Connect with us

Nekategorizirano

PRIOPĆENJE Zadarski HSP AS: "Kao istinska hrvatska politička stranka, dužni smo 'osvijestiti' javnost o nemjerljivom obolu HOS-a u obrani Zadra"

Objavljeno

-


Iz zadarskog HSP AS-a stiglo je priopćenje povodom nedavno podignute prekršajne prijave protiv Damira Markuša, bivšeg pripadnika HOS-a.
Dopis koji potpisuje “pravaška platforma Zadarske županije” u sastavu: Dalibor Barešić, Slobodan Dević-Pičo i Đani Bunja, prenosimo u nastavku:
“Povodom nedavnih događaja vezanima uz progon i „demoniziranje“, kako oznaka postrojbe HOS tako i bivših pripadnika domoljubnih snaga, dužni smo, kao istinska hrvatska politička stranka, reagirati i „osvijestiti“ javnost o nemjerljivom obolu pripadnika HOS-a u obrani Zadra i zadarskog zaleđa.
U konkretnom slučaju gosp. Damira Markuša, prekršajna prijava je podignuta zbog natpisa „za Dom spremni“ koji se nalazi u sklopu grba HOS-a kao „zakonom zabranjenoj oznaci“.
„Sporni“ grb je statutom Udruge HOS definiran kao službeni grb Udruge koja je legitimna i registrirana i samim time je zakonit i kao takav se koristi na zastavama na svim vojnim mimohodima.
Postavlja se pitanje zašto se onda svako malo vrši „demoniziranje“ takvog znakovlja i ljudi koji ga s ponosom nose i ističu kao i „konstantno sporno“ bijelo polje na hrvatskom grbu.
Kome je u interesu „progoniti“ istinske domoljube i konstantno skretati pozornost javnosti „zakonom zabranjenim oznakama“ sa činjenice da je u hrvatskoj agresorska vojska posijala 149 masovnih grobnica, ubila više od 13 000 ljudi (uz to se više od 1000 ljudi i dalje vodi kao nestali) a upravo pod „spornim“ oznakama HOS-a su se borili mnogi istinski domoljubi i branitelji.
HOS nije stranačka vojska ili paravojna postrojba kakvim ga se konstantno želi prikazati javnosti.
HOS je formiran kao način na koji će dragovoljci steći vještine i znanja potrebna za obranu svoje domovine a ustrojene desetine i vodovi djeluju na bojišnici pod okriljem 113, 114, 126, 141 i opće pričuve 4. gardijske brigade te kao samostalni dragovoljački vodovi.
Poseban utisak HOS-ovci ostavljaju na južnom bojištu i zadarskom zaleđu gdje ih je sredinom 1992. godine, novi zapovjednik, pukovnik Marko Skejo okupio u jednu postrojbu koja postaje bojna u okviru 114. Brigade.
Zemunik Gornji/Zemunik Donji
Prvo uključivanje IX bojne HOS-a u obranu zadarskog zaleđa je zauzimanje lokaliteta Gradina između Zemunika Gornjeg i Zemunika Donjeg i taj položaj skupina HOS-ovaca je nastavila držati sedam mjeseci bez smjene sa samo pješačkim oružjem i dva minobacača.
U obrani Gradine poginula su dva pripadnika HOS-a.
Škabrnja
Krajem siječnja 1993., po zapovjedi generala Gotovine, HOS-ovci kao dio 114. Brigade odlaze na bojišnicu u Škabrnji. Po dolasku u Škabrnji je bilo tek 12 iscrpljenih pripadnika bojne „Zrinski“ koji su im predali položaje i pridružili se matičnoj postrojbi u Kašiću.
Preuzevši položaje 23 HOS-ovca su organizirali obranu na 23 četvorna kilometra općine Škabrnja koja se sastoji od Škabrnje i Prkosa. HOS-ovci su položaje sami „držali“ 43 dana nakon čega su im se pridružili i drugi branitelji.
Taktičnost i srčanost 23 HOS-ovca koji su Škabrnju držali sami neprekidno 43 dana braneći svoje položaje ali i izvodeći i diverzantske akcije, slabo je poznata-čak smatrana i nevažnom.
Naime, taktika „stalnog kretanja“ stvorila je kod neprijatelja iluziju da se radi o puno više branitelja i neprijatelj je vjerovao da Škabrnju brani najmanje 300 HOS-ovaca. Da su znali da je u Škabrnji samo 23 vojnika brzo bi ih zgazili.
Tu je posebno do izražaja došao Tomas Crowley – Irac koji se došao boriti za slobodnu Hrvatsku. Pridružio se HOS-u komu je prenosio svoje znanje i osposobljavajući vojnike i zapovjednike. Bojnik Tomas Crowley između ostalog sudjelovao je na novljanskom, jasenovačkom, livanjskom, mostarskom ratištu, Popovu polju, Maslenici, oslobađanju Škabrnje, kod Biograda, drniškom, Svilaji, Donjem Selu i južnom ratištu. Poginuo je 10. Lipnja 1995. a pokopan je u Splitu
Diverzije u Škabrnji i okolici
Osim držanja samih položaja u Škabrnji HOS-ovci su konstantno išli u izviđanja i diverzije po neprijateljskim položajima. Izvođene su diverzije na uzvisini zvanoj Ražovljeva glava (uzvisina u blizini Škabrnje koja je bila od velikog značaja u strateškom smislu oko borbene prevlasti nad Škabrnjom). Kako se dao naslutiti veliki neprijateljski napad na Škabrnju, da bi se neprijatelju pomutili računi pokrenut je još jedan diverzantski napad. Napad je bio usmjeren na selo Istok prema Biljanima gdje je bilo mjesto okupljanja pripadnika četničkih formacija. Akcija je završila uspješno bez poginulih HOS-ovaca, ali sa, vjeruje se 30-tak poginulih neprijatelja, dva onesposobljena topa T-12 40 zarobljenih automatskih pušaka.
Nakon 43 dana neprestanog ratovanja u konstantnoj spremnosti, HOS-ovci su dobili pojačanje i zaslužen odmor od tjedan dana. Nažalost, 6 dana nakon njihovog odlaska na odmor, Vasiljković operacijom „Kameleon“ otima Škabrnju tek pridošlim, novopečenim braniteljima. Pri tome je poginulo 12 branitelja a nekolicina ih je prošla torture po srpskim logorima. Škabrnja nije nikako više bila oslobođena do kraja rata.
Nakon svega navedenog nije potrebno posebno naglašavati zasluge IX bojne HOS-a jer 43 dana uspješne obrane Škabrnje od strane samo 23 pripadnika HOS-a govori puno više od samih riječi. Kroz 43 dana imali su 20 ranjenika dok je neprijatelj pretrpio mnogo veće gubitke.”
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Objavljeno

-

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu