Connect with us

Nekategorizirano

JOŠ JEDNOM Odakle lova, Marko?

Published

on

Član Skupštine Zadarske županije Marko Pupić Bakrač lako bi mogao biti pobjednik u izboru najbogatijeg zadarskog političara, unatoč tomu što ni dana nije radio u privatnom sektoru. Štoviše, u periodu stjecanja najvrjednijih nekretnina – bio je bez posla navodno.

Redakcija Z NET portala otkrila je prije točno 3 godine da samoprozvani glasnogovornik obespravljenih i vodeći klevetnik u Zadru bez konkurencije u vlasništvu ima impozantnu villu u srcu grada i još veću villu prvi red do mora na Pagu.

Odmah se oglasio, istina i Bog, i dao objašnjenje otprilike ovakvo:

– da je zgradu u Dinjišci sagradila punica još prije rata (Domovinskog, nadamo se?),

– da im je bazen platila država, to smo pisali, a dio da je na kredit,

– i villu da su imali prije nego je supruga Katica postala direktorica Aerodroma.

Nakon dva i pol mjeseca šutnje po pitanju imovinske kartice svoje obitelji, čak i u periodu kada je to bilo ključno za birače pred koje je izašao kao kandidat za župana čak, imamo dopunu pitanja Marku Pupiću Bakraču i sad bi zaista bilo vrijeme da na njih odgovori:

1. U oglasu za prodaju apartmana u Dinjišci stoji da je riječ o “novogradnji”, i to “iz 2011”. Do sada ste tvrdili da je zgrada od prije rata. Kad je, dakle, sagrađena zgrada u Dinjišci i sa kojim, čijim sredstvima?

2. Je li točno da ste u vrijeme gradnje na Pagu Vi bili bez posla?

3. Kratko nakog našeg pisanja o zgradi uz more u Dinjišci, Vaša je punica prenijela svo vlasništvo na Vašu suprugu. Pod kojim novonastalim okolnostima?

4. Koja je tvrtka gradila zgradu na Dinjišci?

5. Je li ista tvrtka gradila Aerodrom, u isto vrijeme?

6. Tko je vlasnik stana u naselju Špansko u Zagrebu, koji iznajmljujete?

7. Tko je vlasnik stana na Bundeku, koji ste prodavali?

8. Je li točno da su Vaši roditelji baš kao i Vi i Vaša supruga, cijeli radni vijek živjeli od plaće koju im je davala država, odnosno ni dana nisu proveli u privatnom sektoru?

9. Konačno, je li istina da ste prije koju godinu kupili i treći stan u Zagrebu?

10. Dakle, odakle lova:

a) ako Vi niste radili

b) ako je supruga radila za plaću, u javnoj firmi

c) ako je njena majka živjela i živi od mirovine radnice u Marasci

d) ako su vaši roditelji živjeli od liječničke i učiteljske plaće?

Uoči svibanjskih izbora, pritisnuta od javnosti Akcija mladih u zadnji je tren izašla s programom ambiciozno nazvanim “DEKLARACIJA ZADARSKOG PREPORODA”.

Od “brige za čovjeka, obitelj i obrazovanje”, “razvoja gospodarstva i zapošljavanja”, “reorganizacije i racionalizacije gradske uprave i tvrtki u vlasništvu Grada Zadra”, “strategije razvoja sporta”, “uključivanja građana u procese odlučivanja” i “kapitalnih investicija” – ma što to značilo – 45 dana od izbora ostalo je samo sljedeće:

– da im je malo sat vremena smetanja na Aktualnom satu

– i da Marko Pupić Bakrač želi biti direktor KK Zadar.

“… odgovor morate potražiti u svojim srcima. Sudite nam po našim djelima. Obećali smo Vam da ćemo se krvavo boriti, da ćemo biti Vaš oganj i mač u vijeću, da Vas nikada nećemo izdati i prodati. Da li smo ispunili obećanja koja smo Vam dali? Vjerujete li nam?” – naveli su zadarski “Mladi” na kraju “Deklaracije”.

Onda? Vjerujete li im?

 

 
Continue Reading
24 komentara

24 Comments

  1. Dosada do bola

    10. srpnja 2017. at 12:03

    Koga vise boli ona stvar sto ima Pupic Bakrac?? ali stvaaaarno viseeee!!! Jel on najveci problem u ovoj usranoj drzavi?? DOSADNA SI VISE S NJIM!! Pisi radje o krivom parkiranju tu po gradu..Bar se mogu nasmijati…I ne, nisam Pupic Bakrac i ne, nisam clan Akcije Mladih! Samo govorim ono sto vecini ide vec misecima na zivce a to je jedan te isti clanak koji se ponavlja…nekad sam volio ovaj portal…jel bi svako malo bio netko drugi na tapetu a kolumna bi bila dobra..

     
  2. haha

    10. srpnja 2017. at 12:06

    Evo nje opet!?

     
  3. Mendul

    10. srpnja 2017. at 13:23

    Vidim da je nekima problem što se piše istina, a nije im problem kad prozvani lažima maltretira sve i svakoga. Čudan smo mi svit. Kolumna je super.

     
  4. GTJ

    10. srpnja 2017. at 13:39

    Zaista me ne zanima taj”lik”ali- ostavljate li mogućnost da on za sve ovo ima i nekakav dugoročni-K R E D I T ?????

     
  5. haha

    10. srpnja 2017. at 14:03

    Ma mene samo zanima jel se dotična gospoja pita odakle “Frantu” bogatstvo, odakle pripadnicima “adezeja” u gradu nekretnine koje posjeduju!? Priče o zapošljavanju preko stranačke šprance!?
    Gdje su takvi tekstovi? To bi joj dalo iskrene namjere! Ovako, od svega: mućak! Kao što nećete moći pročitati ni ovaj komentar, vjerojatno!

     
    • švrljo

      10. srpnja 2017. at 22:31

      Kad je Frane Škara imao šoldi,tvoji ni postole nisu imali.
      Je da su mu mladi izgubili kompas,pa muljaju di stignu,ali kud baš na njega,pored tisuća anonimusa,koji su bili do rata gologuzi,ti baš na njega.

       
  6. haha

    10. srpnja 2017. at 14:15

    Hvala na objavi, admin!

     
  7. Nema odgovora

    10. srpnja 2017. at 15:25

    Nece se Marko oglasiti po ovim pitanjima niti ga iznemirava tema imovine njegove obitelji..bitno on zna sve i svakoga blatiti, a sto se tice njegovog dvorista tu nema obrazlozenja ni kako je stekao prvih par nekretnina bez kredita. Da je bio ijedan kredit pokazao bi vec odavno ugovor o kreditu ..

     
  8. švrljo

    10. srpnja 2017. at 22:35

    Samo naprid,ALI,ožeži i opleti i po crnima i crvenima.Tako će sve ovo imati težinu,ovako ispada da su samo “tuđi”lopine,a “rodijaci” su anđeli,…..

     
  9. Kacijola

    10. srpnja 2017. at 23:52

    A odakle pusta imovina svim tim Arbanasima, Bibinjcima, ribarima iz Novigrada, ginekolozima, itd, itd…
    Za te lopine nemaš muda pisati (Jbga, žensko si ipak)
    Ovako je zaista rigoletto svako malo čitati o jednoj te istoj osobi.
    Da citiram završetak jednog vica iz 80’tih:
    “Šaraj malo, šaraj..”

    Vrza!

     
  10. Vicenca Fabro

    11. srpnja 2017. at 22:28

    ne ova pisarka se uhvatila poštenoga čovjeka jer se plaši pitati kalmetu koliko je koštala struja za otok LavdarU , kada se tamo gradila kuća za godspodina N. u vrijeme podizanja mosta Pašman – Ugljan. za sedam kuća ima struje a u parku prirode Telašćici nema za viŠe desetaka kuća itd. to su pitanja ali te je trta pa udri po Marku sramotnice.

     
    • švrljo

      12. srpnja 2017. at 22:17

      Možda netko,na nekom kvizu,postavi pitanje tipa:Tko je više jamija,Pupić ili Kalmeta?
      Mislim da bi,Kalmeta bija ispravan odgovor,ALI,ni tvoj lopovluk,ne bi oprala ni najmoćnija perilica.

       
  11. moralna vertikala

    13. srpnja 2017. at 10:08

    e pa baš zato što Marko izigrava poštenjačinu i smatra se da je mjerodavan za prozivati sve i svakoga zato se i njega pita o porijeklu imovine ali on koristi onu staru napad je najbolja obrana..
    a Kalmeta i ostali će na sudu dokazivati svoju imovinu..

     
  12. GTJ

    13. srpnja 2017. at 10:40

    Tijekovi novca voda su duboka,dragi moji !!!!!!!!!!!!!!!!!

     
  13. GTJ

    13. srpnja 2017. at 10:47

    ……dublja čak i od Marijanske brazde!!!Pozdrav Arijani i svim Znetićima !!!

     
  14. Vlad Nabijač

    13. srpnja 2017. at 16:30

    tijekovi novca….ahahhahahah,pa ovo je za upucati se.

     
  15. Vlad Nabijač

    13. srpnja 2017. at 16:37

    kad malo razmislim…pa ovaj Švrljo zna sve..a bogami dragog i svakog…oš Franta..oš Kalmetu…treba poštivati umirovljene obavještajce,

     
    • švrljo

      13. srpnja 2017. at 21:01

      Ako si u bivšem sistemu bija u privatnom sektoru,onda nije bilo moguće ne poznavati Franu,dok za Kalmetu znam od kad je prišao iz SKH-a u HDZ-e,odnosno od kad je postao “Hrvat”,…..
      Umirovljeni obavještajac,kažeš!?Kugla ti malo šteka,nikad nisam,niti ću biti nečiji plaćenik!

       
  16. sjena

    14. srpnja 2017. at 11:15

    …, “odakle lova Marko”, pitanje na mjestu.
    Ali, kako to da se nitko od vrlih zadarskih Hrvatina ne upita, tko su te nacionalne izdajice koji svim silama, za judine škude, nastoje turskim mešetarima pokloniti NAŠE-HRVATSKO priobalje i otočje.

     
  17. Nja-Prc-Prc

    24. prosinca 2017. at 18:37

    Bravo samo tako gazi bandu.

     
  18. haha

    24. prosinca 2017. at 19:30

    Što ti bi Nja-prc…. Sve je to od lošeg vina!

     
  19. Nja-Prc-Prc

    24. prosinca 2017. at 21:18

    Ako napišem suprotno Arijanica odmah briše.

     
  20. haha

    25. prosinca 2017. at 11:23

    Ma, i to što kažeš…Ali stara tema, samo je “osvježavamo” na ovaj način.

     
  21. marina lovrić

    28. prosinca 2017. at 19:23

    Skoro šest mjeseci gledam u ovaj glupi naslov,ajd napiši nešto novo,jel ti ide plaća?

     

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Published

on

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Published

on

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Published

on

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu