Connect with us

Svijet

“Stojimo na rubu ponora”: Ovako će život na Zemlji izgledati za 100 godina – u najboljem slučaju

Objavljeno

-

2016. godina najvjerojatnije će biti najtoplija godina u povijesti mjerenja, s povećanjem temperature od 2,3 stupnja Fahrenheita (1,3 stupnjeva Celzijusa) u odnosu na predindustrijske prosjeke.

To znači da smo se opasno približili granici od 1,5 Celzijevih stupnjeva koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje.

“Ne postoji način kako zaustaviti globalno zatopljenje”, kaže za Business Insider Gavin Schmidt, znanstvenik i stručnjak za klimatske promjene, ujedno i direktor NASA-inog Goddard Instituta za svemirske studije. “Sve što se do sada dogodilo duboko je ukorijenjeno u klimatski sustav”, dodaje.

To znači da čak i ako emisije ugljičnog dioksida sutra padnu na nulu, klimatske promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka odvijale bi se i dalje stoljećima. I, kao što svi znamo, nema šanse da se emisije štetnih plinova zaustave sutra. Ključna je stvar sada, tvrdi Schmidt, usporiti klimatske promjene dovoljno da bismo bili sigurni da im se možemo prilagoditi što bezbolnije.

Schmidt je za Business Insider objasnio kako će Zemlja izgledati za sto godina – i to u najboljem mogućem slučaju.

“Granica od 1,5 stupnjeva je kao dugoročni cilj jednostavno nedostižna”, kaže Schmidt. On procjenjuje da ćemo tu granicu dosegnuti već do 2030. godine.

Ipak, Schmidt je optimističniji po pitanju ostanka ispod granice od 2 stupnja ispod predindustrijskih nivoa – što je razina porasta temperature za koju se UN nada da će izbjeći.

Pretpostavimo da će porast temperature biti između 1,5 i 2 Velzijeva stupnja godišnje. Do kraja ovog stoljeća svijet će biti u prosjeku 3 stupnja topliji nego što je danas.

No, prosječna površinska temperatura ne oslikava u potpunosti opseg klimatskih promjena. Temperaturne anomalije, odnosno devijacije temperature na određenom području od “normalnih”, počele su mahnito divljati.

Na primjer, temperatura u Arktičkom krugu skočila je prošle zima iznad točke ledišta na jedan dan. I dalje je bilo hladno za pojmove Floride, ali bilo je iznimno vruće za Arktik. Ta je pojava abnormalna, a počet će se događati sve češće.

To znači da će godine poput ove, u kojoj je zabilježena najmanja razina slanih ledenih površina, postati sve uobičajenije. Do 2050. godine na Grenladnu bi tijekom ljeta ledeni pokrivač mogao u potpunosti nestati.

Ipak, 2015. godina nije bila ništa u usporedbi s 2012., kada se 97% površine ledenog pokrova Grenlanda počela topiti u ljetnim mjesecima. To je obično pojava koja se događa jednom u stoljeću, ali ovakva ekstremna pojava bi se do kraja stoljeća mogla ponavljati svakih šest godina.

S pozitivne strane, led na Antarktiku će ostati na relativno sličnoj razini kao sada, što će minimalno doprinijeti porastu razine mora.

No, prema najboljem mogućem scenariju, oceani su na putu da porastu od 60 do 90 centimetara do 2100. godine. Čak i da razina mora poraste manje od 90 centimetara, više od 4 milijuna ljudi morat će biti razmješteno.

Oceani ne samo da će imati manje ledenih površina na polovima, već će se nastaviti rast njihove kiselosti u tropskim područjima. Oceani apsorbiraju oko trećine ugljičnog dioksida u atmosferi, što uzrokuje rast njihove temperature i razine kiselosti.

Ako se klimatske promjene nastave ovom brzinom, gotovo svi koraljni grebeni bit će devastirani. Prema najboljem mogućem scenariju, opstat će svega polovica svih tropskih koraljnih grebena.

No, ne zagrijavaju se samo oceani. Čak i ako zaustavimo emisiju štetnih plinova, ljeta u tropskim područjima bilježit će čak 50 posto više ekstremno vrućih dana. U sjevernijim područjima broj ekstremno vrućih dana povećat će se za 10 do 20 posto.

Čak i blagi rast temperature preopteretit će zalihe pitke vode. U istraživanju 2013. godine znanstvenici su predvidjeli da će diljem Zemlje biti 10 posto više sušnih razdoblja nego sada. Ako se klimatske promjene neće držati pod kontrolom, ekstremne suše prijete čak 40 posto zemljine površine, napominje Schmidt.

Ako je prošlogodišnji i ovogodišnji El Nino ikakav indikator onoga što slijedi, u nardenim godinama i desetljećima čekaju nas brojne prirodne katastrofe. Od 2070. godine mogu se očekivati brojne ekstremne oluje, požari i nepodnošljivi toplinski udari.

U ovom trenutku čovječanstvo stoji na rubu ponora, upozorava Schmidt. Do 2100. godine naš će planet biti negdje između “malo toplijeg i puno toplijeg nego danas”. A razlika između malo toplijeg i puno toplijeg, upozorava, broji se u milijunima spašenih ljudskih života

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu