Connect with us

Svijet

Brutalni američki eksperimenti koji su se radili u ime znanosti

Objavljeno

-

Neki su od njih zastrašujući jer su tretirali ljude kao zamorce, dok drugi otkrivaju na što su sve ljudi kao vrsta spremni. Otkrijte brutalne američke studije iz 20. stoljeća

Mjerenje straha kod umirućeg muškarca

John Deering bio je osuđeni kriminalac koji je ubio nekog tijekom pljačke, a 1952. g. osuđen je na smrt pred streljačkim vodom. Prije smrti su ga liječnici nagovorili na neobičan eksperiment te mu priključili elektrode koje su trebale mjeriti detalje njegove smrti. Njegovo je srce stalo točno 15,6 sekundi nakon pucnja, a proglašen je mrtvim 150 sekundi kasnije.

Osim mjerenja vremena prestanka rada srca, elektrokardiogram je mjerio i njegov puls te su prema tome analizirali i razinu straha koju osjeća prije smrti. U trenutku u kojem je šerif izdao naredbu “pucaj” njegov je puls mjerio 180 otkucaja u minuti, a zaključak ove poprilično besmislene studije je bio – nemoguće je biti hrabar gledajući smrti u oči, piše Listverse.

Davanje radioaktivnog željeza trudnicama

Godine 1945. istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt osmislili su vrlo kontroverznu studiju u kojoj su željeli mjeriti razinu apsorpcije željeza kod trudnica. To ne bi bilo tako neobično da nisu odlučili dati im radioaktivno željezo, kojeg je ukupno primilo 829 trudnica s dijagnozom anemije. One su i ne znajući pile tablete koje su sadržavale razine zračenja do 30 puta veće od dopuštenih.

Drugi je cilj studije bio promatrati dugoročne posljedice zračenja na djecu, a vjeruje se kako je eksperiment uzrokovao smrti troje djece – jedne djevojčice s 11. g. i dvoje dječaka u dobi od pet i 11. g. Protiv Sveučilišta je naposljetku podnesena tužba te su u nagodbi isplatili oko 10 milijuna dolara oštećenima.

Bostonski projekt

Dr. William Sweet iz američkog Nacionalnog laboratorija Oak Ridge je 1953. g. proveo studiju u kojoj je smrtno oboljelima od raka u terminalnim fazama injektirao radioaktivni uran. Poput Vanderbilt studije, njegov cilj je bio dvojak. Prvi je bio mjeriti razinu apsorpcije urana u ljudsko tijelo, dok je drugi bio istražiti kako će radioaktivni element djelovati na rast tumora. Kao dio dogovora s američkom vladom, dr. Sweet je nakon smrti predao tijela na daljnje izučavanje.

Niti jedan od pacijenata nije pokazao ikakve znakove oporavka, a većina ih je umrla vrlo brzo nakon dobivanja injekcija, no najkontroverzniji je podatak kako pacijenti uopće nisu bili upućeni, odnosno dali svoj pristanak za sudjelovanje u studiji.

Testiranje bakterija u San Franciscu

Tijekom 1950-ih u američkim je znanstvenim krugovima postojao strah od mogućeg rata s biološkim oružjem sa Sovjetima. Stoga su odlučili testirati mogućnosti širenja i zaraze potencijalnim oružjem kako bi razvili scenarij mogućeg napada na američkom tlu. U studiju su “napunili” vozilo bakterijom Serratia marcescens te ga parkirali nekoliko kilometara od San Francisca. Budući da ta bakterija tvori crvene kolonije na uzorcima vode i tla, ona je bila idealna za praćenje. Vjerovali su kako je potpuno sigurna za ljude, dok zapravo uzrokuje razne respiratorne i urinarne infekcije.

Zabilježili su velik porast u broju oboljelih od upale pluća te uroloških bolesti, a na stotine tisuća nedužnih civila bilo je izloženo nepotrebnoj zarazi. Najgori dio eksperimenta je to što je bio potpuno nepotreban, jer su slične studije već prije izvedene u nenaseljenim pustinjskim područjima.

Eksperimenti poslušnosti

Ugledni psiholog Stanley Milgram radio je brojne studije u kojima je izučavao poslušnost, odnosno što je to u ljudima da izvršavaju naredbe autoriteta koliko god one brutalne bile ili se pak protivile njihovoj savjesti. Tako je Miligram radio eksperimente u kojima su ljudi davali jedni drugima elektrošokove po naredbi, s čime je objasnio i slijepo slijeđenje autoriteta slično onom kao i kod nacista koji su ubijali Židove.

Pogledajte video:

Nasljednici njegove teorije, psiholozi Charles Sheridan i Richard King odlučili su dodatno provjeriti njegove teze, no ovaj put sa životinjama, jer je postojala mogućnost da je s ljudima studija bila namještena – odnosno da nije riječ o stvarnim elektrošokovima. Tako su kao žrtve studije uzeli psiće, kojima su ispitanici trebali davati stvarne elektrošokove ako nisu izvršavali naredbe – primjerice stajali na određen način. Preko polovice muških ispitanika pod velikim stresom izvršavali su naredbe znanstvenika i davali elektrošokove psićima, a još bizarnije – svaka žena pokazala je poslušnost, dok su neke od njih cijelo vrijeme studije plakale na zvuk patnje kod psića.

Eksperiment potrgane igračke

Znanstvenici sa Sveučilišta Iowa dali su skupini djece igračke sa strogim uputama kako ih ne smiju slomiti. Potom su znanstvenici potajice potrgali igračke te podvrgnuli djecu trenutnom osjećaju krivnje. Čim su ispitivači navodno primijetili da su igračke slomljene, kratko su rekli “a joj”, čime su izrazili svoje razočaranje. Potom su promatrali njihove reakcije, a velik broj njih je bio pod stresom te su plakali. Kao i kod drugih slučajeva studija s djecom, i ova dovodi u pitanje etičnosti eksperimenta te pristanka roditelja neupućenih u eksperiment. Osim toga, nameće se i pitanje imaju li pravo roditelji odlučivati o sudjelovanju njihove djece u studiji koja može imati neočekivane posljedice.

Eksperiment s rakom

Chester M. Southam bio je poznati istraživač karcinoma 1960-ih godina, a želio je otkriti kako bi se organizam ljudi s imunitetom oslabljenim uslijed neke druge kronične bolesti borio s rakom. Da bi testirao svoju teoriju, ispitanike je pronašao u Židovskoj bolnici za kronične bolesti u New Yorku, čiji je ravnatelj dopustio da injektira 22 pacijenata sa stranim i živim stanicama raka jetre. Ovaj eksperiment čija svrha nije bila liječenje izveden je na starijim pacijentima u terminalnim fazama bolesti koji nisu dali svoj pristanak za sudjelovanje. I ne samo to, neki koji su direktno odbili biti dijelom studije jer nisu znali njezine detalje, ipak su dobili iste injekcije.

Na kraju studije, Southam je dobio jednogodišnju uvjetnu kaznu zabrane rada medicinom, a taj eksperiment aktualizirao je pitanje pristanka u medicinskim studijama.

Malarija u zatvoru

Kako bi isprobali razne lijekove za malariju u jeku Drugog svjetskog rata, američki su znanstvenici odlučili ih testirati na zatvorenicima u kaznionici Stateville. Oni su postali pokusni kunići, a iako su proglašeni mentalno sposobnima, pitanje njihovog dobrovoljnog pristanka je i dalje diskutabilno.

Iako nitko nije umro za vrijeme studije te su mnogi od njih dobili bogate nagrade za sudjelovanje kao i određena pomilovanja, cijena koju su morali platiti je bila zaraza malarijom.

Mijenjanje seksualne orijentacije

Dr. Robert Heath sa Sveučilišta Tualane provodio je brojne eksperimente kojima je električnom stimulacijom mozga želio liječiti homoseksualnost. Ispitanik je bio 24-godišnji homoseksualni muškarac, koji je patio od paranoje i depresije. Davao mu je elektrošokove u regije mozga zadužene za osjećaj užitka, a ispitanik je izvijestio o euforičnom zadovoljstvu. Dobio je i mogućnost sam sebi davati elektrošokove iako je procijenjen kao suicidalan te je to činio nekoliko sati.

Nedugo nakon toga, ispitanik je masturbirao na seksualnu pornografiju i uspješno doživio orgazam. Potom je dr. Heath u eksperiment uveo plaćenu prostitutku, za koju ispitanik nije bio seksualno zainteresiran. Nakon što je ona inicirala seksualni kontakt, a pacijentu su i dalje davani elektrošokovi, doživio je orgazam.

Godinu dana nakon studije, pacijent je izvijestio o redovitim seksualnim odnosima i s muškarcima i ženama, a dr. Heath je proglasio studiju polovično uspješnom te više nije pokušavao “liječiti homoseksualnost”.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. marina

    9. prosinca 2014. at 21:26

    Ovakve su osobe bile osuđivane od društva i prepuštene same sebi ,………..obično , uvijek osuđivane od ljudi , posebno u manjoj okolini.
    Bilo bi vrijeme da se i za njih “upali svijetlo”.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima

Objavljeno

-

By

Pexels

Ti oglasi su me jednostavno uznemirili – još prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, Facebook je već utvrdio da sam trudna, ispričala je Tanya O’Carroll

Facebook je pristao prestati ciljati oglase na korisnicu, koristeći njezine osobne podatke nakon što je žena podnijela tužbu protiv matične tvrtke, tehnološkog diva Mete.

Tanya O’Carroll, 37, koja živi u Londonu i radi u sektoru tehnološke politike i ljudskih prava, rekla je, javlja BBC, da će to otvoriti “vrata” za druge ljude koji žele spriječiti ovu tvrtku društvenih medija da im poslužuje oglase na temelju njihove demografije i interesa, prenosi Novi list.

Ured povjerenika za informiranje (ICO), britanski nadzornik podataka, rekao je da ciljano internetsko oglašavanje treba smatrati izravnim marketingom.

U priopćenju, Meta je rekla da pruža “snažne postavke i alate korisnicima za kontrolu njihovih podataka i preferencija oglašavanja”.

Uznemirujuće reklame

Tanya O’Carroll, koja je otvorila svoj Facebook račun prije otprilike 20 godina, podnijela je tužbu protiv Mete 2022., tražeći od nje da prestane koristiti njezine osobne podatke kako bi joj poklazivala ciljane oglase na temelju tema za koje je mislila da je zanimaju.

“Znala sam da je ova vrsta predatorskog, invazivnog oglašavanja zapravo nešto na što svi imamo zakonsko pravo prigovoriti”, rekla je O’Carroll za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4.

“Mislim da ne bismo trebali prihvatiti ove nepoštene uvjete prema kojima pristajemo na svo to invazivno praćenje podataka i nadzor.”

Kad je 2017. godine saznala da je trudna, shvatila je u kojoj je mjeri Facebook usmjerio oglase na nju.

Rekla je da su se reklame koje je dobivala “odjednom u roku od nekoliko tjedana počele mijenjati u puno fotografija beba i drugih stvari – reklame o bebama, trudnoći i majčinstvu”.

“Jednostavno me to uznemirilo – to je bilo prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, a ipak je Facebook već utvrdio da sam trudna”, nastavila je.

Označili ju s čak 700 karakteristika

Kada je pokušala isključiti reklame putem Facebookovih postavki, poveznica nije radila.

Nakon daljnjeg kopanja, otkrila je da ju je Facebook označio s više od 700 karakteristika na temelju njezine aktivnosti. To uključuje filmove koje je gledala, podatke o tome kamo je htjela ići na odmor, njezine kupovne navike, odjeću koja joj se sviđa, njezine političke stavove i zdravlje, veze i obiteljske stvari. Neki od podataka nisu bili točni, ili nisu trebali biti tamo jer su zaštićene karakteristike.

Nakon trogodišnje borbe Davida i Golijata s Metom, tvrtka je pristala isključiti ciljanje oglasa za O’Carroll u prvom takvom ugovoru za potrošača koji ne plaća.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) regulira način na koji organizacije koriste osobne podatke. Njezina tužba tvrdila je da je Facebookov sustav ciljanog oglašavanja obuhvaćen britanskom definicijom izravnog marketinga, dajući pojedincima pravo na prigovor.

Meta je rekla da se oglasi na njihovoj platformi mogu ciljati samo na grupe od minimalno stotinu ljudi, a ne na pojedince, pa se ne računaju kao izravni marketing. No Ured povjerenika za informiranje (ICO) nije se složio s tim.

“Organizacije moraju poštivati ​​izbore ljudi o tome kako se njihovi podaci koriste”, rekao je glasnogovornik ICO-a. “To znači dati korisnicima jasan način da isključe korištenje svojih podataka na ovaj način.”

Uspjela isključiti sve jezive oglase

Tanya O’Carroll rekla je da je Meta pristala prestati koristiti njezine osobne podatke u svrhe izravnog marketinga, “što zapravo znači da sam u biti uspjela isključiti sve jezive, invazivne, ciljane oglase na Facebooku”.

Rekla je da ne želi prestati koristiti Facebook, rekavši da je “ispunjen svim tim vezama i obitelji i prijateljima, i cijelim poglavljima mog života”.

Tanya O’Carroll rekla je da se nada da će njezina pojedinačna nagodba olakšati drugima koji žele da im Facebook prestane davati ciljane oglase

Meta je izjavila da se ne slaže s tvrdnjama gđe O’Carroll, dodajući da “nijednoj tvrtki ne može biti naloženo da svoje usluge daje besplatno”.

Glasnogovornik je dodao: “Izgradnja i održavanje Facebooka i Instagrama koštaju značajnu količinu novca, a te su usluge besplatne za britanske potrošače zbog personaliziranog oglašavanja.”

“Naše usluge podupiru britanska radna mjesta i gospodarski rast povezujući poduzeća s ljudima koji će najvjerojatnije kupiti njihove proizvode, istovremeno omogućujući univerzalni pristup mrežnim uslugama bez obzira na prihod. Nastavit ćemo braniti njihovu vrijednost dok podržavamo izbor korisnika i privatnost.”

Facebook i Instagram imaju uslugu pretplate u većini Europe, gdje korisnici mogu plaćati mjesečno kako im se ne bi prikazivali oglasi na platformi.

Glasnogovornik Mete rekao je da tvrtka “istražuje mogućnost” ponude slične usluge korisnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i da će “u dogledno vrijeme podijeliti dodatne informacije”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pet godina nakon pandemije, 1 od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid

Objavljeno

-

By

Unsplash/Önder Örtel

Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.

Jedan od 20 ima dugi covid

Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.

Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.

Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.

Siromašni u većem riziku

Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.

Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.

“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.

Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.

Što je još otkrilo istraživanje?

Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.

Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.

‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’

Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.

Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.

Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.

“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.

Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.

“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova zaraza prijeti Europi, slavonski farmeri u panici: “Ona je poput bombe i lako se može proširiti”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska je na oprezu zbog zaraze slinavke i šapa u Mađarskoj. Najviše strahuju stočari na rubu s granicom, posebno u Baranji. 

Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.

“Ona je poput bombe. Može se vrlo lako proširiti i ne može se zaustaviti. Ako se ona nastavi širiti s te farme u Mađarskoj, hrvatsko mljekarstvo će doživjeti nagli pad”,  rekao je poljoprivrednik Đuro Lenđel za Dnevnik.hr.

Iz Ministarstva poljoprivrede umiruju da bolest u Hrvatskoj još nije zabilježena.

“Ništa ne prepuštamo slučaju, u stalnoj smo komunikaciji i s terenom i kolegama u članicama Europske unije gdje se pojavila bolest. Ako dođe do zaraze, brzo ćemo reagirati”, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Bolest se prvo pojavila u Njemačkoj pa nakon toga i u Mađarskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu