Connect with us

Svijet

Smak svijeta: Kraj su odavno predviđali, ali i dalje smo tu…

Objavljeno

-

Ozonske rupe, ptičja gripa, proročanstvo Maja, El Nino, samo su neke od teorija u kojima neki vide smak svijeta. Boje se i nuklearnog rata, otapanja polova, kometa…

Čak 30 godina bojali smo se ozonskih rupa. Sve do srijede. Tada je UN objavio da je ozonski omotač na dobrom putu da se obnovi. Svi smo odahnuli.

Povodom tog priopćenja UN-a, njemački Bild objavio je tekst u kojem se “prisjetio” raznih teorija o smaku svijeta. Prema jednoj od njih on bi se mogao dogoditi za 866 godina. Tada naime NASA očekuje da će Zemlju udariti asteroid 1950 DA. Promjer mu je kilometar, a šanse da udari zemlju 16. ožujka 2880. godine su 3:1000.

Za šume je opasniji mraz nego kisele kiše

Osamdesetih godina prošlog stoljeća jedna od aktualnih tema bile su kisele kiše. Govorilo se o tome da će one uništiti šume. Godine 1993. tim eksperata je rekao da se ne moramo bojati da će sve šume na Zemlji nestati. Deset godina nakon toga znanstvenici su zaključili da su mraz, suša i orkani za šume puno opasniji nego kisele kiše.

Ni Maje nisu pogodile

Smak svijeta očekivao se u nekoliko navrata zadnjih godina, a najviše se “vjerovalo” Majama. Prema njihovom kalendaru smak svijeta trebao je biti 21. prosinca 2012. godine. Neki su ga pomaknuli i na 5. studeni 2013., a cijelu priču dodatno su raspirili hollywoodski filmovi. S druge pak strane javili su se znanstvenici koji kažu da ništa ne ukazuje na to da će se u bliskoj budućnosti išta promijeniti vezano uz našu Zemlju.

– Ako i postoji neki planet koji bi se mogao sudariti sa Zemljom, sigurno ga astronomi prate već godinama – kažu.

Prijeti oluja El Niño

Jedna od teorija smaka svijeta je i El Niño kojeg prognoziraju za kraj 2014. godine odnosno početkom 2015. Riječ je oluji koja bi inače suhe krajeve trebala potopiti, a onima u kojima inače pada puno kiše poput Indije ili Indonezije, trebala bi donijeti ekstremnu sušu i požare. Govorilo se da će El Niño biti najgora katastrofa nakon Černobila. Činjenica je da se klima mijenja, no mnogi ipak vjeruju da tako velike promjene i ekstremi ipak nisu uskoro mogući.

Ledena površina Arktika povećala se 60 posto

Što se topljenja polova tiče, piše Bild, niti to nam trenutno ne predstavlja preveliku opasnost. Činjenica je da se polovi tope, ali razina mora trenutno raste samo 3,2 milimetara godišnje. Osim toga prošle je godine ledena površina Arktika narasla za 60 posto zbog čega je 20-ak brodova ostalo zarobljeno u ledu.

Ptičju gripu već smo zaboravili

Kao prijetnja ljudskom rodu spominjala se i ptičja gripa. Govorilo se o pandemiji, a 2006. godine Europa je bila na rubu histerije. U međuvremenu se pokazalo da ptičja gripa i nije tako opasna kako se mislilo. Danas o njoj više nitko niti ne priča, a tisuće cjepiva koje su države naručile u strahu od širenja bolesti, su propala jer se nitko više ne cijepi protiv ptičje gripe.

Ubili se zbog Halleyevog kometa

Neki prijetnju vide i u Halleyevu kometu. Najviše panike izazvao je u svibnju 1910. godine. Neki su ga se toliko prestrašili da su počinili samoubojstvo, a neki su prodali sve što su imali. Komet se Zemlji približava svakih 76 godina. Kroz stoljeća su mu “pripisivali” kugu, smrt carice, smrt kraljeva. Neki su pak u njemu vidjeli svoju “sretnu zvijezdu”.

Nuklearni rat: Švicarci u bunkeru otvorili hotel

Godinama se ljudi boje i nuklearnog rata. Najviše panike on je izazvao u Švicarskoj gdje je napravljeno čak 300.000 bunkera u koje se može sakriti 8,6 milijuna ljudi. Prije četiri godine Švicarci su malo popustili te su zaključili da im toliko bunkera možda ipak ne treba. Iste su godine u jednom od njih otvorili hotel.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu