Nekategorizirano
Osniva se Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije – INOVAcija
U srijedu, 28. svibnja 2014. godine održana je 15. sjednica Kolegija župana sa 10 točaka Dnevnog reda. Zadarska županija u završnoj je fazi osnivanja Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije – INOVAcija. Odluku o osnivanju te ustanove treba donijeti skupština Zadarske županije. S ciljem povezivanja lokalnog poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkim institucijama ta će ustanova objediniti tri centra kompetencija i to novih tehnologija, za preradu ribe i voća te kreativne industrije. To je naša nova aktivnost za razvoj gospodarstva, a proizašla je iz strategije pametne specijalizacije koju provodi država, istaknuo je župan Stipe Zrilić dodajući kako će Ustanova biti i dobra prilika za zapošljavanje mladih stručnjaka koji neće trebati odlaziti iz Hrvatske.
Proces sustavne specijalizacije u Zadarskoj županiji započeo je tijekom 2011.godine, identifikacijom perspektivnih sektora u gospodarstvu. Trenutno su u razradi tri projekta uspostave centara kompetencija: Centar novih tehnologija u vrijednosti od sedam milijuna EUR, “Plavo zeleni centar” – centar kompetencija za preradu ribe i voća u vrijednosti od pet milijuna EUR i Centar KReativne Industrije Zadar u vrijednosti od četiri milijuna EUR. Sva tri projekta su dobila tehničku pomoć kao perspektivni razvojni projekti.
Financijsko razdoblje 2014-2020 u zadanim okvirima za nas je veliki izazov pa Zadarska županija pripremom strateških projekata nastoji ostvarivati viziju socijalno-tržišne ekonomije u postojećem teritorijalnom okviru, ističe se u obrazloženju odluke kojeg potpisuje pročelnica Marina Dujmović Vuković. Procjenjujući raspoložive ljudske potencijale te s obzirom na inicijative gospodarskih subjekata, osnivanjem centara kompetencije osigurat će se optimalne točke razvoja za naše uvjete jer su to poslovni subjekti usmjereni na razvojna i primijenjena istraživanja potaknuta od strane poduzetništva i njihovu komercijalizaciju, navela je u obrazloženju pročelnica Ureda župana. Županijska lučka uprava Zadar je dana 12. rujna 2013. godine dostavila zahtjev za izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja na način da se prošire postojeća lučka područja i dodaju nova te je dostavila prikaz cjelokupnog obuhvata lučkog područja na digitalnom ortofoto planu (DOF) s uklopljenom kopijom katastarskog stanja sve na način da se obuhvate i sva područja koja se u stvarnosti koriste kao lučka područja kao potvrdu nadležnog upravnog tijela za provedbu dokumenata prostornoga uređenja da obuhvat lučkog područja nije u suprotnosti s dokumentima prostornoga uređenja. 24. listopada 2013. godine Županijska lučka uprava Zadar pozvana je na dodatnu provjeru usklađenosti predloženih obuhvata luka sa prostornim planovima te konzultacije s predstavnicima jedinica lokalnih samouprava. 12. svibnja 2014. godine Županijska lučka uprava Zadar dostavila je usklađene prijedloge lučkih područja. Slijedom navedenog donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja.
Županijska lučka uprava Zadar, koja je osnovana prije 10 godina, zaposliti će još jednog pomoćnika ravnatelja. Ta županijska ustanova ima osmero stalno zaposlenih. Sukladno zakonskim i podzakonskim izmjenama propisa iz područja pomorskog dobra i morskih luka, nadležnost lučkih uprava značajno se povećava. Županijska lučka uprava gospodarit će i novim lučkim područjima koji su do sada bili izvan kontrole organiziranog veza i naplate. Zbog povećanog obima poslova Županijska lučka uprava Zadar mijenja unutrašnji ustroj otvaranjem 9. radnog mjesta, odnosno još jednog pomoćnika ravnatelja.
Na 15. sjednici Kolegija župana usvojeni su sljedeći Prijedlozi odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja sidrišta te su proslijeđeni na usvajanje Skupštini Zadarske županije, a provedenim postupcima javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesija na pomorskom dobru izvijestio je pročelnik Upravnog odjela za more i turizam Krešimir Laštro. Prijedlozi odluka odnosili su se na sljedeća područja:
a) Sakarun 1, Dugi otok, Općina Sali
b) Sakarun 2, Dugi otok, Općina Sali
c) Pantera 2, Dugi otok, Općina Sali
d) Pantera 3, Dugi otok, Općina Sali
e) Bok, Dugi otok, Općina Sali
f) Lučina 1, Dugi otok, Općina Sali
g) Lučina 2, Dugi otok, Općina Sali
h) Paladinica, otok Rava, Grad Zadar
i) Paprenica, otok Silba, Grad Zadar
j) Soline 1, otok Pašman, Općina Pašman
k) Soline 2, otok Pašman, Općina Pašman
Nadalje, proslijeđeni su Skupštini na usvajanje prijedlozi odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja uzgoja školjki:
a) u jugoistočnom dijelu uvale Dinjiška, otok Pag, Grad Pag
b) jugoistočno od mjesta Seline, na području akvatorija od «Modriča» do rta «Pisak», Općina Starigrad
Svoje izlaganje pročelnik Laštro nastavio je iznošenjem obrazloženja prijedloga odluke o poništenju postupka javnog prikupljanja ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja, jer na raspisan natječaj nije pristigla niti jedna ponuda. Za ove lokacije raspisati će se novi postupak javnog prikupljanja ponuda u skoro vrijeme. Područja za koje se poništavaju postupci javnog prikupljanja ponuda su:
a) sidrišta na području uvale Drage, otok Silba, Grad Zadar
b) sidrišta na području uvale Griparica, otok Škarda, Grad Zadar,
c) sidrišta na području Mali Iž, otok Iž, Grad Zadar,
d) sidrišta na području Mala Makarska 1, Općina Sukošan,
e) sidrišta na području Mala Makarska 2, Općina Sukošan,
f) terase za ugostiteljstvo na dijelu K.O. Tkon, Općina Tkon
Donesen je prijedlog odluke o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja:
g) sidrišta Pakoštane 2, Općina Pakoštane
h) sidrišta u uvali Šipnate, otok Iž, Grad Zadar
i) uređene javne plaže bez mogućnosti ograđivanja i naplate ulaska na plažu i dijelu mora K.O. Privlaka, Općina Privlaka
Skupštini Zadarske županije danas je na kolegiju župana Stipe Zrilića predloženo da se tvrtki Cromaris na 30 godina produži koncesija na 11 lokaliteta pomorskog dobra kako bi mogli vratiti investiciju od 68 milijuna kuna. Suglasnost na takvu odluku mora dati Vlada RH. Cromaris koji se bavi uzgojem bijele ribe i modernizira mrjestilište mlađi u Ninu (investicija od 80 milijuna kuna), do sada je imao koncesiju na 10 godina, odnosno 20 godina u Lamjani. U svom zahtjevu za produljenje koncesije, kojeg su podnijeli u ožujku ove godine, naveli su kako povrat investicije očekuju tek 2028. godine. To je podatak kojeg su iz Cromarisa iznijeli na traženje Upravnog odjela za more i turizam, nakon što su dostavili prikaz računa dobiti i gubitka po godinama za ukupno vrijeme trajanja koncesija, istaknuo je pročelnik Krešimir Laštro. Aneks ugovora pod istim uvjetima potpisat će župan Stipe Zrilića. Odnosi se to ugovore po rokovima kako su potpisani za dva uzgajališta ribe kod otoka Veli Školj, kod otoka Golac, kod otoka Bisage, na tri kaveza Košare, K.O. Kukljica, Općina Kukljica, kod uvale Velo i Malo Žalo, uzgajalište Maslinjak, Žižanj, uvalu Lučica, te Nin.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega