Svijet
Bliže smo izlječenju svih bolesti nego što mislimo
Osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan prošli su tjedan predstavili ambiciozan program u kojem planiraju uložiti golema sredstva u temeljna znanstvena istraživanja kojima je krajnji cilj izlječenje svih ključnih bolesti u suvremenom svijetu.
Najavili su da će, za početak, tijekom narednih 10 godina, darovati tri milijarde dolara kako bi se pronašli lijekovi i tretmani za četiri ključne skupine bolesti – maligne, zarazne, krvožilne i neurološke.
Naravno, upućenima je jasno da planirana sredstva, iako predstavljaju vrlo izdašnu donaciju kada se uzme u obzir činjenica da dolaze od samo jednog para, sama po sebi ni izdaleka nisu dovoljna da se izliječe sve bolesti. Za ilustraciju, samo američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) godišnje izdvajaju višestruko veće iznose za biomedicinska istraživanja. U 2010. to je izdvajanje iznosilo fascinantnih 27 milijardi.
No još važnije pitanje koje na ovu temu treba postaviti zapravo je: može li čovječanstvo uopće izliječiti sve bolesti? Odgovor nije ni jednostavan niti jednoznačan. Naime, za neke bolesti bit će lakše naći lijekove, a za druge teže.
Zarazne bolesti
U biti znak jednakosti ne može se staviti čak niti unutar navedenih glavnih skupina bolesti. To osobito vrijedi za zarazne bolesti koje uzrokuju različiti mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Neki uzročnici zaraznih bolesti, poput bakterije koja uzrokuje lepru, evoluiraju sporo. Drugi, poput virusa koji uzrokuju gripu, evoluiraju vrlo brzo, mijenjaju se iz godine u godinu. Cjepivo protiv gripe stoga se svake godine priprema na temelju virusa koji su harali prošle sezone. Unatoč tome zna se dogoditi da virus toliko evoluira da zaštita koktela koji se uglavnom sastoji od cjepiva protiv tri virusa bude tek 20-ak posto.
Francis S. Collins, direktor NIH-a, rekao je za stranicu Popular Science da je teško zamisliti svijet u kojem neće biti zaraznih bolesti, no da je svakako moguće stvoriti takav u kojem će se one moći kontrolirati.
„Zarazne bolesti nećemo iskorijeniti na Zemlji no razvit ćemo strategije kojima ćemo ih brzo suzbijati gdje god da se pojave“, rekao je Collins istaknuvši da se strategije identificiranja novih bolesti, te njihova brzog liječenja i prevencije već danas ubrzano razvijaju.
Maligne bolesti
Stručnjaci koji se bave tumorskim bolestima već godinama upozoravaju da rak gotovo nikada nije jedna bolest što znači da se ne može liječiti jedinstvenim pristupom. Primjerice, na temelju molekularnih karakteristika tumora znanost danas razlikuje pet bioloških podtipova karcinoma dojke koji se međusobno razlikuju i po terapijskom pristupu i po prognozi liječenja.
Danas se uglavnom smatra da karcinoma ima više do stotinu te da svaki od njih na pacijente djeluje na drugačije načine, ovisno o brojnim čimbenicima poput dobi, spola, rasne ili etničke pripadnosti i geografskog položaja.
Unatoč tome u liječenju malignih bolesti u posljednjih je nekoliko desetljeća ostvaren golem napredak.
Ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, rekao je na predavanju koje je održao u Zagrebu u prosincu 2014. da će se rak uskoro liječiti kao kronične bolesti.
„Budućnost liječenja malignih bolesti je u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegove DNA“, objasnio je dodavši da bi to trebalo postati rutinski postupak zahvaljujući kojem će se rak liječiti kao i sve kronične bolesti.
U ovom području najveći problem mogla bi biti dostupnost liječenja jer kvalitetne, personalizirane metode dijagnosticiranja i liječenja vjerojatno još dugo neće postati jeftine.
Okupljanje mozgova
Prvi korak Inicijative Chan Zuckerberg, ujedno i najveća investicija teška 800 milijuna dolara, bit će osnivanje istraživačke institucije ‘Biohub’ na University of California u San Franciscu. Ona bi trebala okupiti brojne vrhunske znanstvenike sa Stanforda, Princetona, Berkeleya i UCSF-a koji bi trebali osmisliti nove pristupe liječenju bolesti.
Sljedeći korak bit će razvoj novih tehnologija koje bi trebale biti dostupne svim znanstvenicima Biohuba.
„Kroz cijelu povijest znanosti, većini znanstvenih proboja prethodila su neka nova oruđa i tehnologije koje su im omogućavale da stvari vide na drugačiji način. Teleskopi su nam pomogli da shvatimo astronomiju i svemir, a mikroskop da shvatimo stanice i bakterije kako bismo se borili protiv zaraznih bolesti“, rekao je za Guardian Zuckerberg koji smatra da bi i umjetna inteligencija mogla pomoći u istraživanju mozga i liječenju neuroloških bolesti.
Tehnologija strojnog učenja, koja mu nije strana, također bi se mogla koristiti za analiziranje genoma raka, kao i za kreiranje čipova i monitora za kontrolu krvi koji bi brzo otkrivali bolesti.
Ambiciozno, ali ne i neostvarivo
Collins smatra da je cilj Inicijative Chan Zuckerberg vrlo smion, no vjeruje da je razvoj lijekova za sve bolesti svakako nešto čemu bismo se mogli približiti tijekom ovog stoljeća.
„Hoćemo li to moći uspješno primijeniti na svaku oboljelu osobu, drugo je pitanje, no istraživanje bi se trebalo moći punom snagom uhvatiti u koštac sa svime što postoji“, rekao je.
Čak i Cori Bargmann, poznata neurobiologinja, koja će voditi projekt, svjesna je da će mnogi plan Inicijative doživjeti kao ambiciozan.
„No on nije potpuno apsurdan“, rekla je Bargmann za Guardian.
Zašto tako misli, objasnila je na primjeru razvoja znanstvenih istraživanja 1970-ih i 1980-ih.
„Jedan od virusa koji su se tada istraživali bio je Rousov virus sarkoma koji je napadao perad“, rekla je.
Mada se može činiti da taj patogen nema ništa s ljudima, bio je to prvi retrovirus koji je ikada istražen. Kasnije, 1983. godine, kada je otkriven retrovirus AIDS-a, prikupljeno znanje omogućilo je relativno brz razvoj terapija za tu opaku bolest. Bargman kaže kako se nada da će moći financirati slične projekte koji će biti kameni temeljci za razumijevanje nekih ključnih tema u medicinskim znanostima.
Steve Caddick, profesor kemijske biologije na University College London, direktor inovacija u Wellcome Trustu, najvećoj svjetskoj zakladi za biomedicinska istraživanja na svijetu, smatra da su inicijative poput Zuckerbergove važne jer je za izazove u medicini odvažnost vrlo bitna.
„U ovoj inicijativi jako je važno to što takav pristup rađa nadu koja je neophodna kako bi se od istraživačkih znanosti došlo do stvaranja boljeg svijeta. Težnja je ključna. S ovakvom idejom da se okupe umovi sve postaje moguće – to je nešto što može držati ljude u istraživanjima desetljećima, kroz sve uspone i padove“, objasnio je.
Konačno ne treba zaboraviti da se Chan i Zuckerberg nadaju da će njihova inicijativa potaknuti druge uspješne poslovne ljude da im se pridruže, da će postupno prerasti u pravi pokret za financiranje znanosti.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA18 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka