Svijet
Mamografija – neopravdan trošak ili spas za žene?
Velika kanadska studija o mamografiji, u kojoj su stručnjaci 25 godina pratili gotovo 90 tisuća žena u dobi od 40 do 59 godina, pokazala je da je taj postupak ranog otkrivanja raka dojke u najmanju ruku beskoristan
Prema rezultatima koji su ovoga tjedna objavljeni u časopisu British Medical Journal (BMJ), smrtnost od raka dojke, uz suvremene terapije, potpuno je jednaka u skupini žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu. Štoviše, pokazalo se da je 22% slučajeva raka otkrivenih snimanjem predijagnosticirano, što znači da su te žene bile podvrgnute nepotrebnim agresivnim liječenjima, među kojima kemoterapiji, zračenju, operaciji ili čak uklanjanju dojke, odnosno mastektomiji jer su im pronađene kvržice koje nisu bile opasne za zdravlje. Uz to, jedna studija objavljena 2012. u BMJ-u pokazala je da i sama mamografija, koja se obavlja rendgenskim zračenjem, može biti štetna za žene s tzv. BRCA mutacijama ako se s njom počne previše rano.
Jedna od autorica novog istraživanja Mette Kalager, s medicinskog fakulteta u Oslu i profesorica na Školi javnog zdravlja u Harvardu, piše da su razine smrtnosti danas drugačije jer upotrebom boljih lijekova više nije toliko važno rano otkriti rak dojke.
Mnogi stručnjaci danas se slažu da rak dojke može rasti vrlo polako te da se čak može povući sam od sebe, bez liječenja. No kada se jednom otkrije, tretira se kao opasan pa se žene podvrgavaju svim potrebnim terapijama.
Nalazi kanadske studije ponovno su pokrenuli rasprave o odnosu koristi i rizika mamografije, koje se vode već godinama. Ovo je pitanje važno i za hrvatsko zdravstvo jer je snimanje mamografijom jedan od tri nacionalna programa ranog otkrivanja raka: za rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola. Samo u 2013. za mamografiju je iz proračuna izdvojeno pet milijuna kuna. U SAD-u jedan pregled stoji u prosjeku oko 100 dolara, a godišnje se u toj grani medicine okrene oko pet milijardi dolara.
Desetljetne dvojbe
Jedan od prvih stručnjaka koji su predstavili utemeljenu kritiku mamografije je Peter Goetzsche, dugogodišnji direktor Nordijskog Cochrane centra. On je 2000. u medicinskom časopisu The Lancet objavio članak pod nazivom ‘Je li snimanje mamografijom radi raka dojke opravdano?’ u kojem je odbacio čak 6 od 8 potvrdnih studija, uz obrazloženje da im metodologija nasumičnog odabira nije bila dobra.
Potom je 2012. objavio knjigu ‘Snimanje mamografijom: Istina, laži i kontroverze’ u kojoj je objasnio zašto u složenom slučaju raka dojke ne funkcionira jednostavna logika na kojoj se temelji mamografija – da je rano otkrivanje raka dobro jer smanjuje smrtnost i potrebu za mastektomijom. U njoj ističe tri ključna razloga zašto snimanje danas više nije tako učinkovito: 1) adjuvantne terapije, primjerice lijekom tamoksifenom ili kemoterapijom, vrlo su djelotvorne čak i kada je rak metastazirao, no one su se u ranijim randomiziranim testiranjima vrlo rijetko koristile; 2) danas je povećana svjesnost žena o raku dojke, tako da se one obraćaju liječnicima mnogo ranije, čim otkriju nešto neobično; 3) u mnogim zemljama dijagnosticiranje i liječenje je centralizirano tako da se u liječenje mogu uključiti svi stručnjaci koji su neophodni za optimalan uspjeh tretmana.
Unatoč dvojbama i raspravama o učinkovitosti mamografije, do danas nijedna zemlja, osim Švicarske, nije sugerirala da se ona obustavi. U toj je državi panel stručnjaka dao preporuku da se novi programi mamografije ne pokreću te da se postojećima ograniče rokovi trajanja.
Kontraargumenti
No zagovornici mamografije imaju svoje argumente.
Jedan od čelnika Američkog društva za rak, direktor programa mamografije dr. Robert Smith, i njegovi suradnici prošle su godine pregledali četiri vodeće randomizirane studije, među kojima i Nordijskog Cochrane Instituta, kako bi otkrili odakle tolika razilaženja u rezultatima istraživanja – neki pokazuju da je potrebno snimiti čak 2000 žena da bi se spriječila jedna smrt, a drugi da je dovoljno 90. Otkrili su dva ključna područja koja bi mogla biti uzrok tako velikih razlika.
Prvi uzrok mogla bi biti činjenica da se ne odazivaju sve žene na poziv za snimanje. U statistikama se sve one vode kao snimljene, dok ih se na poziv u stvarnosti odazove 77%.
Drugi uzrok moglo bi biti vrijeme praćenja. Naime, stručnjaci smatraju da treba proći mnogo godina prije nego što se očituju sve dobrobiti skrininga. Tu također treba uzeti u obzir činjenicu da snimanje žena starijih od 50 godina spašava više života. Ako snimanje počinje ranije, već u skupini od 40-49 godina, trebat će više mamografija za spašavanje jednog života nego ako počne u dobi od 50 i više godina. Smith je stoga utvrdio da bi Cochraneova studija, da je udovoljila navedenim kriterijima, dobila rezultat da je potrebno 300 snimanja, a ne 2000 za spašavanje jednog života.
Na sličan način Smith i njegovi kolege procjenjuju da je udio pretjeranog dijagnosticiranja znatno manji – da ne prelazi 10%.
Nova kanadska studija također je obuhvatila žene u mlađoj odbi od 40 godina na više, no s druge strane vođena je punih 25 godina tako da će tek trebati vidjeti kako se ona uklapa u proračune Smithova tima.
Dr. Richard Wender, prvi čovjek Američkog društva za rak, rekao je da će društvo sazvati panel stručnjaka i prezentirati im sve studije o mamografiji, uključujući i ovu kanadsku, i zatim eventualno unijeti promjene u svoje smjernice.
Koje je rješenje?
Ovim važnim pitanjem troškova, koristi i rizika mamografije svakako bi se trebali pozabaviti i naši stručnjaci – s jedne strane jer naš zdravstveni sustav nije jedan od bogatijih, pa nema smisla trošiti ionako oskudna sredstva na neku metodu ako ona ne funkcionira, a s druge zato što je Hrvatska po broju žena oboljelih od raka dojke u odnosu na broj stanovnika u samom europskom vrhu. Ta je brojka iz godine u godinu sve veća, a zadnjih 10-ak godina kreće se između 2200 i 2500.
Hrvatski ginekolog dr. Dejan Šakoronja kaže da je kod nas cijeli program skrininga i praćenja prilično nekoordiniran.
‘Trebalo bi okupiti tijelo specijalista iz različitih područja, liječnika obiteljske medicine, ginekologa, kirurga, radiologa, internista-onkologa, radioterapeuta, te epidemiologa koje bi donijelo smjernice i algoritme kako poboljšati dijagnostiku i liječenje raka dojke, budući da se oni svaki u svom segmentu bave ovim tipom tumora. Činjenica je da je znalo biti previda u mamografiji ili pak predijagnosticiranja, tako da se u posljednje vrijeme vrlo često pacijentice, u slučaju dvojbi, upućuju na pregled pouzdanijom ali skupljom metodom magnetske rezonancije’, objasnio je.
U svakom slučaju liječnici bi trebali voditi računa o tome da svoje pacijentice dobro upute u sve koristi i moguće neželjene posljedice mamografije kako bi same mogle donijeti informiranu odluku.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa