Connect with us

Svijet

Mamografija – neopravdan trošak ili spas za žene?

Objavljeno

-

Velika kanadska studija o mamografiji, u kojoj su stručnjaci 25 godina pratili gotovo 90 tisuća žena u dobi od 40 do 59 godina, pokazala je da je taj postupak ranog otkrivanja raka dojke u najmanju ruku beskoristan

Prema rezultatima koji su ovoga tjedna objavljeni u časopisu British Medical Journal (BMJ), smrtnost od raka dojke, uz suvremene terapije, potpuno je jednaka u skupini žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu. Štoviše, pokazalo se da je 22% slučajeva raka otkrivenih snimanjem predijagnosticirano, što znači da su te žene bile podvrgnute nepotrebnim agresivnim liječenjima, među kojima kemoterapiji, zračenju, operaciji ili čak uklanjanju dojke, odnosno mastektomiji jer su im pronađene kvržice koje nisu bile opasne za zdravlje. Uz to, jedna studija objavljena 2012. u BMJ-u pokazala je da i sama mamografija, koja se obavlja rendgenskim zračenjem, može biti štetna za žene s tzv. BRCA mutacijama ako se s njom počne previše rano.

Jedna od autorica novog istraživanja Mette Kalager, s medicinskog fakulteta u Oslu i profesorica na Školi javnog zdravlja u Harvardu, piše da su razine smrtnosti danas drugačije jer upotrebom boljih lijekova više nije toliko važno rano otkriti rak dojke.

Mnogi stručnjaci danas se slažu da rak dojke može rasti vrlo polako te da se čak može povući sam od sebe, bez liječenja. No kada se jednom otkrije, tretira se kao opasan pa se žene podvrgavaju svim potrebnim terapijama.

Nalazi kanadske studije ponovno su pokrenuli rasprave o odnosu koristi i rizika mamografije, koje se vode već godinama. Ovo je pitanje važno i za hrvatsko zdravstvo jer je snimanje mamografijom jedan od tri nacionalna programa ranog otkrivanja raka: za rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola. Samo u 2013. za mamografiju je iz proračuna izdvojeno pet milijuna kuna. U SAD-u jedan pregled stoji u prosjeku oko 100 dolara, a godišnje se u toj grani medicine okrene oko pet milijardi dolara.

Desetljetne dvojbe

Jedan od prvih stručnjaka koji su predstavili utemeljenu kritiku mamografije je Peter Goetzsche, dugogodišnji direktor Nordijskog Cochrane centra. On je 2000. u medicinskom časopisu The Lancet objavio članak pod nazivom ‘Je li snimanje mamografijom radi raka dojke opravdano?’ u kojem je odbacio čak 6 od 8 potvrdnih studija, uz obrazloženje da im metodologija nasumičnog odabira nije bila dobra.

Potom je 2012. objavio knjigu ‘Snimanje mamografijom: Istina, laži i kontroverze’ u kojoj je objasnio zašto u složenom slučaju raka dojke ne funkcionira jednostavna logika na kojoj se temelji mamografija – da je rano otkrivanje raka dobro jer smanjuje smrtnost i potrebu za mastektomijom. U njoj ističe tri ključna razloga zašto snimanje danas više nije tako učinkovito: 1) adjuvantne terapije, primjerice lijekom tamoksifenom ili kemoterapijom, vrlo su djelotvorne čak i kada je rak metastazirao, no one su se u ranijim randomiziranim testiranjima vrlo rijetko koristile; 2) danas je povećana svjesnost žena o raku dojke, tako da se one obraćaju liječnicima mnogo ranije, čim otkriju nešto neobično; 3) u mnogim zemljama dijagnosticiranje i liječenje je centralizirano tako da se u liječenje mogu uključiti svi stručnjaci koji su neophodni za optimalan uspjeh tretmana.

Unatoč dvojbama i raspravama o učinkovitosti mamografije, do danas nijedna zemlja, osim Švicarske, nije sugerirala da se ona obustavi. U toj je državi panel stručnjaka dao preporuku da se novi programi mamografije ne pokreću te da se postojećima ograniče rokovi trajanja.

Kontraargumenti

No zagovornici mamografije imaju svoje argumente.

Jedan od čelnika Američkog društva za rak, direktor programa mamografije dr. Robert Smith, i njegovi suradnici prošle su godine pregledali četiri vodeće randomizirane studije, među kojima i Nordijskog Cochrane Instituta, kako bi otkrili odakle tolika razilaženja u rezultatima istraživanja – neki pokazuju da je potrebno snimiti čak 2000 žena da bi se spriječila jedna smrt, a drugi da je dovoljno 90. Otkrili su dva ključna područja koja bi mogla biti uzrok tako velikih razlika.

Prvi uzrok mogla bi biti činjenica da se ne odazivaju sve žene na poziv za snimanje. U statistikama se sve one vode kao snimljene, dok ih se na poziv u stvarnosti odazove 77%.

Drugi uzrok moglo bi biti vrijeme praćenja. Naime, stručnjaci smatraju da treba proći mnogo godina prije nego što se očituju sve dobrobiti skrininga. Tu također treba uzeti u obzir činjenicu da snimanje žena starijih od 50 godina spašava više života. Ako snimanje počinje ranije, već u skupini od 40-49 godina, trebat će više mamografija za spašavanje jednog života nego ako počne u dobi od 50 i više godina. Smith je stoga utvrdio da bi Cochraneova studija, da je udovoljila navedenim kriterijima, dobila rezultat da je potrebno 300 snimanja, a ne 2000 za spašavanje jednog života.

Na sličan način Smith i njegovi kolege procjenjuju da je udio pretjeranog dijagnosticiranja znatno manji – da ne prelazi 10%.

Nova kanadska studija također je obuhvatila žene u mlađoj odbi od 40 godina na više, no s druge strane vođena je punih 25 godina tako da će tek trebati vidjeti kako se ona uklapa u proračune Smithova tima.

Dr. Richard Wender, prvi čovjek Američkog društva za rak, rekao je da će društvo sazvati panel stručnjaka i prezentirati im sve studije o mamografiji, uključujući i ovu kanadsku, i zatim eventualno unijeti promjene u svoje smjernice.

Koje je rješenje?

Ovim važnim pitanjem troškova, koristi i rizika mamografije svakako bi se trebali pozabaviti i naši stručnjaci – s jedne strane jer naš zdravstveni sustav nije jedan od bogatijih, pa nema smisla trošiti ionako oskudna sredstva na neku metodu ako ona ne funkcionira, a s druge zato što je Hrvatska po broju žena oboljelih od raka dojke u odnosu na broj stanovnika u samom europskom vrhu. Ta je brojka iz godine u godinu sve veća, a zadnjih 10-ak godina kreće se između 2200 i 2500.

Hrvatski ginekolog dr. Dejan Šakoronja kaže da je kod nas cijeli program skrininga i praćenja prilično nekoordiniran.

‘Trebalo bi okupiti tijelo specijalista iz različitih područja, liječnika obiteljske medicine, ginekologa, kirurga, radiologa, internista-onkologa, radioterapeuta, te epidemiologa koje bi donijelo smjernice i algoritme kako poboljšati dijagnostiku i liječenje raka dojke, budući da se oni svaki u svom segmentu bave ovim tipom tumora. Činjenica je da je znalo biti previda u mamografiji ili pak predijagnosticiranja, tako da se u posljednje vrijeme vrlo često pacijentice, u slučaju dvojbi, upućuju na pregled pouzdanijom ali skupljom metodom magnetske rezonancije’, objasnio je.

U svakom slučaju liječnici bi trebali voditi računa o tome da svoje pacijentice dobro upute u sve koristi i moguće neželjene posljedice mamografije kako bi same mogle donijeti informiranu odluku.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Otkriven asteroid koji će udariti u Zemljinu atmosferu: “Objekt je bezopasan, ali ljudi će moći vidjeti spektakularnu vatrenu kuglu!”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Europska svemirska agencija (ESA) objavila je na društvenim mrežama kako bi stanovnici Filipina sat vremena iza ponoći mogli svjedočiti spektakularnoj vatrenoj kugli na nebu.

Asteroid promjera jednog metra udarit će u Zemljinu atmosferu iza ponoći po lokalnom filipinskom vremenu, izvijestila je Europska svemirska agencija (ESA) u objavi na platformi X. To bi se točno trebalo dogoditi u četvrtak u 19:08 sati ujutro po hrvatskom vremenu, prenosi Dnevnik.hr.

“Asteroid promjera otprilike jednog metra udarit će Zemljinu atmosferu iznad Filipina blizu otoka Luzon u 17:08 sati (UTC) danas, 4. rujna. Objekt je bezopasan, ali ljudi u tom području moći će vidjeti spektakularnu vatrenu kuglu!”, objavili su iz ESA-e.

Navedeni asteroid otkriven je tek jutros od strane opservatorija Catalina Sky Survey u Arizoni, koji je specijaliziran za otkrivanje kometa i asteroida.

Zanimljivo jest i to da je riječ o tek devetom asteroidu koje je čovječanstvo dosad uspjelo otkriti prije njegovog udara u Zemljinu atmosferu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najgori europski gradovi za život u 2023.: Na listi čak šest iz susjedstva

Objavljeno

-

By

Prelijepi priobalni grad poznat kao vrhunsko mjesto za odmor iznenađujuće je zaslužio titulu europskog grada koji je najmanje pogodan za život, prema nedavnom istraživanju.

Stanovanje, zelene površine, zdravstvo…

Studija Europske komisije anketirala je stanovnike diljem Europe, ocjenjujući gradove na temelju ključnih faktora kao što su stanovanje, zelene površine i zdravstvena zaštita.

Dok većina Europljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta.

U nastavku pogledajte koji su najveći gradovi za život u Europi i što su stanovnici naveli kao razlog za nezadovoljstvo:

10. Podgorica, Crna Gora

Podgorica, glavni grad Crne Gore, nalazi se na 10. mjestu najvećeg zadovoljstva stanovnika u Europi. Unatoč atraktivnoj obali zemlje koja privlači brojne turiste, njen glavni grad ne uživa isti nivo zanimanja. Manje od polovine Podgoričana smatra da je grad dobrodošao za LGBT osobe, a 22 podsto njih je izjavilo da se osjeća usamljeno.

10. Miškolc, Mađarska

Miškolc, industrijsko čvorište u sjeveroistočnoj Mađarskoj i četvrti po veličini grad u zemlji, bori se sa zadovoljstvom stanovnika. Manje od polovine njegovih stanovnika osjeća se sigurno noću na ulicama, a manje od 25 posto vjeruje da je u gradu lako naći dobar posao. Pored toga, lokalni zdravstveni sustav nije ispunio očekivanja mnogih stanovnika.

8. Skoplje, Sjeverna Makedonija

Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, među europskim je gradovima s najnižim stupnjem zadovoljstva stanovnika. Samo 13 posto njegovih stanovnika smatra da se njihov kvalitet života poboljšao u posljednjih pet godina. Pored toga, manje od 40 posto ljudi je izjavilo da osjećaju da mogu vjerovati drugima u svom gradu.

7. Rim, Italija

Iako je Rim vodeća turistička destinacija u Europi, on je loše rangiran u smislu zadovoljstva stanovnika. Samo tri posto onih koji žive u talijanskoj prijestolnici vjeruju da se njihova kvaliteta života poboljšala u posljednjih pet godina. Također, manje od polovine stanovnika grada smatra da je Rim pogodno mjesto za život starijih osoba.

6. Beograd, Srbija

Beograd, glavni grad Srbije, je među gradovima u Europi s najnižim nivoom zadovoljstva stanovnika. Samo 38 posto njegovih stanovnika smatra da može vjerovati svojim sugrađanima. Dok je oko 60 odsto njih zadovoljno svojim zaposlenjem. Manje od polovine gradske populacije je zadovoljno sustavom javnog prijevoza.

5. Napulj, Italija

Napulj, drugi talijanski grad na listi niskog zadovoljstva životom, bori se unatoč popularnosti među turistima. Samo 66 posto njegovih stanovnika izjavilo je da su sretni što žive u gradu. Uz to, samo 58 posto vjeruje da je Napulj pogodno mjesto za mlade obitelji, a manje od polovine stanovništva osjeća se sigurno dok šeta noću.

4. Tirana, Albanija

Tirana, glavni grad Albanije, svrstava se u jedan od najnepovoljnijih gradova u Europi za život, sa samo 66 odsto stanovnika koji su izjavili da su zadovoljni svojim životnim uvjetima. Manje od 30 posto ljudi vjeruje da je Tirana mjesto dobrodošlice za LGBTQ osobe, a manje od 40 posto misli da grad nudi adekvatnu zelenu površinu.

3. Istanbul, Turska

U Istanbulu se manje od 40 posto stanovnika grad smatra pogodnim mjestom za starije osobe, a manje od polovine osjeća se sigurno kada padne mrak. Poverenje među stanovnicima je također nisko, sa samo 27 posto koji vjeruju da se mogu osloniti na druge u gradu.

Pored toga, samo 10 posto ljudi smatra da je lako osigurati dobar i pristupačan smještaj.

2. Atena, Grčka

Unatoč tome što je najbolja turistička destinacija, Atena je loše rangirana u pogledu zadovoljstva stanovnika. Samo nešto više od 20 posto njenih stanovnika lako pronalazi dobar posao u grčkoj prijestolnici. Manje od 40 posto je zadovoljno javnim prostorima u gradu, a postoji široko rasprostranjeno nezadovoljstvo razinom zagađenja.

1. Palermo, Italija

Palermo, glavni grad Sicilije, ima priznanje da ima najmanje zadovoljnih stanovnika u Europi. Samo 62 posto njegovih stanovnika izjavilo je da je zadovoljno životom u gradu, a samo četiri posto vjeruje da će tamo naći dobar posao.

Stanovnici također smatraju da je Palermo preterano bučan, sa samo šest posto koji ga ocjenjuju čistim. Unatoč ovim problemima, primorski grad ostaje vrlo tražena destinacija za odmor.

 
Nastavi čitati

Svijet

Objavljena velika prognoza za zimu: Evo kada možemo očekivati prve pahulje

Objavljeno

-

By

Pixabay

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeću zimu u kojoj se navodi kada možemo očekivati prve pahulje.

Prema predviđanjima, uvjeti La Niñe trajat će tijekom jeseni i zime. Slabljenje La Niñe očekuje se početkom sljedeće godine, s pomakom u neutralnu fazu, navodi SWE, pojašnjavajući dalje utjecaj koji La Niña ima.

La Niña mijenja vrijeme na globalnoj razini, ali osim izravnog utjecaja na Sjevernu Ameriku, i određena mjesta u Europi imaju mnogo drugih čimbenika koji se moraju odigrati prije nego se proširi utjecaj La Niñe.

Kakva se zima očekuje u Europi?

Što se tiče Europe, pozivajući se na podatke sustava sezonskog predviđanja ECMWF-a, prosječna prognoza pokazuje ispodprosječnu količinu snijega. Međutim, zbog utjecaja lokalnog sustava niskog tlaka nad sjeverom, više snježnih oborina od normale predviđa se nad Skandinavijom.

Prognoza za studeni također pokazuje uglavnom ispodprosječnu količinu snijega diljem Europe. Određeni potencijal za više snježnih padalina vidi se iznad Alpa i sjevernog Balkana.

Prognoza snježnih padalina za prosinac pokazuje manje snježnih oborina nego što je uobičajeno u većem dijelu kontinenta. Područje s više snježnih padalina je iznad Alpa i ponovno nad sjevernom Skandinavijom.

Prognoza za siječanj pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. No, predviđa se da će više snježnih oborina stići do jugoistočnih dijelova, vjerojatno zbog anomalije visokog tlaka na sjeverozapadu.

Slično pokazuje i drugi sustav za predviđanje

Kako pokazuju podaci sustava UKMO-a, gledajući sezonski prosjek za Europu, ponovno se očekuje malo snježnih oborina, a predviđa se da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim u nekim sjevernim dijelovima.

Prognoza za studeni pokazuje ispodprosječan potencijal snijega u većem dijelu Europe. Opet se predviđa više snježnih oborina nad sjevernim krajevima, baš kao i u prognozi ECMWF-a.

zima, snijeg, pahulje
Pixabay/ilustracija

Prognoza snježnih oborina u prosincu ne pokazuje veće poboljšanje osim za uobičajene više nadmorske visine sjevernih dijelova i područje na južnim Alpama i iznad jugoistoka.

Veće promjene na kontinentu ne očekuju se ni u siječnju. Kako prognoza pokazuje, potencijal snježnih oborina se povećava od sjeveroistoka, a ponegdje i iznad središnjih predjela.

Općenito, oba se modela slažu oko slabe snježne sezone nad Europom, osim za sjeverna područja i neke središnje dijelove oko Alpa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu