Connect with us

Svijet

NASA-in rover stiže na Mars u potrazi za životom

Objavljeno

-

NASA-in robotizirani rover Curiosity trebao bi u ponedjeljak ujutro u 6:31 h po našem vremenu sletjeti na Mars kako bi potražio moguće tragove života, sadašnjeg ili nekadašnjeg – drevnog

Misija vrijedna 2,5 milijarde dolara, lansirana je u studenom prošle godine, a na svojem je putovanju prešla oko 570 milijuna kilometara. Prema posljednjim podacima, letjelica je nakon prošlotjedne korekcije putanje sada na idealnom putu.

Curiosity, također poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet. Opremljeno je obiljem instrumenata koji će u krateru Gale, jednoj od najdubljih udubina na Marsu, potražiti znakove života. Budući da rover teži gotovo tonu i velik je poput SUV-a, tehnika spuštanja skakutanjem uz pomoć zračnih jastuka u ovom se slučaju ne može primijeniti pa je za njegovo meko pristajanje konstruiran poseban raketni nosač – lebdjelica.

Kako južna polutka u kojoj se nalazi krater Gale upravo iz zime prelazi u proljeće, stručnjaci će morati pripaziti na moguće pješčane oluje. Jedna je zabilježena prošli tjedan na oko 1.000 km od mjesta slijetanja. Rover je opremljen posebnom plutonijskom, nuklearnom baterijom koja bi trebala biti puno dugovječnija od solarnih ćelija koje su korištene u ranijim misijama i trebala bi izdržati barem nekoliko godina. Predviđeno trajanje misije je dvije zemaljske godine.

 

‘Sedam minuta užasa’

Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu proći će sedam minuta, koje NASA-ini stručnjaci nazivaju ‘sedam minuta strave’. Budući da svjetlosti treba 14 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije neće moći poduzeti baš ništa – cijeli proces odvijat će se potpuno automatski.

‘Prije nego što uopće dobijemo prvi signal da je letjelica dodirnula vrh atmosfere, rover će već sedam minuta biti na površini’, objasnio je Steven Sell, zamjenik operacije slijetanja u NASA-i.

Kada stigne do Marsove atmosfere rover će putovati brzinom od 21.000 km na sat. Njegov štit će se zagrijati do 870 stupnjeva Celzijusovih i užariti. U sedam minuta kroz niz manevara morat će smanjiti brzinu do nule. Uz pomoć raketa potražit će pravo odredište, a potom će se otvoriti najveći ikada napravljen supersonični padobran koji bi u atmosferi 100 puta rjeđoj od naše rover trebao usporiti s brzine od 1.600 km/h do brzine od 320 km/h. Vozilo će u tom trenutku biti izloženo sili kočenja devet puta većoj od Zemljine gravitacije. Potom će se odvojiti toplinski štit i otvoriti prostor za promatranje radara. Kada radar registrira tlo i utvrdi pravu visinu, kran lebdjelice će se odvojiti i upaliti svoje raketne motore. Lebdjelica će konačno spustiti rover na tlo na dugim konopcima, otkvačiti se i potom odletjeti na sigurnu udaljenost (faze slijetanja pogledajte u fotogaleriji desno).

Sustav je više puta testiran na Zemlji, međutim, samo u obliku računalnog modela. Prava verzija u ponedjeljak će prvi put pokazati kako funkcionira u stvarnom svijetu Crvenog susjeda.

 

Vrhunski laboratorij za konačne odgovore

Curiosity je opremljen brojnim uređajima koji bi trebali moći otkriti organske materijale, odnosno tragove života koji postoji ili je davno u prošlosti postojao na Marsu. Među ostalim ima zlatom optočen uređaj Sample Analysis on Mars (SAM), bušilicu za kamenje i stijene, laser te pećnicu u kojoj će se uzorci tla izložiti visokim temperaturama od oko 1.000 stupnjeva kako bi se utvrdilo ima li u njima organskih tvari koje nije jednostavno izdvojiti čak ni iz pustinjskih uzoraka na Zemlji. SAM također može zdrobiti, zagrijati i otkriti minerale koji se mogu formirati samo u nazočnosti vode. Konačno laboratorij može prikupiti metan i utvrditi udio ugljika 12 i ugljika 13 u njemu. Ugljik 12, koji koriste i stvaraju živi organizmi, trebao bi biti znak nazočnosti života, mada ne i konačan. U svakom slučaju, tehnologija koju posjeduje Curiosity daleko je sofisticiranija od Vikingove koja je 1976. dala negativne rezultate iako je zabilježila neke tragove organskog metil klorida koji su se tada smatrali kontaminacijom.

U ovoj misiji također je važna činjenica da je za slijetanje odabrana lokacija na kojoj je već ranije potvrđeno postojanje vode, odnosno leda pod površinom s glinastim tlom koje bi moglo dobro očuvati tragove organskih tvari.

Poznato je da organski materijali putuju Sunčevim sustavom na kometima i meteorima te da padaju na razne planete. Ova bi misija trebala odgovoriti na pitanje je li se život stigao razviti na Marsu prije nego što su njegova mora presušila te je li zračenje na njemu danas prejako za opstanak bilo kakvih organizama.

Prve crno bijele snimke trebale bi na Zemlju stići u prvim satima nakon slijetanja, a prvi rezultati testiranja bit će poznati kroz nekoliko mjeseci nakon slijetanja. Konferencija za novinare o slijetanju moći će se pratiti na NASA-inom kanalu, brojnim drugim web stranicama i, naravno, na tportalu. Ne propustite povijesni događaj koji će pratiti cijeli svijet!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Znate li da se u dizelskom gorivu mogu razviti bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora!

Objavljeno

-

By

Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati, prenosi HAK Revija.

Benzin i dizel imaju organsko podrijetlo. To su ugljikovo-kemijski spojevi koji su nastali iz fosilnih biljaka i životinja. Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati blokade u filtrima goriva, na primjer.

Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja biodizela. Dugotrajnim odlaganjem goriva znatno se podupire širenje mikroorganizama. Stoga se biodizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici će napuniti spremnike prije zimskog skladištenja svojih vozila kako bi spriječili kondenzaciju vode jer se bakterije razmnožavaju u vodi.

Međutim, dizelsko gorivo već sadrži vodu, prema EU normi EN 590 do 200 miligrama po kilogramu goriva. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Ako temperature porastu u proljeće ili je vaš kamper ili brod u grijanoj šupi, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelskih štetočina, navodi ADAC. Ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje je potpuno isprazniti spremnik.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu