Connect with us

Svijet

JOŠ UVIJEK Revolucionarna terapija liječenja raka nedostupna u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Hrvatska je ostala među rijetkim europskim zemljama u kojima još uvijek nije dostupna imunoterapija, nova metoda liječenju nekih od najtežih oblika malignih bolesti, upozoreno je na onkološkom kongresu u Poreču, na kojemu je istaknuto da je riječ o revolucionarnoj metodi koja bi uskoro rak mogla iz smrtonosne pretvoriti u kroničnu bolest

Riječ je o terapiji koja može potencijalno izliječiti svakog trećeg umirućeg bolesnika, oboljelog od metastatskog tumora, a sasvim sigurno omogućava dugotrajno zalječenje i otvara nadu da će karcinom postati kronična bolest, bez ‘rasta i progresije’. To je revolucija kakvu do sada u onkologiji nismo vidjeli, istaknuo je predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak na otvorenju kongresa koji se od 7. do 10. travnja održava u Poreču.

Imunoterapiju je nazvao ‘revolucionarnim zaokretom u liječenju tumora’, naglasivši kako je ‘nedopustivo danas u civiliziranom svijetu da je u nekoj zemlji ta terapija nedostupna, kao što je to slučaj s Hrvatskom’. ‘Živimo u povijesnom trenutku, koji bi trebao prepoznati i hrvatski zdravstveni sustav i omogućiti pacijentima dostupnost lijekova koji doista vrijede’, poručio je Vrdoljak.

Imunološki sustav sam uništava stanice raka

Dosad su u Americi i Europi registrirana dva nova lijeka koji potiče imunološki sustav na selektivno uništavanje stanica raka, povećavajući na taj način prirodnu sposobnost organizma za uništavanje malignih stanica. Od srpnja 2015. do danas 22 države članice EU, uključujući Sloveniju, odobrile su primjenu pembrolizumaba na teret javnih zdravstvenih osiguranja i to bez ograničenja s obzirom na status mutacije gena BRAF u oboljelih.

No, taj europski standard u liječenju malignog melanoma u Hrvatskoj trenutačno nije moguće dobiti, istaknula je onkologinja iz KBC Sestre milosrdnice Jasmina Marić Brozić. Naime, terapija se dobiva intravenski u bolničkim uvjetima, a javne zdravstvene ustanove mogu na taj način davati samo lijekove s HZZO-ove liste.

Inovativni lijekovi pembrolizumab i novolumab na nju još nisu uvršteni, a u Hrvatskoj nema ni privatnih bolnica koje bi mogle davati takvu terapiju.

Mogu ju dobiti isključivo pacijenti koji su ušli u program donacija lijekova u sklopu tzv. milosrdnog davanja a takvih je, ističe Marić Brozić, jako malo.

Maligni melanom više nije dijagnoza sa smrtnim ishodom

Iako nisu još dovoljno poznati široj javnosti, lijekove pembrolizumab i nivolumab Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je i stavila u promet u ljeto 2015. za bolesnike s uznapredovalim melanomom. Istodobno u svoje su ih smjernice uvrstila i renomirana stručna društva poput američke Nacionalne sveobuhvatne mreže za rak i Europskog društva za medicinsku onkologiju.

‘To je danas apsolutni standard liječenja u svim zemljama Europe i svijeta. Osim u Hrvatskoj, kemoterapija više nigdje u razvijenom svijetu nije standard liječenja melanoma’, upozorila je Marić Brozić.

Po njezinim riječima, novi lijekovi omogućili su nešto o čemu se do jučer moglo samo sanjati – maligni melanom prestao je biti dijagnoza s apsolutno smrtnim ishodom. Oko 20 posto oboljelih koji su primili imunoterapiju zadnje tri godine – ostalo je na životu.

Nova nada i za oboljele od karcinoma pluća

Na kongresu je istaknuto i da se trenutačno u svijetu provodi više od 900 kliničkih istraživanja primjene imunoterapije u liječenju i drugih oblika malignih bolesti, uključujući deset najčešćih vrsta raka.

‘Fascinantno je da isti lijekovi s vrlo velikom uspješnošću djeluju na različite tumore i da se dugo održava terapijski odgovor. O konačnom izlječenju od raka još je rano govoriti jer se oni i u najvećim svjetskim kliničkim centrima upotrebljavaju maksimalno zadnjih pet godina. No, ono što već sada znamo da je 20 posto bolesnika s metastatskim melanomom i 20-30 posto s metastatskim karcinomom pluća zaliječeno – dosad su poživjeli dvije do tri godine. To je dosad bilo nezamislivo’, istaknuo je internist s KBC-a Zagreb Davorin Herceg.

HZZO: Rješavanje u tijeku

Na Hinin upit o uvrštavanju imunoterapije na listu lijekova, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovorili su da je „prijedlog za stavljanje novih lijekova za liječenje melanoma predalo nekoliko nositelja odobrenja i da je rješavanje prijedloga u tijeku“.

Među njima su i lijekovi za imunoterapiju – pembrolizumab i nivolumab, no „dok je procedura u tijeku, HZZO ne može komentirati sam tijek postupka“.

Ističu i da su danas na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a dva lijeka koja se na teret sredstava HZZO-a mogu primjenjivati u liječenju BRAF pozitivnog metastatskog melanoma – dabrafenib i vemurafenib (koji je i na Popisu posebno skupih lijekova) te da se procedura stavljanja lijekova na liste lijekova HZZO-a provodi prema predviđenoj proceduri opisanoj odredbama Pravilnika kojeg donosi ministar zdravlja.

 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. senka

    9. travnja 2016. at 10:54

    Bas ste se uhvatili melanoma i kemijskih, skupih lijekova i izludjujute narod. Moj melanom na sredini desne potkoljenice, nestao je u roku 7 dana prije puno godina, jer sam prolazila kraj jedne smokve, koja nikako sazrijeti pa bih ga namazala mlijeckom od smokve!!!
    Dnevno je nestajao i ne zna se vise gdje je bio.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Večeras možete vidjeti jedinstvenu pojavu na nebu, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

By

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zastrašujuće slabljenje demokracije u Europi: Jedno obećanje pomoglo bi “mlitavijim” zemljama da ulove tempo

Objavljeno

-

By

Tradicionalno stabilne europske zemlje primjećuju kako vladavina prava opada paralelno sa smanjenjem izborne izlaznosti i opadanje kvalitete demokracije na svjetskoj razini. Demokratski izbori se strmoglavljuju u kvaliteti diljem svijeta, uključujući Europu prema najnovijem izvješću Globalno stanje demokracije 2024.

Izvješće, objavljeno u utorak, bavilo se analizom kvalitete izbora, izlaznosti i prihvaćanju rezultata izbora, kao i time jesu li rezultati prihvaćeni zaozbiljno ili su doveli do prosvjeda. Ova godina bila je svakako bogata podacima za analizu s obzirom da je ukupno tri milijarde ljudi tijekom 2024. izašlo na birališta.

Pao odaziv, a slabije se i držimo rezultata izbora
Sam van der Staak, direktor međunarodnog IDEA europskog programa, opisao je rezultate istraživanja kao “uznemirujuće”, prenosi Euronews. Odaziv birača unazad zadnjih 10 godina pao je za otprilike 10 posto, a oko 20 posto ljudi suočeno s rezultatima izbora u kojima je njihova opcija izgubila, nije iste prihvatilo”, rekao je.

Pad se dogodio usprkos mnogim inovacijama koje su trebale olakšati pristup izbornom procesu, poput Cipra i Litve koji su snizili minimalnu dob za glasanje na 16 godina.

Dok Europa i dalje ima bolje rezultate od drugih dijelova svijeta, IDEA upozorava da su neki “sastojci zdrave demokracije” poput građanskih sloboda i pristupa pravosuđu – ugroženi.

Pritisak izvršne vlasti na sudstvo
Europska vladavina prava bilježi primjetan pad unazad pet godina, otkriva izvješće koje se baziralo na 220 nacionalnih izbora održanih u 159 zemalja između svibnja 2020. i travanj 2024.

“U nekim državama, izvršne vlasti stavljaju pritisak na sudstvo, zapošljavajući ljude koji ih podržavaju”, govori Van der Staak, ističući pritisak na demokraciju u Bugarskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj.

“Očekujem da će u narednih nekoliko godina, više pozornosti biti usredotočeno na vladavinu prava, budući da je ona jedna od najvećih slabosti europske demokracije.”

Mnoge države zaostaju za slobodom izražavanja i medijskim slobodama, pokazalo je izvješće, ističući borbu Grčke sa slobodom školstva i pokušajima vlade Italije i Slovačke da utječu na medije.

Francuska je također na radaru; zabrinjava njeno isključivanje iz političkih procesa ovisno o ekonomskim faktorima poput diskriminacije temeljene na prihodima.

Zatvaranje jaza
Izvješće također sugerira da se jaz između istočnih, središnjih i zapadnoeuropskih država zatvara.

“To su dobre vijesti jer se Europa sve više ujedinjuje i teže je vidjeti tradicionalnu podjelu na nove i stare demokracije”, kazao je van der Staak.

IDEA, međuvladina organizacija koja prati demokratske procese diljem svijeta, predlaže da bi obećanje pridruživanja Europskoj uniji nekim “mlitavijim” zemljama dalo priliku da ulove tempo.

Albanija, Kosovo i Moldavija su napredovale u omogućavanju pristupa pravosuđu, gospodarskoj jednakosti i slobodi izražavanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, stoji u izvješću.

Ukrajina je također uvela transparentnu i poštenu selekciju za izbor sudaca ustavnog suda i nastavila s disciplinarnim postupcima usmjerenim protiv sudaca, dodali su.

 
Nastavi čitati

Svijet

Većina Palestinaca smatra da je Hamasov napad 7. listopada bio pogrešan

Objavljeno

-

Većina stanovnika Pojasa Gaze smatra da Hamasova odluka da napadne Izrael 7. listopada prošle godine nije bila ispravna, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni danas. Ispitivanje je pokazalo velik pad potpore za taj napad nakon kojeg je Izrael izvršio ofenzivu na Pojas Gaze.

Ispitivanje, koje je početkom rujna proveo Palestinski centar za politiku i istraživanja (PSR), pokazalo je da 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatra da odluka da se napadne Izrael 7. listopada nije bila ispravna, a 39 posto smatra da je bila ispravna.

Pala i potpora za napad na Zapadnoj obali
To je prvi put od 7. listopada da je ispitivanje PSR-a pokazalo da većina ispitanika iz Pojasa Gaze smatra tu odluku pogrešnom. Pala je i potpora za taj napad na Zapadnoj obali premda većina ispitanika, njih 64 posto, smatra i dalje da je to bila ispravna odluka, po ispitivanju.

Ispitivanje PSR-a provedeno prije tri mjeseca pokazalo je da je 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatralo da je odluka bila ispravna. Više od 41.000 Palestinaca poginulo je u izraelskoj ofenzivi koja je opustošila Pojas Gaze, po podacima ministarstva zdravlja Pojasa Gaze.

U Hamasovu napadu poginulo je 1200 ljudi, a 250 je oteto, po izraelskim podacima. Ispitivanja PSR-a od napada 7. listopada do sada su uvijek pokazivala da većina ispitanika i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali podržava napad, i to više na Zapadnoj obali nego u Pojasu Gaze.

Pao broj ispitanika koji podržavaju Hamas
PSR je objavio da je njihovo novo ispitivanje prvi put pokazalo da je značajno pala potpora za Hamasov napad na Izrael i na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, kao i očekivanja da će Hamas pobijediti u ratu.

Potpora za napad 7. listopada ne znači nužno potporu za Hamas ili ubojstva i zločine nad civilima, istaknuo je PSR, dodajući da “gotovo 90 posto javnosti vjeruje da Hamasovi ljudi nisu počinili zločine prikazane u videosnimkama snimljenim tog dana”.

Ispitivanje je pokazalo da je pao broj ispitanika u Pojasu Gaze koji podržavaju Hamas s 38 na 35 posto. Ali Hamas je i dalje popularniji od Fataha, koji vodi predsjednik Mahmud Abas, i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu