Svijet
Stravični zahvati: Drevni preci Hrvata bušili su glave – na živo
Jedan od najvećih zagovornika otvaranja lubanje bio je sam Hipokrit. ‘Trepanacija’ je, slažu se znanstvenici, drugi najstariji kirurški zahvat, odmah nakon obrezivanja
U muzejima diljem svijeta nalazi se nekoliko tisuća lubanja s pravilno izbušenim rupama. Ukoliko se nadate da ćemo napisati kako su se te lubanje bušile po smrti nesretnika, e pa – varate se.
Radi se o zahvatu pod imenom ‘trepanacija’, a povjesničari diljem svijeta tvrde da su ga različiti šamani i ‘liječnici’ počeli izvoditi prije čak sedam tisuća godina. Da stvar bude još zanimljivija (i, hm, – strašnija), trepanacija se u nekim dijelovima svijeta izvodi čak i danas. Još u 19. se stoljeću izvodila se i u našem susjedstvu. Srbi, Crnogorci i Albanci bušenjem lubanja ‘liječili’ su različite povrede glave, ali i glavobolju i psihičke poremećaje.
Stanovništvo na području današnje Hrvatske sa stravičnim operativnim zahvatima počelo je još i ranije. Najpoznatija bušena lubanja s naših prostora potječe iz petog stoljeća, a pronađena je u Ludbregu.
No, vratimo se mi na početak, jer iznad glave vam sigurno trenutno visi barem nekoliko upitnika. Zašto bi ljudi, pobogu, bušili vlastite lubanje?! Teorija je mnogo i u svakoj ima barem dio istine. Trepanacijom su se vadili ozlijeđeni dijelovi lubanje kako bi se izbjegle infekcije i spasio život vojnika ili lovaca. Logično, zar ne?
Čovjek čija je lubanja pronađena u Ludbregu živio je još godinama nakon zahvata
No, trepanacija se najčešće izvodila kako bi se ‘liječile’ stravične glavobolje ili bolesti poput epilepsije. Nerijetko su se lubanje bušile i onima koji su patili od nekog mentalnog poremećaja, a oni prvi zahvati imali su gotovo isključivo ritualno značenje. Naime, vjerovalo se da će kroz rupu u lubanji izaći zlodusi, a u osobu ući dobre sile.
U srednjem su se vijeku na zahvat svojevoljno odlučivali i brojni vladari i plemići na savjet svojih liječnika. Oni su smatrali kako će na taj način doći do pozitivnih promjena u cirkulaciji krvi te kako će mozak biti bolje prokrvljen.
Sada sigurno mislite kako je većina tih ljudi umrla usred zahvata u najgorim mukama. O bolovima možemo samo nagađati, no većina ‘operiranih’ preživjela je zahvate i nastavila najnormalnije živjeti nakon što je rana zacijelila. Prema dostupnim podacima, stopa preživjelih pacijenata bila je 75%, mnogo više no u modernoj medicina prije pojave antiseptika. Neka afrička plemena zahvate su obavljala sa 96% uspjeha. Kako je to točno izgledalo pogledajte u dokumentarcu ispod teksta.
Zahvati su se izvodili na najrazličitije načine, ovisno o vremenu i području. U pitanju su bili različiti alati i instrumenti od kamena, drva i metala, a zahvat se izvodio bušenjem, rezanjem i – struganjem.
Kada se zahvat popularizirao u Srbiji u 19. stoljeću, većina je Europe trepanaciju već napustila kao primitivnu i neučinkovitu metodu. S obzirom da nisu imali pristup tada najmodernijim medicinskim instrumentima, Srbi su lubanje otvarali – struganjem. Uh.
Stari Srbi su lubanje počeli bušiti tek kad je Europa odbacila bizarnu praksu
– U udaljenim planinskim područjima Balkana održali su se pojedini običaji i način života koji su u ostalim dijelovima Europe napušteni još prije mnogo stoljeća kao štetni i primitivni. Ti običaji u Europi su već tada izazivali zgražanje, dok su se u Albaniji i Staroj Srbiji pod vlašću Turaka smatrali potpuno normalnima i uobičajenima. Ti surovi običaji održali su se zbog loše organizacije, što znači da država uopće nije egzistirala već da je vladalo plemensko uređenje. Srpski seljaci lubanje su bušili iz različitih pobuda, a najćešće kako bi sanirali ratne ozljede. Drugi razlog bio je liječnje glavobolja i ludila, zapisao je Sima Trojanović, prvi srpski antropolog, piše Avant Art Magazin.
Istom metodom struganja otvorena je i lubanja pronađena u Ludbregu, a morfologijom je utvrđeno da je osoba preživjela operaciju i ‘nakon nje živjela najmanje još nekoliko godina’, navode u svojem znanstvenom članku Mario Novak, Miroslav Nađ, Tajana Pleše i Mislav Čavka. Oni navode kako su na ‘ludbreškoj lubanji’ probijena sva tri sloja kostiju te kako je tvrda moždana ovojnica bila ‘potpuno izložena’.
Kontroverzni zahvat i danas se obavlja u pojedinim dijelovima svijeta, u plemenskim okružjima. No, zagovornike ima i na zapadu, gdje ga je nekoliko pojedinaca izvelo na sebi. Među njima je i Bart Hughes koji tvrdi da trepanacija omogućuje širenje mozga i bolju cirkulaciju. On je sam izbušio svoju lubanju 1965. godine (umro je 2004. godine od zatajenja srca). Hughes je tvrdio da je ljudski mozak slabije prokrvljen od trenutka kada su ljudi prohodali na dvije noge i uspravili se. Trepanacija je, tvrdio je, najbolja metoda da se ‘stvari vrate na svoje mjesto’ tj. da se poveća funkcionalnost mozga.
Joseph Mellen, britanski autor, svoju je lubanju iz istih poriva uspio probušiti iz trećeg pokušaja. Danas ima 76 godina, a je li mu bušenje zaista pomoglo, to zna samo on.
Iako bušenje lubanje i danas ima mjesto u modernoj medicini pri, primjerice, nateknuću mozga, znanost nikada nije dokazala da su bušenja koja se rade već sedam tisuća godina imala bilo kakve pozitivne efekte.
Svijet
Znate li da možete legalno kupiti drugu putovnicu ovih zemalja? Evo kakve su cijene
Bez obzira jeste li stalni putnik koji želi izbjeći vremenska ograničenja turističkih viza ili umirovljenik koji traži mjesto za život u drugoj zemlji, dobivanje drugog državljanstva može biti složeno. Svaka zemlja ima različite propise o stjecanju državljanstva, a neke zemlje omogućuju da “kupite” drugo državljanstvo ulaganjem u nekretnine ili druge programe.
Postoji nekoliko zemalja koje nude boravište i državljanstvo putem ulaganja, no minimalni iznos ulaganja znatno varira.
Iznosi ulaganja obično se kreću od 100.000 € do preko 1.000.000 €.
Zemlje s programima državljanstva putem ulaganja
– Antigua i Barbuda: 216.000 €
– Kambodža: 230.000 €
– Dominika: 188.000 €
– Egipat: 235.000 €
– Grenada: 220.000 €
– Jordan: 705.000 €
– Malta: 600.000 €
– Sjeverna Makedonija: 200.000 €
– Sv. Kristofor i Nevis: 235.000 €
– Sv. Lucia: 225.000 €
– Turska: 375.000 €
– Vanuatu: 122.000 €
Zemlje s programima boravišta putem ulaganja
– Kostarika: 141.000 €
– Cipar: 300.000 €
– Grčka: 250.000 €
– Hong Kong: – 3.630.000 €
– Mađarska: 250.000 €
– Italija: 250.000 €
– Jersey: 2.140.000 € i 305.000 € godišnjih poreza
– Latvija: 60.000 €
– Luksemburg: 500.000 €
– Malezija: 199.000 €
– Malta: 175.000 €
– Mauricijus: 352.000 €
– Crna Gora: Kupnja nekretnina i registracija pravne osobe
– Novi Zeland: 2.820.000 €
– Panama: 94.000 €
– Portugal: 250.000 €
– Singapur: 7.130.000 €
– Španjolska: 500.000 €
– Švicarska: 272.000 €
– Tajland: 1.400 € do 23.500 €
– Ujedinjeni Arapski Emirati: 517.000 €
Postupak prijave
Iako svaka zemlja ima specifične zahtjeve, opći postupak je uglavnom isti. Uključuje odabir zemlje i programa, ulaganje traženog iznosa i podnošenje prijave. To obično uključuje dostavu dokumenata poput dokaza o imovini, potvrda o nekažnjavanju i zdravstvenih potvrda.
Nakon predaje prijave, vlada provodi dubinsku provjeru prije odobravanja državljanstva i izdavanja putovnice.
Prije nego započnete postupak, preporučuje se konzultacija s agencijom koja ima iskustva u ovim procesima. Vrijeme potrebno od početnog kontakta do dobivanja putovnice ovisi o zemlji i programu koji odaberete, piše Travel + Leisure.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech4 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet4 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci