Connect with us

Svijet

Kako su ‘Ameri’ htjeli Mjesec raznijeti atomskom bombom

Objavljeno

-

U strahu od mogućnosti da SSSR prije njih pošalje čovjeka na Mjesec, Amerikanci su se sjetili vrlo bizarne ideje – odlučili su Mjesec gađati nuklearnim oružjem…

Tijekom Hladnog rata SSSR je lansiranjem Sputnika 1 1957. godine preuzeo vodstvo u tzv. ‘Utrci za svemir’. Ne samo da su prvi u svemir poslali satelit, već i čovjeka. To razdoblje danas je u SAD-u poznato pod imenom ‘Sputnička kriza’, a zbog njega su se Amerikanci upustili u brojne nove projekte i istraživanja, ali i osnivanja DARPA-e i NASA-e.

Jedna od najluđih ideja iz toga razdoblja je i projekt ‘A119’. Iako je njegovo puno ime bilo ‘Studija putovanja na Mjesec’, njegov je cilj bio – pazite sad – gađanje Mjeseca nuklearnim oružjem.

Još bizarniji bili su motivi Amerikanaca. Oni su, naime, odlučili ‘rasturiti’ Mjesec iz krajnje djetinjastih pobuda. S obzirom da su Rusi bili mnogo bliži koračanju na Mjesec, SAD je po principu ‘ako neću ja, nećeš ni ti’ odlučio bombardirati Mjesec i tako na prljavi način odnijeti pobjedu u ‘Utrci za svemir’.

Smatrali su da će to pod a) uplašiti Sovjete, te pod b) povećati moral Amerikanaca i njihovu potporu za još veća ulaganja u svemirski program.

‘Ameri’ su zaista okupili tim ljudi koji bi razmatrao moguće posljedice nuklearnog udara na površini Mjeseca. Istraživanja su trajala sve od uspostave projekta 1958., pa do 1962 godine. U isto vrijeme, američki su mediji prenosili navodne glasine da Sovjeti na Mjesecu planiraju aktivirati hidrogensku i nuklearnu bombu i to na obljetnicu Oktobarske revolucije. Ako ne uspiju pogoditi Mjesec, pisali su, projektil bi se mogao vratiti na Zemlju i možda čak i pogoditi SAD.

U Chicagu je osnovan i institut koji se bavio proučavanjem mogućih koristi eksplozije za znanost, utjecaj na površinu Mjeseca te vidljivosti sa Zemlje. Vidljivost eksplozije je bila jedna od najbitnijih stavki cijelog projekta jer su Amerikanci željeli da stanovništvo SAD-a može vidjeti eksploziju golim okom.

Zračne snage SAD-a odlučile su da će prema Mjesecu lansirati relativno malu nuklearnu glavu od ‘tek’ 1,7 kilotona. Za usporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je između 13 i 18 kilotona. Iako su izračunali da bi eksplozija zaista bila vidljiva sa Zemlje, projekt je već 1959. ugašen.

Naime, odgovorni su zaključili da bi javnost mogla negativno reagirati, te da bi moglo doći do posljedica i na samoj površini Zemlje ukoliko nešto pođe krivim smjerom i projektil se zaista – vrati. Postojala je također mogućnost da će eksplozija onemogućiti dolazak na površinu Mjeseca kao i eventualnu kolonizaciju u daljoj budućnosti. SAD se također bojao mogućnosti militarizacije svemira što s obzirom na tenzije u Hladnom ratu uopće ne bi bilo nemoguće.

Zanimljivo, Projekt A119 ostao je u potpunoj tajnosti sve do sredine 1990. godine kada je na tajne dokumente ‘naletio’ pisac Keay Davidson dok je radio istraživanja za potrebe biografije Carla Sagana, piše The Guardian. U međuvremenu su se glasine da su Sovjeti pokušavali napraviti istu stvar pokazale istinitima. Kao što sada znamo, i oni su odustali od jednog od najbizarnijih projekata ionako ludostima prepunog Hladnog rata.

SAD se potom koncentrirao na slanje čovjeka na Mjesec. U tome su i uspjeli 1969. godine u sklopu misije ‘Apollo 11’ i pošteno odnijeli pobjedu pred Sovjetima.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Objavljeno

-

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Objavljeno

-

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Objavljeno

-

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu