Svijet
OTKRIVENO KAKO NAS VARAJU: Uređaji se kvare taman nakon isteka jamstva, a ovi prednjače u tome
Već neko vrijeme postoji sumnja da proizvođači kućanskih uređaja iste programiraju tako da se pokvare odmah nakon isteka garancije. Nakon brojnih takvih iskustava, sve više potrošača vjeruje u takvu teoriju. Zastupnici Europskog parlamenta također su se odlučili početi baviti ovim problemom.
Predloženo je uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja, koju je preporučio Europski gospodarski i socijalni odbor, a koja bi bila slična sadašnjoj oznaci za energetsku učinkovitost. Potrošač bi tako prilikom kupnje mogao barem otprilike znati koliko će njegov uređaj trajati.
Biljana Borzan je hrvatska zastupnica koja aktivno sudjeluje u raspravama na ovu temu.
Uređaje se ne isplati popravljati
U Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača upravo je završila procedura podnošenja amandmana na Izvješće o duljem trajanju uređaja. Sama sam podnijela oko tridesetak amandmana želeći osigurati da uređaji na tržištu traju što dulje. Hrvatski građani mi često javljaju kako se proizvod pokvari čim mu istekne jamstvo, a kvar je nerijetko takav da se uređaj ne isplati popravljati. Zbog toga sam razloga tražila nekoliko ključnih promjena.
Prva je, dakle, ta oznaka minimalnog roka trajanja. Pokazalo se, naime, da su potrošači voljni platiti više za trajnost proizvoda. Primjerice, kako bi perilica za rublje trajala dvije godine dulje, spremni su izdvojiti 100 eura više. Isto tako, označenim bi se proizvodima prodaja povećala za 55 posto. Samo bi printerima porasla za 70 posto’, rekla je Borzan.
Ona se angažirala i uvezi s dostupnosti rezervnih dijelova.
‘Kad pukne ležaj na perilici, morate zamijeniti cijeli bubanj jer nema manjih rezervnih dijelova. Primjerice, u Njemačkoj se u jednoj godini broj radnji za popravak smanjio za 13 posto. Naglasila sam da rezervni dijelovi ne samo da moraju biti dostupni na tržištu u duljem razdoblju nego samo jamstvo, već im i cijene trebaju biti razumne.
Mobitele su počeli lijepiti
Treća značajna promjena za koju smatram da će olakšati život građanima je prijedlog zabrane neodvojive ugradnje vitalnih dijelova uređaja. Dokazano je i kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih lijepe, te ih je u slučaju popravka iznimno teško rastaviti bez da se dodatno oštete. Uz to, dizajn je postao potpuno iracionalan.
Prije se baterija na mobitelu mogla zamijeniti za trideset sekundi, a danas se ona ukopa duboko iza matične ploče, kako bi u slučaju jednostavnog kvara baterije korisnik bio prisiljen kupiti novi uređaj, ili pak dodatno oštetiti stari. Slično se radi i s laptopima, tabletima i drugim vrstama elektroničkih uređaja’, napomenula je.
Podsjetila je i kako je programirano kvarenje uređaja dokazano i kroz istraživanje napravljeno u suradnji s europskim potrošačkim centrima. Ono je pokazalo da su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na nekoliko tisuća radnih sati, a printeri na određen broj stranica i tako dalje.
Serviseri su također uočili trend bržeg kvarenja aparata.
Jeftiniji uređaji skloniji kvarovima
‘Ne možete više ni očekivati da će vam hladnjak trajati 20 godina, koliko je, u prosjeku, trajao prijašnjim generacijama jer su uređaji danas znatno povoljniji. Perilicu rublja ili posuđa možete kupiti za 2000 kuna, televizori su još i jeftiniji… Postali su toliko dostupni da kupci idu na to da u svakoj sobi imaju po jedan TV aparat. Cijena, naravno, diktira i kvalitetu, a ono što sam ja primijetio jest da se uređaji danas rade od nekvalitetnijih materijala, tanjeg inoksa i slično.
Problem je, međutim, i što estetika danas ide nauštrb kvalitete – zahtjevi kupaca idu toliko daleko da neki žele imati LED svjetlo u hladnjaku! Treba znati i kako elektronika na aparatu, primjerice, moderne staklokeramičke ploče, uređaj čini podložnijim kvarenju’, istaknuo je anonimni serviser s dugogodišnjim iskustvom za Slobodnu Dalmaciju.
‘Problem je što su ti rezervni dijelovi toliko skupi, čime proizvođači, zapravo, prisiljavaju kupce da nabave novi uređaj. Primjera radi, obično plastično crijevo za usisavač jednog renomiranog proizvođača košta oko 300 kuna’, dodao je.
Iz splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača napominju kako kupac ima slabu pravnu zaštitu u slučaju učestalih kvarova na uređajima.
‘Ljudi se stalno žale’
‘Stalno nam se ljudi žale, najviše na perilice rublja i televizore… Najveći su problem rezervni dijelovi. Prije neki dan nas je kontaktirala gospođa kojoj se, netom nakon isteka jamstva, pokvario televizor. Trgovac ju je uputio na proizvođača, no iz tvornice su poručili kako rezervnih dijelova za taj proizvod više nemaju.
Televizor je stranka platila 2500 kuna, što možda i nije puno za takav uređaj, ali vjerojatno bi se ista stvar dogodila i da je za televizor izdvojila 10.000 kuna. Sukladno iskustvima potrošača, držim kako više nema smisla kupovati skupe uređaje jer garancija kvalitete može biti samo duljina jamstva’, rekla je Iskra Maras, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu.
Osobito skloni kvarenju su printeri i kovčezi, pokazala je studija Europskog socijalnog i gospodarskog odbora. Građani bi, navodno, puno više platili za kvalitetnije proizvode iz tih kategorija jer već u trenutku kupnje pretpostavljaju da će se uskoro pokvariti.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih