri su tu samo kako bi se istaknule razlike u razmišljanju i načinu pristupa prodaji proizvoda, a ovu metodu McRibifikacije možete primjeniti u gotovo svim segmentima potrošačke industrije pogotovo na neke kompleksnije grane.
Razmislite da li proizvođač samo preprodaje sirovinu koju je minimalno preradio, ili ipak dobijate nešto više. Jer realno gledajući, ako je poanta tom proizvođaču da vam samo proda plastiku, staklo, lim, papir, silicij, to znači da mu zapravo nije stalo do vas, nego isključivo do zarade na razlici u cijeni. A to onda poteže za sobom druge posljedice, glavna od kojih je da će se proizvođač potruditi da što prije taj proizvod koji ste kupili zastari i da vam pokuša prodati novi.
Europol je upravo predstavio najnovije izvješće o prijetnjama organiziranog kriminala u EU-u (EU-SOCTA) za 2025. Ključna poruka sažeta je u naslovu samog izvješća: “DNK organiziranog kriminala se mijenja, kao i prijetnja Europi”.
Hrvatska se u izvješću spominje zbog nedavno otkrivenih malverzacija s otpadom, te razbijanja mreže trgovanja državljanima Kine.
Zašto je ovo izvješće važno?
Europol smatra da EU-SOCTA predstavlja jednu od najtemeljitijih analiza prijetnji koje organizirani kriminal predstavlja unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Temelji se na obavještajnim podacima država članica i međunarodnih policijskih partnera, a osim što analizira trenutačno stanje, predviđa i buduće prijetnje, dajući policiji i kreatorima politika u Europi smjernice kako da ostanu korak ispred sve sofisticiranijih kriminalnih mreža.
A kriminal se zaista mijenja. Najnovije izvješće pokazuje da se DNK organiziranog kriminala temeljno promijenio i da je postao dublje ukorijenjen i destabilizirajući nego ikad prije, istaknula je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle dodajući kako ovo izvješće mora biti poziv na buđenje, piše Index.hr.
Promjene kriminalnih organizacija
Kriminalne organizacije više nisu ograničene tradicionalnim strukturama – prilagodile su se svijetu kojeg oblikuju globalna nestabilnost, digitalizacija i nove tehnologije, objašnjava se u izvješću. EU-SOCTA izdvaja tri glavne značajke današnjeg organiziranog kriminala: organizirani kriminal više nije samo prijetnja javnoj sigurnosti – on potresa same temelje institucija i društva EU-a.
Destabilizirajući učinci vidljivi su na dva fronta: unutar Unije – kroz pranje novca, ulaganja ilegalnog novca, korupciju, nasilje i iskorištavanje mladih kao izvršitelja, te izvana kroz kriminalne mreže koje sve češće djeluju kao produžena ruka hibridnih prijetnji i rade u suradnji s takvim akterima, čime se međusobno jačaju.
Kriminal na internetu
Kriminal se razvija i na internetu, ističe se u izvješću. Digitalna infrastruktura pokreće kriminalne operacije, omogućujući im da rastu i prilagođavaju se brže nego ikad prije. Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju digitalni trag – bilo kao alat, cilj ili sredstvo.
Od internetskih prevara i ransomware napada do krijumčarenja droge i pranja novca, internet je postao glavno poprište za kriminalne aktivnosti. Kriminalne skupine sve više koriste digitalnu infrastrukturu kako bi sakrile svoje aktivnosti, a podaci postaju nova valuta moći – kradu se, preprodaju i iskorištavaju, navodi se u izvješću.
Kriminalci koriste i AI
Osim toga, i umjetna inteligencija mijenja lice organiziranog kriminala, priznaju autori. Kriminalci brzo koriste nove tehnologije, kako bi potaknuli kriminalne aktivnosti i povećali njihovu učinkovitost. Ono što čini AI revolucionarnom je njezina dostupnost, prilagodljivost i sofisticiranost, a čine ju i snažnim alatom za kriminalne mreže. Te tehnologije omogućuju automatizaciju i širenje kriminalnih operacija, čineći ih obimnijima i teže uočljivima.
Ključne točke evolucije kriminala
Evolucija kriminalnih mreža posebno dolazi do izražaja u sedam ključnih područja koja EU-SOCTA 2025 izdvaja kao najopasnije. To su kibernetički napadi, ponajviše ransomware, ali sve više i napadi na ključnu infrastrukturu, vlade, tvrtke i pojedince – često s ciljevima usklađenima s državnim interesima. Slijede internetske prijevare, koje su sve češće vođene socijalnim inženjeringom temeljenim na umjetnoj inteligenciji i pristupu ogromnim količinama ukradenih osobnih podataka.
Izdvaja se i internetsko seksualno zlostavljanje djece, s pojavom generativne AI koja stvara materijale dječje pornografije i olakšava online mamljenje djece.
Šverc ljudi, oružja i otpada
Zatim se navodi krijumčarenje migranata, pri čemu mreže naplaćuju basnoslovne iznose i potpuno zanemaruju ljudsko dostojanstvo, iskorištavajući geopolitičke krize. Tu je, tradicionalno i trgovina drogom, s tržištem koje se stalno širi, mijenja rute i metode, uz sve veći rizik od širenja nasilja i novačenja mladih diljem EU-a.
Krijumčarenje oružja i dalje raste zbog tehnoloških napredaka, online tržišta i dostupnosti oružja u Europi, smatraju autori izvješća.
Naveden je i kriminal vezan za otpad, što je, smatraju autori, često zanemareno, ali vrlo unosno područje gdje kriminalci iskorištavaju legalne tvrtke i nanose štetu okolišu. Iako se neke prijetnje odvijaju u fizičkom svijetu, elementi gotovo svih kriminalnih procesa sele se na internet – od novačenja i komunikacije do plaćanja i automatizacije koju omogućuje umjetna inteligencija, ukazuju.
Digitalna korupcija
Financije i metode pranja novca stalno se razvijaju, a ilegalni novac sve češće završava u paralelnom financijskom sustavu, dizajniranom da ga zaštiti i umnoži, upozorava se u izvješću. Digitalne platforme i tehnologije poput blockchaina dodatno otežavaju razbijanje takvih sustava, navode autori.
Napominju da je korupcija i dalje jedan od najopasnijih faktora koji omogućuju kriminalne aktivnosti. Prilagodila se digitalnom dobu – kriminalci ciljaju ljude koji imaju pristup ključnim sustavima i koriste online metode za regrutiranje.
U izvješću se spominje i kako nasilje povezano s organiziranim kriminalom raste u nekoliko država članica i prelijeva se u širu zajednicu. To nasilje prati kriminalna tržišta sklona sukobima, a dodatno ga pogoršavaju šifrirani komunikacijski alati i online platforme koje omogućuju novačenje, iznude i koordinaciju bez granica.
Kriminalci se skrivaju iza mladih
Kriminalno iskorištavanje mladih ne samo da uništava društveno tkivo već i štiti kriminalne vođe, jer oni ostaju skriveni iza mladih izvršitelja, čime se štite od identifikacije i progona, upozoravaju autori. Ove metode pomažu kriminalnim mrežama da se šire, povećavaju dobit i jačaju svoju otpornost, stvarajući začarani krug. Razbijanje tog kruga znači da policija mora istodobno gađati i ključna kriminalna tržišta i mehanizme koji ih podržavaju, zaključuju.
“DNK organiziranog kriminala se mijenja. Kriminalne mreže su se pretvorile u globalne, tehnološki pokretane kriminalne organizacije koje koriste digitalne platforme, ilegalne financijske tokove i geopolitičku nestabilnost za širenje svog utjecaja. Oni su prilagodljiviji i opasniji nego ikad prije. Razbijanje tog novog kriminalnog koda znači rastaviti sustave koji im omogućuju da opstanu – pogoditi njihove financije, poremetiti njihove lance opskrbe i biti ispred njih kad je riječ o tehnologiji. Europol je u središtu borbe protiv organiziranog kriminala, ali ako želimo ostati korak ispred ove prijetnje, moramo ojačati naše sposobnosti – proširiti obavještajne resurse, operativni doseg i partnerstva kako bismo zaštitili sigurnost EU-a u godinama koje dolaze”, poručila je Catherine De Bolle, ponovivši da ovo izvješće mora biti poziv na buđenje.
Papa Franjo je u poruci zahvale vjernicima poslanoj u nedjelju iz rimske bolnice Gemelli, gdje se već više od mjesec dana liječi od obostrane upale pluća napisao da je “oslabljen” i da se “suočava s kušnjom”.
“Suočavam se s kušnjom i pridružujem se tolikoj braći i sestrama koji su u ovome trenutku bolesni i krhki, poput mene. Naša su tijela oslabljena, ali čak ni u ovom slučaju ništa nas ne može spriječiti da volimo, da molimo, da dajemo sebe i da jedni drugima u vjeri budemo sjajni znakovi nade”, napisao je papa u poruci Anđeo Gospodnji koju je objavio Vatikan.
Argentinski Papa (88) još je jednom odao počast medicinskim radnicima. “Kolike geste ljubavi osvjetljavaju sobe, hodnike, klinike, sva ta mjesta na kojima se pružaju najskromnije usluge!”
“Svima vama zahvaljujem na molitvama, a zahvaljujem i onima koji mi pomažu s takvom predanošću“, dodao je, posebno istaknuvši zahvalu djeci koja mole za njega.
Vjernike je pozvao da “mole za mir, osobito u ratom ranjenim zemljama: u mučeničkoj Ukrajini, u Palestini, Izraelu, Libanonu, u Burmi, Sudanu i Demokratskoj Republici Kongu”.
Sveti Otac će ostati u bolnici Gemelli na daljnjem liječenju unatoč tomu što mu se zdravstveno stanje postupno poboljšava, objavio je Vatikan u subotu navečer.
Papa je u tu rimsku bolnicu prevezen 14. veljače zbog bronhitisa koji je postupno prešao u upalu pluća. Upala je zahvatila oba plućna krila.
Premda je njegovo stanje sada “stabilno” i više nije u životnoj opasnosti nastavit će s liječenjem u bolničkoj ustanovi na neodređeno vrijeme, stoji u najnovijem službenom medicinskom biltenu objavljenom u subotu.
Franjo, kojemu je u 21. godini života operativnim zahvatom odstranjen gornji režanj desnoga plućnog krila, pati od respiratornih problema, a posljednjih je godina suočen i s drugim zdravstvenim problemima.
Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
IZ ZIME U JESEN / Od subote kiša, jugo i visoke temperature!
KINO ZONA / U četvrtak repriza dokumentarca “Fiume o morte!”, potom “Stvarna bol” za kraj revije “Večer s Oskarima”
Horoskop za 19. ožujka 2025.
Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…
