Hrvatska
Povijesna misija: NASA kreće na asteroid od 500 m koji prijeti Zemlji
NASA je objavila da će 8. rujna 2016. lansirati letjelicu OSIRIS-REx koja bi dvije godine kasnije trebala sletjeti na opasan 500-metarski asteroid 101955 Bennu.
Veliko tijelo, otkriveno 1999. spada u klasu svemirskih objekata poznatih kao NEO (Near Earth Objects – tijela koja prolaze blizu Zemlje) i treće je po redu na listi indeksa rizika poznatoj kao ‘Palermo Technical Impact Hazard Scale’. Blizu Zemlje prolazi svakih šest godina, a 2135. će proći bliže od Mjesečeve orbite.
‘Te 2135. prolet će promijeniti Bennuovu putanju zbog čega postoji mogućnost da kasnije u istom stoljeću krene prema Zemlji, rekla je za Sunday Times Dante Lauretta, voditeljica istraživanja misije OSIRIS-REx.
No NASA procjenjuje da je vjerojatnost da će Bennu udariti u Zemlju negdje između 2175. i 2196. godine ipak relativno mala – oko jedan naprama 2.700.
Ako ipak udari, oslobodit će golemu energiju, 60-ak puta veću od one koju je imala hidrogenska bomba Car, najmoćnije nuklearno oružje koje je ikada detonirano (Car je oslobodio energiju od oko 50 megatona, odnosno 1.570 puta više od bombi koje su bačene na Hirošimu i Nagasaki zajedno ili 10 puta veću od svih konvencionalnih eksploziva upotrijebljenih u II. Svjetskom ratu). Takva eksplozija mogla bi imati katastrofalne globalne posljedice. Stoga je dobro da vjerojatnost udara nije velika. Stručnjaci vjeruju da će ljudi do sredine drugog stoljeća ljudi razviti tehnologiju kojom će moći otkloniti ovu prijetnju.
U ovoj povijesnoj misiji NASA će pokušati prikupiti uzorke koji su vrlo zanimljivi iz dva ključna razloga:
1) budući da je tijelo svojevrsni svemirski relikt iz vremena nastanka Sunčeva sustava, njegovi bi nam uzorci mogli ispričati priču o tim vremenima;
2) na takvim tijelima bogatim ugljikom obično se mogu naći organske molekule pa bismo također mogli saznati nešto više o njihovoj mogućoj ulozi u sijanju života na Zemlji.
Uzorci bi se na Zemlju trebali vratiti 2023. godine. Ako sve prođe kako treba, bit će to najveća količina materijala (do 400 grama) koja je ikada prikupljena na asteroidima.
No misija neće samo prikupljati uzorke. Također će mjeriti tzv. Jarkowskijev efekt. To je pojava uzrokovana činjenicom da ‘izlazno’ zračenje svemirskog tijela obasjanog Sunčevim zrakama kasni za ‘dolaznim’ zračenjem koje stiže sa Sunca. Naime, izlazno oslobađanje topline iz asteroida u svemir bit će najsnažnije negdje oko dva sata iza njegova podneva, dakle nešto kasnije od maksimuma intenziteta dolaznih Sunčevih zraka koji nastupa u podne. Zbog ovog razilaženja potisak zračenja koje dolazi sa Sunca i zračenja koje izlazi iz tijela neće biti izjednačeni pa se neće poništavati već će tjerati tijelo u nekom određenom smjeru. Posljedica je da će se neka tijela s vremenom približavati Suncu, a druga udaljavati od njega, ovisno o tome okreću li se u odnosu na Sunce progradno ili retrogradno.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa