Connect with us

Svijet

INDUSTRIJA BESMRTNOSTI Uskoro ćemo živjeti daleko dulje od 120 godina?!

Objavljeno

-

Od početka 20. stoljeća do danas očekivani životni vijek u razvijenim zemljama gotovo se udvostručio s 47 godina na 80, a samo u Japanu 2010. bilo je čak 44.000 stogodišnjaka

Većina znanstvenika smatra da smo se time približili nekoj gornjoj granici mogućnosti ljudskog tijela, što znači da će ubuduće produljenje života ići znatno sporije (službeno dokumentiran najdugovječniji čovjek živio je 122 godine). No ima i mnogo ozbiljnih stručnjaka, liječnika, genetičara, informatičara i bogatih poduzetnika koji smatraju da je napredak znanosti u tom području tek u povojima.

Jedan od najoptimističnijih, britanski teoretičar gerontolog Aubrey de Grey, vodeći znanstvenik zaklade SENS Research Foundation, vjeruje da se prvi čovjek koji će doživjeti 150 godina već rodio, a da bi se prvi koji će doživjeti 1000 mogao roditi za 20-ak godina. Ruski multimilijarder, internetski mogul Dmitry Itskov, utemeljitelj internetske medijske kompanije New Media stars, baš kao i suosnivač Googlea, futurist Ray Kurzweil, smatraju da nam za vječni život tijelo uopće neće biti neophodno. Trebat će samo pronaći način da se naša svjesnost i osobnost prebace u nebiološki spremnik. S tom svrhom Itskov je osnovao kompaniju koja se zove 2045 Initiative, prema godini u kojoj bi trebala ostvariti ovaj cilj.

U srcu Silicijske doline Joon Yun, korejsko-američki liječnik, vodi zakladu Palo Alto Longevity Prize, a ona financijski nagrađuje i podupire sve znanstvenike koji ostvare neke važnije proboje u ovom području.

Yun kaže kako je danas vjerojatnost da će neki američki 25-godišnjak umrijeti prije 26. rođendana samo 0,1 posto. Kada bismo tu vjerojatnost mogli održavati i kasnijih godina života umjesto da se ona rapidno smanjuje zbog bolesti povezanih sa starenjem, prosječan čovjek mogao bi živjeti 1000 godina.

Yun je prošle godine pokrenuo nagradu od milijun dolara što će se dodijeliti znanstvenicima koji uspiju produljiti ljudski vijek preko 120 godina. Njegovom izazovu do sada se odazvalo 15 znanstvenih timova. Prvi koji će biti nagrađeni znanstvenici su koji su uspjeli produljiti život miševa za 50 posto. Yun se može pohvaliti velikim popisom od 50-ak savjetnika i suradnika, među kojima su i brojni profesori s vodećih američkih sveučilišta.

Google, X Prize, Venter…

Nešto manje optimistični sudionici utrke za vječnim životom ne idu tako daleko, no vjeruju da će ljudi već vrlo skoro dostići i prijeći magičnu granicu od 120 godina.

U trku se 2013. uključio i Google stvaranjem kompanije Calico, što je skraćenica za California Life Company. Njezina misija je okretanje procesa starenja i otkrivanje tehnika koje bi ljudima omogućile da žive dulje i zdravije. Aktivnosti Calica za sada su prilično tajnovite, međutim čini se da njegovi čelnici nastoje razviti lijekove koji bi usporili starenje. Tome u prilog govori činjenica da je kompanija 2014. zaposlila Cynthiju Kenyon, a ona je istražujući djelovanje gena daf-2 povezanih sa starenjem uspjela stvoriti genetski modificirane obliće koji žive i do šest puta dulje od običnih.

Na ovom popisu kompanija, zaklada i znanstvenika koji tragaju za tajnom dugovječnosti također se ističe američki biolog, genetičar i poduzetnik Craig Venter koji je prvi dešifrirao ljudski genom. Zajedno s Peterom Diamandisom, utemeljiteljem nagradnog fonda X Prize za velike proboje u znanosti i tehnologiji, Venter je prošle godine najavio osnivanje kompanije Human Longevity Inc. Ona se neće izravno baviti potragom za lijekovima koji će produljiti život, no trebala bi imati važnu ulogu središnje baze podataka za sve znanstvenike koji će istraživati uloge gena u dugovječnosti. Do 2020. trebala bi prikupiti genetske kodove milijun ljudi, među kojima i brojnih stogodišnjaka. Venter ne smatra da je svijet spreman za vječne ljude, niti misli da bi mogao doživjeti 1000, no kaže da bi osobno bio zadovoljan kada bi zdrav, bez bolova, Alzheimera i drugih tipičnih staračkih tegoba mogao doživjeti stotu.

De Grey, čije ideje neki medicinski stručnjaci smatraju kontroverznim i pretjeranim, kaže da je problem u tome što je svijet zaglavio u svojevrsnom ‘transu starenja’, odnosno u tome što su ljudi jednostavno prihvatili da su starenje i smrt neizbježni. Uvjeren je da je starenje ‘medicinski problem’ koji se može znanstveno riješiti baš kao što se životni vijek automobila oldtimera održavanjem i zamjenom dijelova može produljiti unedogled. ‘Na kraju krajeva, i mi smo strojevi, samo biološki’, ističe De Grey.

‘Sve je više ljudi koji shvaćaju da će lijekovi protiv starenja postati daleko najvećom industrijom svih vremena te da je tako nešto posve moguće’, kaže britanski gerontolog.

Jesmo li spremni za vječnost?

Većina znanstvenika danas još uvijek vjeruje da nam biologija neće dozvoliti neograničeno, pa čak ni značajnije produljenje života. No ako se to ipak pokaže ostvarivim, prirodno će se nametnuti pitanja o mogućim utjecajima dugovječnosti na društvo: hoće li dugovječni starci biti teret mladima, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, hoće li živjeti zdrave i ugodne živote, hoće li produljenje života smanjiti njegovu vrijednost i uživanje u svakom pojedinom danu i trenutku, hoće li smanjiti ambicije ljudi i nastojanja da ostvare što više u što manje vremena, kako će izgledati demografska slika svijeta dugovječnih itd.

Lovci na eliksire života kažu da ne bježe od ovih pitanja, no smatraju da su nastojanja da se život produlji, sve dok je tako nešto moguće, etički imperativ.

Nije teško uočiti da se problemima dugovječnosti posebno entuzijastično i s velikim ulozima bave milijunaši i milijarderi (njihova je lista mnogo duža od gore navedene). To je prirodno jer nema još puno drugih stvari koje su tim ljudima ostale izvan dosega. Osim toga, logično je da bogati žele produljiti mogućnost svojeg uživanja u blagodatima koje im pruža bogatstvo. Konačno postoje dobri argumenti u prilog uvjerenja da bi se pametna ulaganja u industriju dugovječnosti mogla itekako isplatiti.

Iako investicije u dugovječnost još uvijek nisu tako velike kako bi se moglo očekivati kada se u obzir uzmu svi bogataši koji žive na Zemlji, posljednjih godina, vjerojatno zahvaljujući znanstvenim probojima, osniva se sve više kompanija i zaklada koje pokazuju veliku spremnost da pokušaju ostvariti najveći ljudski san – besmrtnost. A kada se velike ruke slože, zasigurno se mnogo toga može, možda čak i doživjeti bum 150-godišnjaka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Otkriven asteroid koji će udariti u Zemljinu atmosferu: “Objekt je bezopasan, ali ljudi će moći vidjeti spektakularnu vatrenu kuglu!”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Europska svemirska agencija (ESA) objavila je na društvenim mrežama kako bi stanovnici Filipina sat vremena iza ponoći mogli svjedočiti spektakularnoj vatrenoj kugli na nebu.

Asteroid promjera jednog metra udarit će u Zemljinu atmosferu iza ponoći po lokalnom filipinskom vremenu, izvijestila je Europska svemirska agencija (ESA) u objavi na platformi X. To bi se točno trebalo dogoditi u četvrtak u 19:08 sati ujutro po hrvatskom vremenu, prenosi Dnevnik.hr.

“Asteroid promjera otprilike jednog metra udarit će Zemljinu atmosferu iznad Filipina blizu otoka Luzon u 17:08 sati (UTC) danas, 4. rujna. Objekt je bezopasan, ali ljudi u tom području moći će vidjeti spektakularnu vatrenu kuglu!”, objavili su iz ESA-e.

Navedeni asteroid otkriven je tek jutros od strane opservatorija Catalina Sky Survey u Arizoni, koji je specijaliziran za otkrivanje kometa i asteroida.

Zanimljivo jest i to da je riječ o tek devetom asteroidu koje je čovječanstvo dosad uspjelo otkriti prije njegovog udara u Zemljinu atmosferu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najgori europski gradovi za život u 2023.: Na listi čak šest iz susjedstva

Objavljeno

-

By

Prelijepi priobalni grad poznat kao vrhunsko mjesto za odmor iznenađujuće je zaslužio titulu europskog grada koji je najmanje pogodan za život, prema nedavnom istraživanju.

Stanovanje, zelene površine, zdravstvo…

Studija Europske komisije anketirala je stanovnike diljem Europe, ocjenjujući gradove na temelju ključnih faktora kao što su stanovanje, zelene površine i zdravstvena zaštita.

Dok većina Europljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta.

U nastavku pogledajte koji su najveći gradovi za život u Europi i što su stanovnici naveli kao razlog za nezadovoljstvo:

10. Podgorica, Crna Gora

Podgorica, glavni grad Crne Gore, nalazi se na 10. mjestu najvećeg zadovoljstva stanovnika u Europi. Unatoč atraktivnoj obali zemlje koja privlači brojne turiste, njen glavni grad ne uživa isti nivo zanimanja. Manje od polovine Podgoričana smatra da je grad dobrodošao za LGBT osobe, a 22 podsto njih je izjavilo da se osjeća usamljeno.

10. Miškolc, Mađarska

Miškolc, industrijsko čvorište u sjeveroistočnoj Mađarskoj i četvrti po veličini grad u zemlji, bori se sa zadovoljstvom stanovnika. Manje od polovine njegovih stanovnika osjeća se sigurno noću na ulicama, a manje od 25 posto vjeruje da je u gradu lako naći dobar posao. Pored toga, lokalni zdravstveni sustav nije ispunio očekivanja mnogih stanovnika.

8. Skoplje, Sjeverna Makedonija

Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, među europskim je gradovima s najnižim stupnjem zadovoljstva stanovnika. Samo 13 posto njegovih stanovnika smatra da se njihov kvalitet života poboljšao u posljednjih pet godina. Pored toga, manje od 40 posto ljudi je izjavilo da osjećaju da mogu vjerovati drugima u svom gradu.

7. Rim, Italija

Iako je Rim vodeća turistička destinacija u Europi, on je loše rangiran u smislu zadovoljstva stanovnika. Samo tri posto onih koji žive u talijanskoj prijestolnici vjeruju da se njihova kvaliteta života poboljšala u posljednjih pet godina. Također, manje od polovine stanovnika grada smatra da je Rim pogodno mjesto za život starijih osoba.

6. Beograd, Srbija

Beograd, glavni grad Srbije, je među gradovima u Europi s najnižim nivoom zadovoljstva stanovnika. Samo 38 posto njegovih stanovnika smatra da može vjerovati svojim sugrađanima. Dok je oko 60 odsto njih zadovoljno svojim zaposlenjem. Manje od polovine gradske populacije je zadovoljno sustavom javnog prijevoza.

5. Napulj, Italija

Napulj, drugi talijanski grad na listi niskog zadovoljstva životom, bori se unatoč popularnosti među turistima. Samo 66 posto njegovih stanovnika izjavilo je da su sretni što žive u gradu. Uz to, samo 58 posto vjeruje da je Napulj pogodno mjesto za mlade obitelji, a manje od polovine stanovništva osjeća se sigurno dok šeta noću.

4. Tirana, Albanija

Tirana, glavni grad Albanije, svrstava se u jedan od najnepovoljnijih gradova u Europi za život, sa samo 66 odsto stanovnika koji su izjavili da su zadovoljni svojim životnim uvjetima. Manje od 30 posto ljudi vjeruje da je Tirana mjesto dobrodošlice za LGBTQ osobe, a manje od 40 posto misli da grad nudi adekvatnu zelenu površinu.

3. Istanbul, Turska

U Istanbulu se manje od 40 posto stanovnika grad smatra pogodnim mjestom za starije osobe, a manje od polovine osjeća se sigurno kada padne mrak. Poverenje među stanovnicima je također nisko, sa samo 27 posto koji vjeruju da se mogu osloniti na druge u gradu.

Pored toga, samo 10 posto ljudi smatra da je lako osigurati dobar i pristupačan smještaj.

2. Atena, Grčka

Unatoč tome što je najbolja turistička destinacija, Atena je loše rangirana u pogledu zadovoljstva stanovnika. Samo nešto više od 20 posto njenih stanovnika lako pronalazi dobar posao u grčkoj prijestolnici. Manje od 40 posto je zadovoljno javnim prostorima u gradu, a postoji široko rasprostranjeno nezadovoljstvo razinom zagađenja.

1. Palermo, Italija

Palermo, glavni grad Sicilije, ima priznanje da ima najmanje zadovoljnih stanovnika u Europi. Samo 62 posto njegovih stanovnika izjavilo je da je zadovoljno životom u gradu, a samo četiri posto vjeruje da će tamo naći dobar posao.

Stanovnici također smatraju da je Palermo preterano bučan, sa samo šest posto koji ga ocjenjuju čistim. Unatoč ovim problemima, primorski grad ostaje vrlo tražena destinacija za odmor.

 
Nastavi čitati

Svijet

Objavljena velika prognoza za zimu: Evo kada možemo očekivati prve pahulje

Objavljeno

-

By

Pixabay

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeću zimu u kojoj se navodi kada možemo očekivati prve pahulje.

Prema predviđanjima, uvjeti La Niñe trajat će tijekom jeseni i zime. Slabljenje La Niñe očekuje se početkom sljedeće godine, s pomakom u neutralnu fazu, navodi SWE, pojašnjavajući dalje utjecaj koji La Niña ima.

La Niña mijenja vrijeme na globalnoj razini, ali osim izravnog utjecaja na Sjevernu Ameriku, i određena mjesta u Europi imaju mnogo drugih čimbenika koji se moraju odigrati prije nego se proširi utjecaj La Niñe.

Kakva se zima očekuje u Europi?

Što se tiče Europe, pozivajući se na podatke sustava sezonskog predviđanja ECMWF-a, prosječna prognoza pokazuje ispodprosječnu količinu snijega. Međutim, zbog utjecaja lokalnog sustava niskog tlaka nad sjeverom, više snježnih oborina od normale predviđa se nad Skandinavijom.

Prognoza za studeni također pokazuje uglavnom ispodprosječnu količinu snijega diljem Europe. Određeni potencijal za više snježnih padalina vidi se iznad Alpa i sjevernog Balkana.

Prognoza snježnih padalina za prosinac pokazuje manje snježnih oborina nego što je uobičajeno u većem dijelu kontinenta. Područje s više snježnih padalina je iznad Alpa i ponovno nad sjevernom Skandinavijom.

Prognoza za siječanj pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. No, predviđa se da će više snježnih oborina stići do jugoistočnih dijelova, vjerojatno zbog anomalije visokog tlaka na sjeverozapadu.

Slično pokazuje i drugi sustav za predviđanje

Kako pokazuju podaci sustava UKMO-a, gledajući sezonski prosjek za Europu, ponovno se očekuje malo snježnih oborina, a predviđa se da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim u nekim sjevernim dijelovima.

Prognoza za studeni pokazuje ispodprosječan potencijal snijega u većem dijelu Europe. Opet se predviđa više snježnih oborina nad sjevernim krajevima, baš kao i u prognozi ECMWF-a.

zima, snijeg, pahulje
Pixabay/ilustracija

Prognoza snježnih oborina u prosincu ne pokazuje veće poboljšanje osim za uobičajene više nadmorske visine sjevernih dijelova i područje na južnim Alpama i iznad jugoistoka.

Veće promjene na kontinentu ne očekuju se ni u siječnju. Kako prognoza pokazuje, potencijal snježnih oborina se povećava od sjeveroistoka, a ponegdje i iznad središnjih predjela.

Općenito, oba se modela slažu oko slabe snježne sezone nad Europom, osim za sjeverna područja i neke središnje dijelove oko Alpa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu