Tech
Hrvat otkrio vrata za razvoj superbrzih računala
Međunarodni tim istraživača, među kojima je i naš fizičar Predrag Lazić s Instituta Ruđer Bošković, objavio je rad u uglednom časopisu Nature koji bi trebao omogućiti razvoj superbrzih i učinkovitih računala na sobnim temperaturama.
Nova tehnologija temelji se na inovativnom načinu slaganja i uporabi molekularnih magneta – tanki slojevi kobalta i organskih molekula mogli bi otvoriti put prema realizaciji medija za pohranu podataka velikih kapaciteta te brzih i energijski efikasnijih računalnih procesora.
‘Već sada eksperiment je na nivou uređaja koji ima 64 takva spoja’, kaže naš fizičar. ‘No obično od početka rada na nekom materijalu do njegove komercijalne primjene prođe oko 18 godina. Otkriće je patentirao MIT.’
Povećanje računalne snage i smanjenje potrošnje energije do sada se baziralo na smanjenju dimenzija procesora i memorije. No ovakva strategija približava se svome prirodnom kraju koji je određen fizikalnim zakonima. Naime, dijelovi od kojih se sastoje procesor i memorija smanjivanjem postaju premali i nestabilni te se podaci više ne mogu pouzdano ni spremati niti obrađivati. Jedan od razloga tome je da već jedan atom viška ili manjka u elektroničkim elementima procesora, koji bi bili veličine nekoliko atoma, može stvoriti potpuno drugačija fizikalna svojstava elementa.
Točan broj i položaj atoma u metalima i poluvodičima od kojih se uglavnom sastoje današnji elektronički elementi procesora i memorija se praktički ne može kontrolirati. Mogući izlaz nudi se u tzv. ‘molekularnoj’ elektronici s nanometarskim dijelovima – molekulama. Molekule se sastoje od točno određenog broja atoma, a mogu se prilično jeftino proizvesti uvijek u točno jednakom obliku. Ukoliko se pri tome osim elektronskog naboja iskoristi i svojstvo elektronskog magnetskog momenta (spina) otvaraju se mogućnosti realizacije potpuno novih funkcionalnosti – poput nevolatilnih memorija ili kvantnih računala.
Molekule za takvu ‘molekularnu spinsku elektroniku’ moraju posjedovati posebna magnetska svojstva. Ona su tipično vrlo osjetljiva i do sada su se često gubila pri kontaktu molekule s anorganskim materijalima na koje se molekule moraju pričvrstiti radi provođenja struje.
U novoj studiji istrazivači iz (Njemačke) Forschungszentrum Jülicha, Univerziteta u Göttingenu, (SAD-a) MIT-a, (Hrvatske) Ruđer Boškovića i (Indije) IISER-Kalkuta pronašli su nov način kojim se neizostavno međudjelovanje između molekule i podloge ciljano iskorištava za stvaranje hibridnog sustava magnetske molekule i podloge sa željenim svojstvima.
Na magnetski sloj kobalta stavljen je nemagnetski Zinkmethylphenylalenyl (ZMP), mala metalno-organska molekula. Testovi su pokazali da ZMP zajedno s površinom kobalta čini svojevrstan magnetski ‘sendvič’ čije se magnetsko stanje može prebacivati pomoću magnetskog polja. Dva moguća stanja takvog sustava imaju različita svojstva i mogu se koristiti kao stanja uključeno-isključeno. Glavna razlika između stanja je u vrijednosti električnog otpora koja se mijenja za više od 20 posto. Do sada su za takve efekte, koji se koriste za pohranu, obradu i čitanje podataka, u molekularnim sustavima bile potrebne temperature ispod minus 200 stupnjeva Celzijevih. Novi sustav pokazuje jako svojstvo magnetootpora već pri minus 20 stupnjeva celzijusa i stoga predstavlja značajan korak na putu razvoja molekularnih medija za pohranu podataka i računalnih komponenti koji bi funkcionirali na sobnoj temperaturi.
Pri razvoju fizikalnog modela koji objašnjava svojstva materijala vrlo su važni bili računi na superračunalu u Jülichu.
U ovom sustavu presudno je to što je molekula praktički ravna pa se dvije slažu jedna na drugu vrlo gusto i vežu na površinu kobalta. Kobalt i donja molekula tvore magnetski sendvič dok gornja molekula djeluje kao spinski filtar koji propušta samo elektrone određenog usmjerenja spina. Koje usmjerenje će prolaziti kroz filtar može se odrediti pomoću npr. magentskog polja. Slijedeći spoznaje iz ovog rada želja je istraživača dalje optimizirati ovakav sustav i omogućiti promjenu svojstva filtriranja pomoću električnog polja ili svjetlosnog pulsa.
Lazić priznaje da se ovakve nove tehnologije mogu istraživati samo u bogatim zemljama.
‘Infrastruktura, što eksperimentalna što računalna je vrlo skupa i zahtijeva velika ulaganja. Primjerice Blue Gene računalo u Juelichu koje smo koristili je samo po sebi užasno skupo. No također morate računati da je godišnji izdatak za struju za njega oko 5 milijuna eura. Blue Gene se hladi vodom koja se potom koristi za grijanje cijelog instituta u zimskim mjesecima. Smješteno je u posebnoj zgradi u kojoj se u slučaju požara vatra gasi xenonom i slično’, objasnio je.
Poanta ovog istraživanja je da objedinjuje fundamentalnu znanost i tehnologiju. Teorijska znanost možda se i može raditi bilo gdje – stručnjak se može spojiti na superračunalo preko interneta, ali za eksperiment, a osobito za tehnologiju potrebna je velika i razvijena infrastruktura i tu je MIT bez premca u svijetu. Osim toga bitno je imati puno dobrih ljudi iz raznih područja i u tom smislu je ova suradnja rezultat i vrlo sretnih okolnosti.
U Hrvatsku se vratio 1. lipnja 2012-e godine iz privatnih razloga, no neprestano razmišlja o trajnom napuštanju ne samo Hrvatske već i Europe.
Tech
Nova prijetnja za iPhone: Hakeri imaju učinkovit napad, koriste grešku u sustavu
Vjeruje se da iza ovako naprednog napada stoje kineski hakeri, najvjerojatnije iz skupine “Salt Typhoon”.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost nedavno su upozorili na potpuno novi način na koji hakeri mogu dobiti izravan pristup svim datotekama na iPhoneu – baš kao da ga drže u rukama.
Nazvan ‘Symlink’ on zapravo iskorištava grešku u ‘FileProvider’ komponenti operativnog sustava iOS telefona, i dovodi do ‘TCC’ neovlaštenog pristupa datotekama, piše net.hr.
Iako je ovaj nedostatak ‘zakrpan’ u najnovijoj nadogradnji iOS-a još uvijek postoji na milijunima starijih iPhonea koji još uvijek pokreću starije verzije operativnog sustava.
Neobično ponašanje iPhonea
Posljednjih mjeseci stručnjaci su primijetili i neobično ponašanje nekih iPhone uređaja gdje su hakeri pokušali pristupiti tzv.
‘BFU’ i ‘AFU’ dijelovi zaštićene memorije. Iako je tehnički komplicirano, to u osnovi znači da iPhone pohranjuje šifre i biometrijske podatke u dva odvojena dijela memorije ‘prije prvog otključavanja’ (BFU) i ‘nakon svakog otključavanja’ (AFU). Ovu drugu vrstu (AFU) puno je lakše dešifrirati s posebno napisanim malware virusima.
Vjeruje se da iza ovako naprednog napada stoje kineski hakeri, najvjerojatnije iz skupine Salt Typhoon.
Američki FBI nedavno je upozorio korisnike i iPhone i Android pametnih telefona da ne otvaraju sumnjive poveznice u e-mailovima i tekstualne poruke jer mogu sadržavati poveznicu koja instalira opasan zlonamjerni virus u nekoliko sekundi.
Tech
Želite zakazati slanje poruke na Instagramu? Evo kako to možete učiniti
Kao što je navedeno na Instagramovoj stranici za podršku, možete zakazati poruke koje sadrže samo tekst. Pritisnete li obavijest i dugo pritisnete svoju poruku također ćete moći izbrisati ju ili poslati odmah. Samo tekstualne poruke
Možete zakazati poruke koje sadrže samo tekst, što znači da i dalje možete slati samo fotografije, videozapise ili GIF-ove prijateljima ili članovima obitelji u stvarnom vremenu
Na Instagramu od sad možete zakazati slanje izravnih poruka.
Ako dugo pritisnete tipku Send, moći ćete odabrati datum i vrijeme kada želite poslati svoju poruku. Kao što je navedeno na Instagramovoj stranici za podršku, možete zakazati poruke koje sadrže samo tekst, što znači da i dalje možete slati samo fotografije, videozapise ili GIF-ove prijateljima ili članovima obitelji u stvarnom vremenu.
Kada kliknete na razgovor sa zakazanom porukom, Instagram će prikazati obavijest koja pokazuje koliko ste poruka zakazali.
Kucnete li obavijest i dugo pritisnete svoju poruku također ćete moći izbrisati ju ili poslati odmah.
Zasad se čini kako nije moguće zakazati slanje za dulje od 29 dana, piše Verge, a prenosi Tportal.
Tech
Kako saznati čiji je broj fiksnog telefona?
Propušteni poziv na fiksnom telefonu može izazvati znatiželju ili zabrinutost, posebno ako se radi o nepoznatom broju koji se uporno ponavlja. U današnje vrijeme, kada se fiksni telefoni sve manje koriste, važno je znati pouzdane načine za provjeru identiteta pozivatelja. Moderna tehnologija nam omogućava nekoliko sigurnih metoda za otkrivanje vlasnika fiksnog telefonskog broja, a stručnjaci savjetuju kako to učiniti na način koji štiti i vašu privatnost.
Zašto je važno znati čiji je broj?
U vremenu sve češćih telefonskih prijevara i neželjenih marketinških poziva, poznavanje identiteta pozivatelja postaje ključno za našu sigurnost i mir.
Stručnjaci za telekomunikacije upozoravaju da je broj prijevara preko fiksnih telefona u porastu, posebno kada su u pitanju starije osobe. Zato je važno znati provjeriti podrijetlo poziva prije nego što uzvratimo poziv ili se upustimo u razgovor s nepoznatim osobama.
Pouzdani izvori informacija
Službeni telefonski imenici predstavljaju najsigurniji način za provjeru vlasnika fiksnog broja. Hrvatski telekom i drugi operateri održavaju ažurirane baze podataka svojih korisnika, a pristup ovim informacijama postao je značajno jednostavniji zahvaljujući digitalnoj transformaciji. Online imenici omogućuju brzu i jednostavnu pretragu, a prednost je što su informacije u njima redovito ažurirane i provjerene.
Moderna rješenja za stari problem
Služba za korisnike na broju 11880 (nekadašnji 988) i dalje predstavlja pouzdanu opciju za provjeru nepoznatih brojeva.
Međutim, današnja tehnologija nudi i suvremenije pristupe. SMS usluge na broj 11888 pokazale su se kao praktično rješenje za one koji preferiraju diskretnije načine provjere. Važno je napomenuti da ova usluga može imati ograničenu dostupnost, ovisno o teleoperateru i području u kojem se nalazite.
Digitalni tragovi na internetu
Internet je postao nepresušan izvor informacija, pa tako i za pretragu telefonskih brojeva. Napredne tehnike pretraživanja putem web tražilica mogu otkriti brojne podatke o fiksnom broju koji vas zanima.
Stručnjaci savjetuju korištenje posebnih tehnika pretraživanja, poput stavljanja broja u navodnike ili dodavanja ključnih riječi vezanih uz lokaciju. Ove metode često mogu otkriti poveznice broja s poslovnim subjektima ili javno dostupnim registrima.
Zaštita privatnosti u digitalnom dobu
U vrijeme kada je privatnost sve važnija, bitno je znati kako zaštititi vlastiti fiksni broj od neželjenih poziva. HAKOM-ov registar “NE ZOVI” predstavlja službeni način zaštite od promotivnih poziva i poruka. Prijava u ovaj registar je besplatna i može se obaviti preko vašeg teleoperatera. Time osiguravate da vaš broj bude zaštićen od neželjenih marketinških poziva, što značajno smanjuje broj nepoznatih poziva koje primate.
Pravna zaštita i sigurnost
Kada se suočite s upornim ili uznemirujućim pozivima, važno je znati svoja prava i mogućnosti zaštite. Zakon o elektroničkim komunikacijama pruža jasne smjernice o tome kako postupiti u takvim situacijama. Prvi korak je podnošenje pisane prijave vašem teleoperateru, koji će prema potrebi slučaj proslijediti nadležnim institucijama. U slučaju zlonamjernih poziva, možete se pozvati na članak 140. Kaznenog zakona koji se odnosi na uznemiravanje.
Budućnost fiksne telefonije
Iako se način komunikacije drastično promijenio u posljednjih nekoliko desetljeća, fiksni telefoni i dalje imaju svoje mjesto u mnogim kućanstvima i poslovnim prostorima. Novi sustavi omogućuju integraciju fiksnih linija s digitalnim uslugama, što pruža dodatne mogućnosti identifikacije pozivatelja i zaštite od neželjenih poziva. Ova evolucija tradicionalne telefonije pokazuje kako se i klasični komunikacijski kanali prilagođavaju modernom dobu.
Poznavanje načina provjere vlasnika fiksnog broja telefona nije samo pitanje znatiželje, već i važan aspekt osobne sigurnosti u digitalnom dobu. Kombiniranjem tradicionalnih metoda provjere s modernim digitalnim alatima možemo se učinkovito zaštititi od neželjenih poziva i potencijalnih prijevara. Pritom je važno ostati informiran o najnovijim mogućnostima zaštite i redovito ažurirati svoje znanje o dostupnim metodama provjere brojeva.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa