Connect with us

Svijet

INDUSTRIJA BESMRTNOSTI Uskoro ćemo živjeti daleko dulje od 120 godina?!

Objavljeno

-

Od početka 20. stoljeća do danas očekivani životni vijek u razvijenim zemljama gotovo se udvostručio s 47 godina na 80, a samo u Japanu 2010. bilo je čak 44.000 stogodišnjaka

Većina znanstvenika smatra da smo se time približili nekoj gornjoj granici mogućnosti ljudskog tijela, što znači da će ubuduće produljenje života ići znatno sporije (službeno dokumentiran najdugovječniji čovjek živio je 122 godine). No ima i mnogo ozbiljnih stručnjaka, liječnika, genetičara, informatičara i bogatih poduzetnika koji smatraju da je napredak znanosti u tom području tek u povojima.

Jedan od najoptimističnijih, britanski teoretičar gerontolog Aubrey de Grey, vodeći znanstvenik zaklade SENS Research Foundation, vjeruje da se prvi čovjek koji će doživjeti 150 godina već rodio, a da bi se prvi koji će doživjeti 1000 mogao roditi za 20-ak godina. Ruski multimilijarder, internetski mogul Dmitry Itskov, utemeljitelj internetske medijske kompanije New Media stars, baš kao i suosnivač Googlea, futurist Ray Kurzweil, smatraju da nam za vječni život tijelo uopće neće biti neophodno. Trebat će samo pronaći način da se naša svjesnost i osobnost prebace u nebiološki spremnik. S tom svrhom Itskov je osnovao kompaniju koja se zove 2045 Initiative, prema godini u kojoj bi trebala ostvariti ovaj cilj.

U srcu Silicijske doline Joon Yun, korejsko-američki liječnik, vodi zakladu Palo Alto Longevity Prize, a ona financijski nagrađuje i podupire sve znanstvenike koji ostvare neke važnije proboje u ovom području.

Yun kaže kako je danas vjerojatnost da će neki američki 25-godišnjak umrijeti prije 26. rođendana samo 0,1 posto. Kada bismo tu vjerojatnost mogli održavati i kasnijih godina života umjesto da se ona rapidno smanjuje zbog bolesti povezanih sa starenjem, prosječan čovjek mogao bi živjeti 1000 godina.

Yun je prošle godine pokrenuo nagradu od milijun dolara što će se dodijeliti znanstvenicima koji uspiju produljiti ljudski vijek preko 120 godina. Njegovom izazovu do sada se odazvalo 15 znanstvenih timova. Prvi koji će biti nagrađeni znanstvenici su koji su uspjeli produljiti život miševa za 50 posto. Yun se može pohvaliti velikim popisom od 50-ak savjetnika i suradnika, među kojima su i brojni profesori s vodećih američkih sveučilišta.

Google, X Prize, Venter…

Nešto manje optimistični sudionici utrke za vječnim životom ne idu tako daleko, no vjeruju da će ljudi već vrlo skoro dostići i prijeći magičnu granicu od 120 godina.

U trku se 2013. uključio i Google stvaranjem kompanije Calico, što je skraćenica za California Life Company. Njezina misija je okretanje procesa starenja i otkrivanje tehnika koje bi ljudima omogućile da žive dulje i zdravije. Aktivnosti Calica za sada su prilično tajnovite, međutim čini se da njegovi čelnici nastoje razviti lijekove koji bi usporili starenje. Tome u prilog govori činjenica da je kompanija 2014. zaposlila Cynthiju Kenyon, a ona je istražujući djelovanje gena daf-2 povezanih sa starenjem uspjela stvoriti genetski modificirane obliće koji žive i do šest puta dulje od običnih.

Na ovom popisu kompanija, zaklada i znanstvenika koji tragaju za tajnom dugovječnosti također se ističe američki biolog, genetičar i poduzetnik Craig Venter koji je prvi dešifrirao ljudski genom. Zajedno s Peterom Diamandisom, utemeljiteljem nagradnog fonda X Prize za velike proboje u znanosti i tehnologiji, Venter je prošle godine najavio osnivanje kompanije Human Longevity Inc. Ona se neće izravno baviti potragom za lijekovima koji će produljiti život, no trebala bi imati važnu ulogu središnje baze podataka za sve znanstvenike koji će istraživati uloge gena u dugovječnosti. Do 2020. trebala bi prikupiti genetske kodove milijun ljudi, među kojima i brojnih stogodišnjaka. Venter ne smatra da je svijet spreman za vječne ljude, niti misli da bi mogao doživjeti 1000, no kaže da bi osobno bio zadovoljan kada bi zdrav, bez bolova, Alzheimera i drugih tipičnih staračkih tegoba mogao doživjeti stotu.

De Grey, čije ideje neki medicinski stručnjaci smatraju kontroverznim i pretjeranim, kaže da je problem u tome što je svijet zaglavio u svojevrsnom ‘transu starenja’, odnosno u tome što su ljudi jednostavno prihvatili da su starenje i smrt neizbježni. Uvjeren je da je starenje ‘medicinski problem’ koji se može znanstveno riješiti baš kao što se životni vijek automobila oldtimera održavanjem i zamjenom dijelova može produljiti unedogled. ‘Na kraju krajeva, i mi smo strojevi, samo biološki’, ističe De Grey.

‘Sve je više ljudi koji shvaćaju da će lijekovi protiv starenja postati daleko najvećom industrijom svih vremena te da je tako nešto posve moguće’, kaže britanski gerontolog.

Jesmo li spremni za vječnost?

Većina znanstvenika danas još uvijek vjeruje da nam biologija neće dozvoliti neograničeno, pa čak ni značajnije produljenje života. No ako se to ipak pokaže ostvarivim, prirodno će se nametnuti pitanja o mogućim utjecajima dugovječnosti na društvo: hoće li dugovječni starci biti teret mladima, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, hoće li živjeti zdrave i ugodne živote, hoće li produljenje života smanjiti njegovu vrijednost i uživanje u svakom pojedinom danu i trenutku, hoće li smanjiti ambicije ljudi i nastojanja da ostvare što više u što manje vremena, kako će izgledati demografska slika svijeta dugovječnih itd.

Lovci na eliksire života kažu da ne bježe od ovih pitanja, no smatraju da su nastojanja da se život produlji, sve dok je tako nešto moguće, etički imperativ.

Nije teško uočiti da se problemima dugovječnosti posebno entuzijastično i s velikim ulozima bave milijunaši i milijarderi (njihova je lista mnogo duža od gore navedene). To je prirodno jer nema još puno drugih stvari koje su tim ljudima ostale izvan dosega. Osim toga, logično je da bogati žele produljiti mogućnost svojeg uživanja u blagodatima koje im pruža bogatstvo. Konačno postoje dobri argumenti u prilog uvjerenja da bi se pametna ulaganja u industriju dugovječnosti mogla itekako isplatiti.

Iako investicije u dugovječnost još uvijek nisu tako velike kako bi se moglo očekivati kada se u obzir uzmu svi bogataši koji žive na Zemlji, posljednjih godina, vjerojatno zahvaljujući znanstvenim probojima, osniva se sve više kompanija i zaklada koje pokazuju veliku spremnost da pokušaju ostvariti najveći ljudski san – besmrtnost. A kada se velike ruke slože, zasigurno se mnogo toga može, možda čak i doživjeti bum 150-godišnjaka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu