Connect with us

Svijet

Hrvatska tvrtka najbolja po uvjetima za znanstvenike!

Objavljeno

-

Ugledni časopis The Scientist proglasio je nedavno hrvatsku tvrtku Genos najboljom na svijetu prema uvjetima za rad znanstvenika u industriji biotehnologije i biomedicine.

‘Na vrhu ovogodišnje liste je novopridošli Genos, hrvatska kompanija entuzijastičnih mladih znanstvenika koji su tek izašli iz škola ili su još uvijek u njima. Iako tvrtka zapošljava samo 25 ljudi održava jake veze s akademskom zajednicom što joj omogućuje da sudjeluju u velikim projektima kao što je prva cijelogenomska asocijacijska studija humanog glikoma’, piše The Scientist.

Genos, prvi privatni DNA laboratorij u široj regiji, ovaj je tjedan proglašen najinovativnijom malom tvrtkom u Hrvatskoj, a u studenom prošle godine zajedno s PMF-om dobio je 14 milijuna kuna za razvoj personalizirane medicine. Sa šest aktivnih FP7 projekata jedno je od najuspješnijih malih poduzeća u Europi u natječajima za europske istraživačke projekte.

Na drugo mjesto Scientistove liste zasjela je tvrtka Vitae Pharmaceuticals iz Washingtona sa 50 zaposlenika koja se, među ostalim, bavi istraživanjem Alzheimerove bolesti i dijabetesa.

Za njima slijede druge manje kompanije, ali i divovi poput DuPonta, Dow AgroSciencesa i Monsanta koji se našao na 10. mjestu.

Vlasnik tvrtke Gordan Lauc za tportal je objasnio da je Scientistova studija, među ostalim, provedena anketiranjem zaposlenika, odnosno da je osim objektivnih pokazatelja kao što su raspoloživost sredstava za istraživanje, oprema i sl. jedan od kriterija bio i subjektivan dojam zaposlenika.

Budući da je The Scientist jedan od vodećih stručnih časopisa za znanstvenike koji objavljuje vijesti, prati trendove u istraživanjima i slično, ovaj rezultat doživio je kao veliko priznanje.

‘Osobno sam jako iznenađen. Ja znam da smo dobri i da su svi uglavnom zadovoljni, no doista nisam očekivao da ćemo biti na prvom mjestu. Kada su nam inicijalno najavili da smo među prvih 12 najboljih i to nam je bila jako velika stvar. Biti jedan od 12 najboljih na svijetu je fantastično. No biti prvi i najbolji je doista jedinstven osjećaj. U Hrvatskoj to dožive poneki sportaši, međutim, u poslovnom svijetu ovako nešto je doista rijetkost’, rekao je prvi čovjek Genosa.

Nakon ovoga, ističe, mogu imati samo jednu ambiciju, a to je ostati najbolji.

‘Sve ispod prvog mjesta sada će predstavljati neuspjeh. Genos je orijentiran na globalno tržište i već danas preko 80% naših prihoda stiže iz inozemstva. Dakle, želimo u hrvatskoj razviti centar koji će u području glikomike biti najbolji u svijetu.’

Lauc priznaje da bi se najveće uspjehe njegova firma tek trebala ostvariti.

‘U posljednjih nekoliko godina uspjeli smo neke od najvećih istraživačkih grupa u svijetu zainteresirati da uključe glikomiku u svoja istraživanja. Tako danas imamo velike projekte na području kolorektalnog karcinoma, upalnih bolesti, dijabetesa, lumbalne boli sl. No svi ti projekti su na početku pa njihove rezultate tek očekujemo. Jedan od primjera rezultata koje očekujemo u budućnosti je i biomarker za jednu podvrstu dijabetesa koji omogućuje prelazak na puno učinkovitiju terapiju za dio pacijenata s dijabetesom’, objasnio je Lauc.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu