Tech
Budite na oprezu: Uništili su Marsovce, a možda će i nas…
Fizičar John Brandenburg u subotu će na godišnjem okupljanju američkog društva fizičara predstaviti svoju teoriju kojom će vjerojatno šokirati mnoge. Naime, tvrdi da je na Marsu obitavala drevna civilizacija koju je nuklearnim napadima s lica crvenog planeta ‘izbrisala’ druga izvanzemaljska rasa, piše Daily Mail.
U svojoj bizarnoj teoriji fizičar tvrdi kako su ‘stari’ Marsovci zapravo bili rasa zvana ‘Cidoniani’ (Cydonians), a tragovi genocida koji je nad njima počinjen mogu se vidjeti i danas. Njegovo istraživanje temelji se na visokoj koncentraciji ksenona-129 u atmosferi Marsa te urana i torija na njegovoj površini, što je uočila letjelica Odyssey. Znanstvenici su i ranije nalazili iste elemente u svemiru, no Brandenburg je siguran da su oni ostaci nuklearnog napada.
Upozorava kako i mi Zemljani moramo biti na oprezu te predlaže da se na Marsu postavi baza s ljudima kako bi ‘saznali protiv čega se borimo’.
Stručnjak za NLO, Nigel Watson, kaže kako dr. Brandenburg nije prvi koji donosi takvu teoriju.
– Ovakve priče i njihove varijacije daju nam ideju da je naš Sunčev sustav bio poprište nekoliko nuklearnih bitaka između vanzemaljskih posjetitelja i starosjedioca – kaže Watson.
Tech
Instagram uvodi nove promjene, evo za što će koristiti umjetnu inteligenciju

Društvena mreža Instagram počinje koristiti umjetnu inteligenciju kako bi utvrdila lažiraju li mlađi korisnici svoju dob na aplikaciji, objavila je danas kompanija Meta, u čijem je vlasništvu ova platforma.
Meta već neko vrijeme pomoću umjetne inteligencije utvrđuje dob korisnika raznih aplikacija, a Instagram će sada, kako se navodi, proaktivno tražiti profile za koje se sumnja da pripadaju tinejdžerima, a koji imaju netočan unos, odnosno raniji datum rođenja prilikom registracije naloga.
Ako se ustanovi da je korisnik krivotvorio svoju dob, račun će se automatski pretvoriti u “tinejdžerski račun”, koji ima više ograničenja od računa za odrasle.
Tinejdžerski profili na Instagramu su automatski zaključani, odnosno privatni, što znači da korisnici mogu pratiti te naloge samo ako im vlasnici to dozvole prihvaćanjem zahtjeva za praćenje, a zaštićene su i poruke koje vlasnik računa prima, odnosno on prima samo poruke od korisnika s kojima je već povezan na aplikaciji.
Sadržaj koji je proglašen “osjetljivim”, poput scena fizičkog nasilja ili promicanja plastične kirurgije, također je ograničen, navodi Meta.
Tinejdžeri će također dobiti obavijesti ako su na aplikaciji proveli više od sat vremena, a uspostavljen je i “sleep mode” koji između 22 sata i 7 ujutro sljedećeg dana isključuje obavijesti o dolaznim porukama i automatski odgovara na neke od njih.
Meta dodaje da je umjetna inteligencija koja će se koristiti u te svrhe osposobljena da traži određene signale, poput vrste sadržaja koji se pojavljuje na računu i podatke o profilu kako bi se utvrdila dob njegovog vlasnika.
Tvrtke društvenih medija suočavaju se sa sve većim nadzorom zbog utjecaja aplikacija kao što su Instagram, X i TikTok na mentalno zdravlje mlađih korisnika.
Tech
Ove riječi u komunikaciji s ChatGPT-om koštaju desetke milijuna dolara

Kažete li “molim” ili “hvala” nakon što ChatGPT završi zadatak koji ste mu dali? Ako je odgovor da, pripadate skupini korisnika koja, prema nekim procjenama, OpenAI godišnje stoji desetke milijuna dolara – samo u troškovima električne energije.
Naime, svaka interakcija s umjetnom inteligencijom troši određenu količinu energije, čak i ako je riječ o jednoj jedinoj riječi, prenosi TechRadar.
Iza ChatGPT-a i sličnih alata kriju se golemi serveri koji svakom korisničkom porukom troše značajne količine energije. Pa iako je AI postao dio svakodnevice, rijetko tko razmišlja o tome da čak i generiranje meme-a ili slanje jedne poruke može imati utjecaj na okoliš.
Pa, trebamo li prestati biti ljubazni prema chatbotovima kako bismo uštedjeli energiju? Paradoksalno – možda baš suprotno.
Naime, pristojni i jasno formulirani upiti često dovode do preciznijih i korisnijih odgovora. Takav pristup ne samo da može poboljšati kvalitetu konverzacije, već u određenim situacijama čak i smanjiti pristranost odgovora. U tom smislu, ljubaznost postaje važan alat za pouzdaniju upotrebu umjetne inteligencije.
Kako se AI razvija, postavlja se i pitanje hoće li pristojnost korisnika utjecati na to kako modeli reagiraju. Hoće li sustavi jednog dana biti trenirani da više “nagrađuju” korisnike koji se ophode s poštovanjem?
I tako dolazimo do dileme, iako ljubaznost prema AI-ju možda nije energetski najefikasnija, ona vam itekako može donijeti bolje korisničko iskustvo. No ostaje otvoreno pitanje – isplati li se to u kontekstu ekološkog otiska?
Zato, rješenje je jednostavno, u zadatku koji dajete chatbotu, odmah na njegovom kraju unaprijed ostavite “hvala” i “molim”. Time ste ostali pristojni, a niste trošili dodatnu energiju za interakciju.
Tech
DIGITALNA POVEZANOST ŠIRI SE ZADARSKOM ŽUPANIJOM: Novih 4.948 kućanstava dobit će brzi internet

Stanovnici Zadarske županije u 2026. godini imat će na raspolaganju optički internetski pristup s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbit/s i mogućnosti nadogradnje na 1 Gbit/s čime je pokrenuti snažan digitalni val.

Rezultat je to povlačenja EU sredstava uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji uključuje ukupno pet otočnih općina županije, konkretno općinu Pašman kao nositelja projekta i susjedne općine Tkon, Kali, Kukljica i Preko na Ugljanu kao i grada Nina kao nositelja projekta sa susjednim općinama Privlaka te Vrsi te nositelja projekta općinu Bibinje uz susjednu općinu Zemunik Donji.
Projekti uvođenja širokopojasne infrastrukture na rijetko naseljenim područjima u Zadarskoj županiji dovesti će do smanjenja digitalnog jaza u odnosu na veća populacijska središta gdje su kvalitetne informacijske i komunikacijske usluge osigurane tržišnim putem. Jačanjem digitalne infrastrukture se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski napredak u priobalju, zaobalju i na otocima, odnosno njihova uključenost u autocestu budućnosti i tokove suvremenog digitalnog svijeta.
Svjetlovodna mreža izgrađena u sklopu projekata ostaje u trajnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje infrastrukturom upravljaju po tzv. veleprodajnom poslovnom modelu uz jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore.
Iskustvo pokazuje da povećanje brzine interneta u hrvatskim općinama i gradovima dovodi do značajnih gospodarskih učinaka u obliku osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja efikasnosti javnih i privatnih usluga.
Projekti, čija ukupna vrijednost iznosi 18 milijuna eura, će nesumnjivo predstavljati značajan dobitak i za radnike i gospodarstvenike Zadarske županije.

Dodijeljeni ugovori za optičku mrežu za tisuće kućanstava i poduzeća na području Nina, Privlake, Vrsi, Bibinja i Zemunika Donjeg.
Općina Bibinje prijavila je za financiranje 3,40 milijuna eura vrijedan projekt osiguranja dostupnosti širokopojasnih pristupa s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) i najmanje 30 Mbit/s u smjeru od korisnika (upload) na 3.393 adresa na području Bibinja i Zemunika Donjeg.
Polaganjem svjetlovodnih kabela, izgradnjom i opremanjem mrežnih čvorova te postavljanjem pasivnih i aktivnih mrežnih komponenti ostvarit će se infrastrukturni preduvjeti za povećanje kvalitete suvremenih IKT usluga i aplikacija za sve kategorije korisnika na projektnom području – 1.303 kućanstva, 120 poslovnih i 14 javnih korisnika.
Provedbom projekta razvoja širokopojasne infrastrukture na području Grada Nina i općina Privlaka i Vrsi će brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup internetu biti dostupan za korisnike na 7037 bijelih i sivih adresa.
Korisnicima će nakon uvođenja usluge optičkog interneta biti omogućen izbor operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene brže i kvalitetnije usluge. Nositelj projekta – Grad Nin također je prijavio projekt uvođenja ove javne usluge nove generacije, vrijedan 7,69 milijuna eura, na poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
Hrvatska3 dana prije
Stižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska2 dana prije
Još kratko sunčano, popodne lokani pljuskovi i grmljavima