Connect with us

Hrvatska

Povijesni uspjeh: Sonda sletjela na komet!

Published

on

Lander Europske svemirske agencije Philae uspješno je, po prvi put u povijesti, sletio na komet! ‘Ovo je veliki uspjeh za ljudsku civilizaciju. Najteži dio tog uspjeha jest da izgleda jednostavno’, rekao je direktor ESA-e Jean-Jacques Dordain. ‘Ovo možda možemo usporediti s prvim slijetanjem na Mjesec’, rekao je njemački predstavnik u ESA-i u Darmstadtu.

U svim dosadašnjim letovima do kometa sonde su samo prolazile pored ledenih tijela i istraživale ih iz daljine. Philae je prvi ljudski uređaj koji je sletio na komet; njegovi bi nam uređaji trebali otkriti brojne tajne stvaranja Sunčevog sustava, a možda čak i podrijetla organskih tvari i života na Zemlji.

Ishod je bio neizvjestan

ESA-in satelit Rosetta lansirao je jutros malenog robota po imenu Philae prema kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko s visine od oko 20 kilometara. Lender je sedam sati kasnije sletio na zadanu lokaciju. Ovaj zadatak nije bio nimalo jednostavan; uspjeh misije bio je vrlo neizvjestan jer je teren, iako pomno odabran, vrlo neravan. Osim toga kontrola misije u međuvremenu je otkrila da lender ima tehničkih problema. Naime, potisnik koji se nalazi na njegovoj gornjoj strani nije se mogao uključiti. On je trebao lender pritisnuti uz tlo dok su noge izbacivale harpune kako se vozilo ne bi odbacilo od površine kometa, nazad u svemir (pogledajte video dolje).

Potvrda o uspješnom slijetanju stigla je u 17:05 sati po našem vremenu, a prema pristiglim podacima ono je bilo meko. No čini se da harpuni nisu ispaljeni u tlo kometa što pomalo brine kontrolore leta budući da je gravitacija kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko, dugog oko 4 kilometra vrlo slaba. Ipak svi su vrlo zadovoljni senzacionalnim uspjehom ESA-e. Treba imati na umu da je Rosetta lansirana 2004. godine, da je na svojem putovanju prevalila oko 6,4 milijarde kilometara, da je u svemiru pronašla tijelo veličine grada koje putuje brzinom od 20 km u sekundi i rotira jednom u 12,4 sata, da se uskladila s njegovom putanjom i brzinom te konačno na njega uspješno spustila cijeli maleni laboratorij težak oko 100 kg!

‘Hollywood je dobar, ali Rosetta je bolja’, ‘Čovjek će se jednoga dana morati otisnuti kako bi živio na drugim planetima, a ovo je važan korak prema tome’, samo su neki od komentara koji su se mogli čuti u sjedištu ESA-e prije otvaranja šampanjca.

ESA je rano jutros poslala signal Rosetti da ispusti lender. Signalu je trebalo 28 minuta i 20 sekundi da brzinom svjetlosti prevali oko 500 milijuna kilometara i stigne do sonde. Lokacija na koju je lender sletio nazvana je Agilkia prema otoku na Nilu na koji su preseljeni egipatski hramovi i građevine kada je otok Philae poplavljen zbog gradnje hidrocentrale.

Kada je Philae jednom krenuo na svoje putovanje, više nije imao mogućnosti za manevriranje, bio je prepušten gravitaciji kometa. Rosetta je dva sata kasnije ponovno uspostavila kontakt s lenderom i prenijela podatke o njegovu stanju kontroli misije.

‘Površina ovog kometa je vrlo, vrlo neravna’, rekao je jučer Andrea Accomazzo, direktor leta Rosette. ‘To nije idealno mjesto za slijetanje, no to je jedino što imamo na raspolaganju, pa je to ono što ćemo pokušati učiniti. Trebat će nam i malo sreće. Ako lender udari u površinu kometa u blizini neke stijene ili nečega sličnog, nećemo moći ništa učiniti’, dodao je.

Philae će snimiti površinu kometa i obaviti znanstvena mjerenja koja bi trebala omogućiti bolje razumijevanje ovog svemirskog tijela koje je ostatak iz vremena stvaranja Sunčevog sustava.

Kometi su nebeska tijela koja se kreću po vrlo izduženim eliptičnim putanjama oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčeva sustava u koja su odbačena gravitacijom divovskih planeta kada se Sunčev sustav tek stvarao. Većina ih stiže iz Oortovog oblaka – ledene sferične oblasti na samom rubu Sunčeva sustava. Sastoje se od silikatne prašine i smrznutih plinova. Kada se približe Suncu, zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju isparavati te oko čvrste jezgre stvaraju oblak plinova koji se zove koma.

Ledena jezgra kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko ima promjer oko četiri kilometra. Ključni zadatak lendera bit će analiza sastava finih čestica od kojih je izgrađena. Znanstvenici smatraju da je Sunčev sustav u ranoj fazi stvaranja u velikoj mjeri bio sastavljen upravo od takvih čestica. U konstrukciji nekih instrumenata sudjelovala je i NASA.

Spuštanje lendera uživo je prenosilo više agencija i znanstvenih stranica, među kojima ESA, NASA i Slooh. Prijenos misije uz komentare možete pratiti na službenim stranicama ESA-e.

 

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara, u grad dolaze tisuće ljudi

Published

on

By

Dana 18. studenoga obilježavamo 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Vukovar je danas središte okupljanja ljudi iz cijele Hrvatske i Hrvata izvan RH koji dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast Gradu heroju, simbolu otpora tijekom Domovinskog rata. 

Program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati, u dvorištu vukovarske bolnice dr. Juraj Njavro odakle će krenuti Kolona sjećanja koju će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar od velikosrpske agresije 1991.

Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.

Dolaskom na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće.

U 13 sati na groblju će biti služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu, a predvodit će je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba.

U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

 
Continue Reading

Hrvatska

Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog

Published

on

By

unsplash

Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.

“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.

“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.

O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.

Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.

 
Continue Reading

Hrvatska

Od utorka nove cijena goriva: Jedna vrsta jeftinija, druga poskupljuje

Published

on

By

Poskupljuju eurodizel i plavi dizel, dok će eurosuper biti jedan cent povoljniji.

Doznajemo nove cijene goriva.

Tako će od utorka Eurosuper pojeftiniti za jedan cent pa bi nova cijena trebala iznositi 1,45 eura po litri.

Eurodizel će poskupjeti za dva centa i nova cijena će iznositi 1,38 eura.

Plavi dizel također poskupljuje. Nova cijena iznosit će 0,77 centi, prenosi Net.hr.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu